Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) već je počela da rješava prigovore u vezi s plaćenim oglašavanjem, međutim u ovom trenutku najveći problem im predstavljaju društvene mreže, s ozbirom na to da s njima nemaju zvaničan kanal komunikacije i trenutno praktično je nemoguće utvrditi da li je neki politički subjekt platio oglašavanje koje je zabranjeno prije zvaničnog početka kampanje, odnosno 15. oktobra.

"Moramo provjeriti i politički subjekt, ali i taj medij i tu platformu  koja mu je dala prostor. Mi moramo ispitati i jedno i drugo kako bismo po zakonu mogli ispitati da li je to plaćena izborna kampanja ili nije. Već sada treba utvrditi kanal komunikacije da u roku od 24 časa možemo utvrditi i dobiti podatke od vlasnika socijalne mreže da li je to plaćeno ili nije", reako je Suad Arnautović, član CIK-a, na sjednici na kojoj je, između ostalog, bilo riječi i na ovu temu.

Na sjednici Centralne izborne komisije BiH konstatovano je da se na pojedinim društvenim mrežama kao što je Facebook može vidjeti da li se radi o plaćenom oglasu, ali da je ipak potreban zvaničan kanal komunikacije s tom društvenom mrežom kako bi se dobila potvrda da je oglas plaćen.

"Facebook već ima naglašeno ako je nešto sponzorisano i treba vidjeti sa ostalim društvenim mrežama. U vrijeme virusa korona socijalne mreže će sigurno biti temelj izborne kampanje. Pokušaćemo da se obratimo zvanično pa ako nešto dobijemo, daće nam neke smjernice", rekao je Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, tokom sjednice.

Inače, CIK je juče odbio kao neosnovan prigovor da je jedan od političara platio oglašavanje.

U postupku CIK je utvrdio da je taj političar objavio post na Facebooku koji je preuzeo jedan od portala, a s obzirom na to da su se i političar i taj portal izjasnili da oglas nije bio plaćen, ta prijava odbijena je kao neosnovana.

Ono što je činjenica jeste da će u narednim mjesecima zbog epidemije virusa korona Centralna izborna komisija BiH biti u sve većim problemima zbog društvenih mreža jer će najveći dio kampanje upravo biti vođen na taj način. Stručnjaci se slažu da će, ukoliko se želi uspostaviti red u toj oblasti, biti neophodno mijenjati Izborni zakon jer su društvene mreže novi medij.

"Nije problem s elektronskim medijima, veći je s printanim medijima, a najveći s društvenim mrežama. Jako je teško utvrditi zloupotrebe jer često ne možete saznati ko je osnivač nekog profila itd. Taj segment komunikacije s građanima i biračima nije definisan zakonom i često se zloupotrebljava", rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije.

On ističe da se ta stvar mora zakonski urediti kako bi CIK imao uporište za kažnjavanje, u suprotnom sve će ostati kao i sada, istovremeno naglašavajući da su poruke preko Vibera u vrijeme izborne šutnje rijetki slučajevi u kojima CIK može postupati i kažnjavati.

Biračko pravo upitno za hiljade građana?
S obzirom na to da se birački spisak zaključuje 45 dana prije održavanja izbora, postavlja se pitanje kako će glasati osobe pozitivne na virus korona i oni koji su po nalogu nadležnih organa u izolaciji.

"U vezi s tim moramo se opredijeliti i o metodama i načinu glasanja na izborni dan za te osobe", rekao je Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije BiH.

Na sjednici Centralne izborne komisije BiH juče je konstatovano da je biračko pravo univerzalno i da treba da bude dostupno svima te da se mora pronaći način da i oni koji su pozitivni  na virus korona glasaju.

Potpisan ugovor za štampanje glasačkih listića
Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, rekao je da je Pravobranilaštvo BiH dostavilo pozitivno mišljenje na okvirni ugovor CIK-a i firme "Unioninvestplastika" iz Sarajeva, koja je odabrana za štampanje glasačkih listića.

On je rekao da je CIK potpisao konačan ugovor s tom firmom te da je posao štampanja glasačkih listića vrijedan 805.528 KM s PDV-om dodijeljen toj firmi.

CIK je na juče održanoj sjednici razmatrao i izvještaj o izvršenim provjerama političkih stranaka za učešće na lokalnim izborima u Mostaru, a poslije otklanjanja nedostataka, ovjerio još 12 političkih stranaka, dok je za tri političke partije prijava odbijena jer i nakon ostavljenog roka nisu otklonile nedostatke u prijavi.

(N.N.)