Ako Savjet ministara Energetske zajednice (EZ) usvoji prijedlog Sekretarijata te zajednice o sankcijama, građani BiH će moći pokrenuti sudske procese protiv države s odštetnim zahtjevima zbog lošeg kvaliteta vazduha, potvrdio je "Nezavisnim" Dirk Bušle, zamjenik direktora i pravni savjetnik sekretara EZ.

Naime, kako nam je Bušle objasnio, bh. političari su 2006. godine potpisali pravno obavezujući sporazum da će smanjiti emisije štetnih gasova i popraviti kvalitet vazduha, i prihvatili su moguće finansijske posljedice ako dođe do kršenja obaveza.

"Ako pogledate te sporazume vidjećete da je tamo predviđen period od deset godina za prilagođavanje. Iz perspektive tadašnjih političara to je možda daleko, međutim mi moramo da primijetimo da obaveze nisu ispoštovane, tako da je došlo vrijeme da pokrenemo prijedlog za uvođenje mjera. Za nas su obaveze bh. političara koje su preuzeli u ime svojih građana nešto što shvatamo ozbiljno jer je to u interesu vaših građana koji žele da dišu čisti vazduh", rekao je on.

Podsjećanja radi, EZ je nedavno izdala saopštenje u kojem je pojasnila da BiH krši dozvoljeni nivo emisija sumpornog dioksida, nitrogen oksida i partikulata za godine 2018. i 2019, za koje su vršene kontrole. BiH je obaviještena o kršenju mjera i od nje je traženo da u pisanoj formi objasni zašto obaveze nisu ispunjene.

Prema Bušleovim riječima, u narednom periodu će biti omogućeno BiH da podnese kontraargumentaciju i objasni šta su uradili. Narednog novembra će ministri Energetske zajednice, zajedno sa Evropskom komisijom koja je takođe članica, odlučiti o mogućim mjerama. Bušle procjenjuje da će BiH biti teško da u ovih nekoliko mjeseci ispuni obaveze.

"BiH u međuvremenu može pokušati da ispravi uočene nedostatke, međutim, da budem potpuno iskren, to će biti jako teško jer bi se moralo investirati u filtere i druge skupe tehnologije, energetsku efikasnost i slične aktivnosti. To su mjere koje se inače uvode tokom dugog niza godina i zato zemlje dobijaju vrijeme", rekao je.

Na naše pitanje da li to znači da će BiH zbog kršenja obaveza biti uskraćen novac iz fondova EU, Bušle je rekao da ne može govoriti u ime EU, ali da EZ očekuje da će EU reagovati jer BiH krši pravno obavezujuće sporazume EU.

"Ne mogu da garantujem, ali mogu da zamislim da će i EU stati na našu stranu i zahtijevati od BiH da poštuje pravno obavezujuće sporazume", rekao je on.

Jedan od problema je, kako su nam objasnili izvori iz Vlade RS, što je neko ispred Savjeta ministara BiH potpisao sporazum bez razmišljanja o tome koji teret će nametnuti i državi i entitetima. Kako nam je rečeno, EU nije tražila ovaj nivo obaveza u ovako kratkom roku, a EZ je dobila mogućnost da izvrši pritisak na BiH.

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS, kaže za "Nezavisne" da se RS trudi da što veći broj njenih građana pređe na ekološko grijanje jer je to jedan od najvećih problema za kvalitet vazduha u većim urbanim sredinama, ali da je za ovaj posao potrebna pomoć međunarodnih donatora, kako bi se građanima finansijski pomoglo.

"Potrebna su zaista ogromna sredstva da se ispune ti zahtjevi EZ-a. Ako uzmemo BiH može se reći da RS čini značajne napore ka ispunjavanju tih zahtjeva, s tim da je neka opšta ocjena da je potrebno te obaveze na određen način revidirati s obzirom na realne mogućnosti i stvarno stanje na terenu. Očekujemo neku vrstu razumijevanja u tom smislu", rekao je Todorović.

U Izvještaju o napretku za BiH, koji je prošle godine objavila Evropska komisija, stoji ne samo da BiH ništa nije uradila na popravljanju kvaliteta vazduha, već je i eksplicitno spomenuto da zemlja krši obaveze Energetske zajednice kad je u pitanju kvalitet vazduha.

"Zaštita kvaliteta vode i vazduha, upravljanje otpadom, zaštita prirode, rješavanje industrijskog zagađenja, hemikalija i buke su dio evropskog zakona", naglašeno je u izvještaju. Istaknuto je da su u BiH standardi zaštite životne sredine niski i da dovode do visokog nivoa zagađenja, što ugrožava zdravlje ljudi.

"BiH je u ozbiljnom kršenju obaveza Energetske zajednice, koji su odlučeni na sastanku Savjeta ministara EZ-a 2018. Nema napretka u usaglašavanju zakonodavstva zemlje sa zakonima EU o ispuštanju organskih čestica. Ne postoje akreditovana tijela u BiH za posmatranje ovih emisija. Glavni izvor zagađenja su elektrane na ugalj, industrija, kućno grijanje i transport", naglašeno je.

(N.N.)