S novom, 2018. godinom građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s novim poskupljenjima, posebno nakon usvojenog seta zakona o akcizama koji bi, prema najavama, lančanom reakcijom trebao donijeti poskupljenje i drugih roba.

Takvi nameti dodatno će opteretiti kupovnu moć stanovništva, prema kojoj je Bosna i Hercegovina na dnu ljestvice u Europi.

“BiH, uz Makedoniju i Albaniju, nalazi se na dnu ljestvice mjerenja bruto domaćeg proizvoda (BDP) u standardu kupovne moći tokom prethodnih godina. Standard se mjeri indeksom EU28, čija vrijednost je 100, te je Austrija jedina zemlja čiji BDP je veći od ovog standarda. S druge strane BiH se nalazi na pretposljednjem mjestu ove ljestvice, s indeksom od 32, a jedina gora zemlja je Albanija, čiji indeks iznosi 30“, istaknuli su za Radiosarajevo.ba iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Statistički podaci: Cijene goriva, hrane, pića i energenata porasle u 2017. godini
Takva situacija posebno je zabrinjavajuća jer je su cijene osnovnih potrepština u BiH samo rasle, dok je prosječna potrošnja, po domaćinstvu, u BiH tokom prethodne dvije godine bila 1.419,48 KM, a u toj svoti izdaci za hranu, bezalkoholna pića, stanovanje i energente činili su 56 posto ukupne potrošnje.

Uzimajući u obzir da je prosječna plaća oko 840 KM, to znači da bh. građani mjesečno troše mnogo više od onog što im kupovna moć dopušta.

“U posljednjih godinu dana cijene prehrambenih proizvoda u BIH porasle su za 1,7 posto, cijene goriva i maziva porasle su za 2,3 posto, dok su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata porasle za 1,4 posto. Riječ je o godišnjoj inflaciji, koja često može zavarati, te petogodišnja inflacija pokazuje da su cijene prehrambenih proizvoda u posljednjih pet godina niže za 4,8 posto, cijene goriva i maziva za gotovo 20 posto, dok su jedino porasle cijene stanovanja, vode i energenata za 3,7 posto“, dodali su iz Agencije za statistiku.

Pored najava o poskupljenjima osnovnih životnih namirnica, građani BiH mogu biti sigurni u poskupljenje duhana i duhanskih prerađevina, zatim goriva, a postoje neke najave da bi uskoro moglo doći i do poskupljenja prirodnog plina, zbog cijena na globalnom tržištu. Također, najavljeno je i poskupljenje cijena polaganja vozačkog ispita, što će itekako utjecati na brojne građane, posebno mlađu populaciju.

Ekonomski analitičari: Većina proizvoda luksuz, čeka nas teška godina
Neki od stanovnika uoči novogodišnjih praznika istaknuli su kako je većina namirnica za njih luksuz, ugostitelji su kazali kako bi mogla poskupjeti kafa, dok većina trgovaca i proizvođača tvrdi da nas uskoro očekuje masovno poskupljenje većine proizvoda, zbog povećanja cijena goriva, inflacije, ali i lošeg uroda prošle godine, zbog suše i dugog ljeta. Sve to, ističu analitičari, dodatno će otežati građanima pribavljanje osnovnih namirnica iz potrošačke korpe u novoj, 2018. godini.

“Definitivno se i u prošloj godini nastavio kontinuirani trend povećanja cijena brojnih proizvoda. S druge strane, primanja građana i to onog malog broja koji imaju redovna primanja, vrlo malo su rasla, a znamo iz svakodnevice koliki su problemi nezaposlenosti, penzionera i drugih ugroženih skupina. Ono što je posebno zabrinjavajuće na početku 2018. godine zbog seta zakona o akcizama doći do povećanja svih cijena, počev od cijene samog goriva, cijene transporta, ali i svih proizvoda koji zavise od troškova transporta”, pojasnio nam je ekonomski analitičar Igor Gavran.

On je istaknuo kako će povećanja cijena najviše utjecati na domaće proizvođače i domaću privredu, koja će se u novoj godini morati boriti sa novim nametima i poskupljenjima svake vrste.

“Ako pogledamo voće i povrće, domaći poljoprivrednici su već pritisnuti brojnim nametima, a kada budu prisiljeni da povećaju cijene proizvoda, zbog cijene transporta, uvozna konkurencija koja je puno moćnija to im neće dozvoliti. Domaći će morati poslovati s gubicima i to će dovesti do gašenja pojedinih segmenata domaće proizvodnje, gubitka prihoda i još teže situacije brojnih građana. Dakle, poskupljenja će se nastaviti i u 2018. godini, ona će biti mnogo veća, a ja ne vidim posebnu perspektivu koja će to kompenzirati, odnosno koji bi mogao doprinijeti povećanju zaposlenja, povećanju plaća i općenito standarda građana”, zaključio je Garan.