Općina Tešanj je izvršila analizu realizovanog dijela programa Najbolje poslovne ideje mladih u 2017. godini i utvrdila da su od realizacije odustala 4 kandidata koja su bila na listi za finansiranje.
Na osnovu navedene analize i dodatne finansijke podrške Vlade ZDK za razvoj ovog Programa, Općinski načelnik je donio Odluku o novom rangiranju kojom se pored važećih šest ugovora, podrška proširuje za još šest novih poduzetnika.
Novi poduzetnici su izabrani sa liste kandidata koji su se prijavili na Javni poziv, ali zbog utrošenih budžetskih sredstava u maju 2017. godine nisu dobili podršku Općine Tešanj.
Ugovori sa novim poduzetnicima će precizirati finansijsku podršku koja zavisi od oblika registracije, troškova penzijskog i zdravstvenog osiguranja i troškova dijela zakupa prostora.

Odluku možete pogledati ovdje

Prodaja ulaznica za utakmicu fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine protiv Belgije počinje u ponedeljak, 25. septembra u 09:00 sati, prenosi Anadolu Agency (AA).

Reprezentacija BiH 07. oktobra na stadionu "Grbavica" u Sarajevu igra protiv Belgije u okviru kvalifikacija za plasman na Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine.

Kako je saopćeno iz Nogometnog saveza BiH, za ovaj meč su definisane posebne organizacione procedure i bezbjedonosne mjere s aktivnostima koje jasno i nedvosmisleno preciziraju plan prodaje i distribucije ulaznica.

"NS/FS BiH je dosad primio veliki broj zahtjeva za rezervaciju ulaznica za ovu utakmicu i izvjesno je da će kapacitet stadiona "Grbavica" biti nedovoljan da primi sve zainteresovane navijače. Zbog ograničenog kapaciteta stadiona, kao i obaveznih sigurnosnih procedura koje nalažu FIFA i UEFA, biće štampano 10.300 ulaznica za prodaju, a cijene su sljedeće: 30 KM (tribina SJEVER), 30 KM (tribina ISTOK), 20 KM (tribina JUG)", navodi se u saopćenju Nogometnog saveza BiH.

U skladu s ograničenim kapacitetom stadiona "Grbavica", te bezbjedonosnim procjenama, a prema odgovarajućim standardima FIFA i UEFA, kao i zaključcima nadležnih organa NS/FS BiH, prodaja 5.000 ulaznica će se vršiti putem poslovnica ovlaštene partnerske agencije "Centrotours".

Jedna osoba može kupiti najviše dvije ulaznice, uz predočavanje identifikacionog dokumenta (lična karta ili pasoš) i evidentiranje serijskih brojeva ulaznica. Kupovina ulaznica osobama bez identifikacionog dokumenta (lična karta, pasoš) neće biti dozvoljena.

Ulaznice će biti u prodaji na prodajnim mjestima "Centrotoursa" i njihovih partnerskih agencija u cijeloj BiH, a prema spisku koji će biti blagovremeno objavljen putem oficijelne web stranice Saveza (nfsbih.ba) i sredstava informisanja.

Neposredna prodaja 4.750 ulaznica rezervisana je za potrebe NS/FS BiH, u skladu s Pravilnikom o ulaznicama koji je usvojio Izvršni odbor NS/FS BiH.

Shodno utvrđenim FIFA i UEFA pravilima o broju ulaznica za gostujuće navijače, Fudbalskom savezu Belgije pripada 675 ulaznica, od čega je 550 za tribinu SJEVER za prodaju.

Britanska premijerka Theresa May ponudit će ove sedmice najmanje 20 milijardi eura Evropskoj uniji da popuni budžetsku rupu nakon Brexita, objavio je britanski financijski list Financial Times.

Oliver Robbins, savjetnik premijerke za EU, uvjeravao je evropske kolege da će premijerka u petak u Firenci održati govor o EU i pritom iznijeti svoju ponudu.

Britanski list tu je vijest objavio u digitalnom izdanju, citirajući dužnosnike uključene u razgovore.

Velika Britanija do sada nije predložila nikakvu svotu koju kani isplatiti za razvod od EU-a, koju bi trebala napustiti 29. marta 2019. godine.

Svotu do sada nije iznosio ni Brisel, no neki predstavnici Unije procjenjivali su da bi Britanci trebali isplatiti između 60 i 100 milijardi eura.

Budžet na sedam godina
Doprinos Londona u budžetu EU-a u 2015. godini iznosio je 10,75 milijardi eura, prema podacima Evropske komisije i Evropskog parlamenta.

Prema tome bi 20 milijardi eura bila svota koju Britanci duguju kako bi likvidirali svoje obveze prema budžetu EU-a.

Unijin budžet donosi se za razdoblje od sedam godina i traje do 2020. godine.

Visokorangirani diplomat rekao je da isplata tog novca "neće potpuno izbrisati sve britanske finansijske obveze prema EU".

Savjetnici premijerke nisu željeli komentirati tvrdnje koje je iznio FT.

(Al Jazeera/Agencije)

Ubrzo nakon obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, američki predsjednik Donald Trump i katarski emir šeik Tamim bin Hamad Al Thani sastali su se u New Yorku kako bi razgovarali o diplomatskoj krizi u Zaljevu.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein su 5. lipnja prekinuli su odnose s Katarom i nametnuli zemlji kopnenu, zračnu i morsku blokadu, optužujući Dohu da podupire terorizam.

Katar je optužbe kategorički u više navrata negirao.

Predsjednik SAD-a, koji je emira nazvao "prijateljem", rekao je nakon sastanka u utorak kako vjeruje da bi spor mogao biti ubrzo riješen.

