Stepen nerealiziranih revizorskih preporuka u Bosni i Hercegovini prilično je visok i kreće se od 25 posto na nivou Republike Srpske, više od 43 posto u Federaciji BiH te do 55 posto nerealiziranih preporuka na državnom nivou.

Ove podatke iznijela je voditeljica Projekta održivosti civilnog društva u okviru Fondacije Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) Sandina Bošnjak uoči okruglog stola o temi "Ima li pravog odgovora na preporuke revizije državnih institucija?", koju je danas u Sarajevu organizirala Fondacija CPI.

Poređenja radi, navela je da u zemljama s razvijenim demokratijama stepen realizacije revizorskih preporuka iznosi čak 90 posto.

Bošnjak je kazala da je budžet za građane, odnosno prikaz budžeta na jednostavan način, važan za transparentnost javnih finansija u BiH, ali da je još važnija tema današnjeg okruglog stola - revizija.

- Revizija je jedan od najznačajnijih mehanizama kontroliranja efikasnog i pravilnog trošenja javnog novca i upravljanja javnom imovinom - istakla je, dodajući da je to posebno bitno ako se ima u vidu da je BiH siromašna zemlja, s više od pola miliona nezaposlenih, čije je zaduženje na kraju 2015. iznosilo više od 11 milijardi KM.

Upravo zbog toga bitno je pojačati reviziju institucija na svim nivoima u BiH, međutim, to je otežano zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti revizorskih institucija.

Posebno loša situacija je, kaže, u javnim preduzećima, gdje od 2013. do 2015. godine dvije trećine preduzeća nije bilo podvrgnuto reviziji, a neka su od tih javnih preduzeća danas u stečajnom ili predstečajnom postupku.

Istakla je da je situacija loša i na lokalnom nivou, gdje je u istom periodu od 79 općina u Federaciji BiH revidirano 23, a od ukupnog broja revizorskih izvještaja čak 43 su imala negativna revizorska mišljenja.

Zamjenik generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH Jasmin Pilica informirao je da je ovaj ured ove godine dao 530 pojedinačnih preporuka institucijama BiH.

- Međutim, fokus smo stavili na 31 sistemsku preporuku koje, ako bi bile implementirane, značajno bi popravile stanje u javnoj upravi - pojasnio je, naglasivši da fokus uvijek stavljaju na revizorske preporuke, dok su mišljenja manje bitna.

Naveo je neke od sistemskih preporuka koje se iz godine u godinu ponavljaju, a ne bivaju realizirane, kao što su usvajanje budžeta institucija BiH na vrijeme, pitanje policijskog dodatka, pitanje neimplementiranja odluka Ustavnog suda BiH, pitanje rješavanja državne imovine…

Također je naveo neke od institucija na državnom nivou u BiH koje se najmanje pridržavaju revizorskih preporuka, a to su Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova, koja već duže vrijeme imaju revizorsko mišljenje s rezervom.

Član Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju Elvir Karajbić kazao je da činjenica da neke institucije u BiH imaju negativne revizorske izvještaje zbog čega ne snose nikakve sankcije, govori sve o nesavršenosti sistema u BiH, odnosno nedorečenosti unutar institucija FBiH.

Naveo je primjer Švedske u kojoj je revizija razvijena, a gdje odgovorni automatski podnose ostavke, dok se institucijima koje dobiju revizorsko mišljenje s rezervom umanjuje budžet za 10 posto.

- Kod njih je izvođenje političara 'na stub srama' bitno, jer tako gube svoje birače. Međutim, kod nas je potrebna represija jer politička samosvijest ne postoji - zaključio je Karajbić.

(FENA) L.A.