Pravo glasa iz inostranstva na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini imaće nešto više od 100.000 birača, a političke partije već znaju koliko će tih glasova i iz kojih mjesta dobiti, što, kako smatraju stručnjaci, dovoljno govori o čemu se radi, istovremeno naglašavajući da su mnogo veći problemi slučajevi krađe identiteta koja se ne može uraditi bez neke od institucija, uglavnom lokalnih administracija.

Iz nekoliko izvora nam je potvrđeno kako se radi kada su u pitanju birači iz inostranstva.

Suština je u tome da političke partije, uglavnom one velike sa razvijenom infrastrukturom, šalju svoje emisare u mjesta van Bosne i Hercegovine gdje ima puno ljudi koji su nekad živjeli u BiH, a koji uz pomoć raznih udruženja, istaknutih pojedinaca pa i vjerskih zajednica okupljaju ljude i registruju ih za glasanje. Kasnije, kada ti ljudi van BiH dobiju birački materijal, ponovo se uz organizaciju političkih emisara, vjerskih autoriteta, udruženja ili istaknutih pojedinaca okupljaju i zajedno popunjavaju listiće, a često i ne prisustvuju tome. Nakon glasanja, popunjeni birački materijal uredno se šalje Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, a glasovi se evidentiraju kao validni.

"Institut glasanja iz inostranstva je dobar, ali se zloupotrebljava, i treba da se uključe institucije, prije svih MUP i Tužilaštvo. Ukoliko ima volje to se može riješiti, ali tako da odgovaraju ne samo pojedinci koji to rade, već i stranke koje to sve organizuju i bez čije podrške se to ne može uraditi. Političke partije u BiH koje se time bave već znaju na koliko takvih glasova mogu da računaju", rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH, za "Nezavisne" .

Naglašava da su mnogo veći problemi u krađi identiteta, koji nisu rijetkost, jer je veliki broj građana bez njihovog znanja prijavljen za glasanje iz inostranstva, a to se ne može uraditi bez neke od institucija koje imaju lične podatke građana, što stvar čini još gorom.

"Sve dok se zbog toga ne počnu sankcionisati politički subjekti mi ćemo imati ovu situaciju", istakao je Šehić.

O biračima iz inostranstva juče je bilo govora i na sjednici CIK-a BiH.

Kao institucija koja je odgovorna za tačnost, ažurnost i ukupni integritet centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine, a potpuno uvažavajući i  preporuke iz Završnog izvještaja OSCE/ODIHR-a (Izborne posmatračke misije) iz 2018, Centralna izborna komisija BiH je prvi put na svojoj veb-stranici objavila Izvod registrovanih birača za glasanje izvan BiH, saopšteno je iz CIK-a.

Oni dodaju da su se u ovom izbornom ciklusu suočili sa enormnim brojem prijava za glasanje van Bosne i Hercegovine, "koje su uprkos kašnjenju u usvajanju budžeta i kašnjenju u angažovanju dodatnog osoblja i opreme uspjeli da obrade u zakonskom roku".

U okviru ove aktivnosti uočen je, kako kažu, veliki broj prijava koje su ukazivale na moguće zloupotrebe u izbornom procesu.

"Stoga je upravo Centralna izborna komisija BiH svojim aktivnostima i činjenicom da je spisak registrovanih birača za glasanje izvan BiH prvi put učinila javnosti dostupnim podstakla sve aktere u izbornom procesu (birače, političke stranke, nevladin sektor, medije) da izvrše uvid u Centralni birački spisak i da reaguju ukoliko postoje sumnje u tačnost biračkog spiska", dodaju iz CIK-a.

U roku ostavljenom za žalbe Centralna izborna komisija BiH je primila više od 3.500 podnesaka koje u ovom trenutku razmatra.

I Željka Cvijanović, predsjednica RS, rekla je da su alarmantni podaci na koje upozoravaju u pojedinim lokalnim zajednicama poput Bratunca i Stanara, gdje je mnogo veći broj ljudi koji su prijavljeni za glasanje u inostranstvu, nego što je to bio slučaj ikad ranije.

"Na sceni je očito neka manipulacija i mi očekujemo od kontrolnih organa da provjere šta je u pitanju. Očekujemo da se svi oni koji su nekom nedozvoljenom radnjom stavljeni na te spiskove kao prvo vrate u redovnu proceduru za način glasanja, te da se utvrdi ko je odgovoran za takve stvari", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da treba biti oprezan i utvrditi ko sve ima pristup takvim podacima, na koji način se prave ti spiskovi i kako neko ko tradicionalno glasa odjednom bude na spisku za glasanje negdje vani.

Prethodnih dana brojne političke partije negodovale su zbog, kako su istakli, očiglednih malverzacija, a juče su na tu temu govorili i u SDP-u, pa je tako Nermin Nikšić, predsjednik ove stranke, pozvao CIK da omogući svim biračima koji utvrde da je došlo do zloupotrebe njihovih podataka da to prijave bez obzira na rok koji je naveden na službenoj stranici.

(N.N.)