Šeik Tamim: Trumpovo učešće će mnogo pomoći
"Sada smo u situaciji kada pokušavamo riješiti problem na Bliskom istoku i mislim da ćemo ga riješiti. Imam vrlo snažan osjećaj da će biti riješen vrlo brzo", rekao je Trump novinarima.

Šeik Tamim rekao je da Washington i Doha imaju "vrlo snažne odnose".

U Kataru se nalazi najveća američka vojna baza na Bliskom istoku.

Katarski emir također je kazao kako vjeruje da će Trumpovo "učešće mnogo pomoći" u raspravi.

"Uvijek smo govorili da smo otvoreni za dijalog i ostat ćemo uvijek otvoreni za dijalog", rekao je on.

Trump je ranije stao uz skupinu predvođenu Saudijskom Arabijom i rekao da Katar financira terorizam.

No, neki drugi američki dužnosnici, uključujući američkog državnog tajnika Rexa Tillersona, koristili su umjereniji ton.

Bez spominjanja finansiranja terorizma
Posljednjih nekoliko tjedana Trump je također radio kako bi posredovao nalaženju puta za izlaz iz spora i na njegovom susretu sa šeikom Tamimom nije spomenuo ranije tvrdnje da je Katar financirao "terorizam".

Ranije u utorak šeik Tamim kritizirao je zemlje koje stoje iza blokade Katara u svojem obraćanju Generalnoj skupštini UN-a.

"Zemlje koje su nametnule blokadu državi Katar miješaju se u unutarnja pitanja mnogih zemalja i optužuju za terorizam sve one u zemlji i inozemstvu koji im se protive. Time nanose štetu ratu protiv terorizma", rekao je on.

(Al Jazeera/Agencije)

Danas u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine. U Bosni vjetar sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini prije podne vjetar jugoistočnog smjera, a poslije podne vjetar mijenja smjer na sjever. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje od 15 do 19°C. 

U četvrtak, 21.09.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom u sjevernim, centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne. Očekivana količina padavina je između 5 i 15 litara po metru kvadratnom. Vjetar umjerene jačine sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu do 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, u Krajini do 18°C. Na jugu zemlje najviša dnevna temperatura zraka između 19 i 22°C.

U petak, 22.09.2017., prije podne pretežno oblačno vrijeme, sa slabom kišom u jutarnjim satima, u istočnim, sjeveroistočnim i centralnim područjima Bosne. U drugoj polovini dana smanjenje oblačnosti. Sunčanije u Hercegovini, zapadnim dijelovima Bosne i u Krajini. Vjetar umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 8°C, na jugu od 8 do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 15 i 20°C, na jugu do 23°C.

U subotu, 23.09.2017., više oblačnosti ujutro u centralnim i istočnim područjima Bosne. Većinom će preovladavati sunčano sa umjerenom naoblakom. Po kotlinama se očekuje magla. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 8°C, na jugu od 8 do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 16 i 22°C.

Almina Nikontović došla je u Dansku kada je imala svega 13 godina.

Danas, ona je uspješni konsultant za naseljevanje u Frederikshavnu, gdje je kao izbjeglica s porodicom započela novi život.

Ona danas uglavnom radi s imigrantima i doseljenicama iz istočne Evrope, kojima pomaže pri inkluziji u dansko društvo.

Bilo da je riječ o doktorima, stomatolozima ili električarima i kovačima, ona je tu da im pomogne da se prilagode i smjeste u ovaj danski grad na sjeveru zemlje.

Kaže da mnogi od njih danas rade u ovom gradu, ali da njihove porodice i dalje žive u Poljskoj i Rumuniji.
Dodaje da je okrug Frederikshavn posljednjih godina pogođen sve nižim natalitetom, kao i starenjem stanovništva. Uvjerena je da uz šoljicu kafe i pravilan pristup sasvim možete dobiti dobrog radnika i integrisanog člana danskog društva.

“To nije raketna nauka, bitan je pristup”, kaže Almina Nikontović, porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Ona obično ide u obilazak kompanija gdje radi dosta imigranata, a razgovor započinje veoma jednostavno.

“Najvažnije je da sjednete sa čovjekom i pitate ga: ‘U redu, ovdje ste već pet godina. Ali, kako se osjećate? Kako je biti odvojen od djece?’ To su ljudi koji su uglavnom navikli samo da rade i rijetko kada pričaju o onome što ih muči. Onda tu treba da im se približite i saznate postoji li nešto što ih brine”, kaže Almina.

Nakon toga, problemi se vrlo lako rješavaju. Tokom tog procesa, Almina sazna dosta o njima. Neki žele da presele porodicu u Dansku, ali se brinu kako će se djeca prilagoditi danskom obrazovnom sistemu ili kako će dobiti redovno zaposlenje u zemlji, pišu Nezavisne.

Ipak, Almina priznaje da joj dosta znači njeno sopstveno iskustvo, iz onih dana kada se i sama prilagođavala novom životu u Danskoj. Naime, u proljeće 1993. godine imala je svega 13 godina kada je s porodicom izbjegla u Dansku.

“Ljudima koji nisu doživjeli to zaista je teško zamisliti kako jednog dana imate prijatelje, družite se, igrate, a već sljedećeg dana bježite sa samo jednim koferom.

Ali, to se baš tako dogodilo”, kaže ona. Ono što je za nju bitno jeste to kako su je svi prihvatili u Danskoj, iako tamo nikoga nisu poznavali. Uvjerena je da danska društvo sve dočekuje raširenih ruku.

“Iz sopstvenog iskustva mogu reći da ovdje vladaju otvorenost i solidarnost, i to je nešto što treba da bude sastavni dio svake zajednice”, kaže ona i dodaje: “Iako sam jedva govorila danski, kada sam krenula u školu, ljudi su me uzeli za ruku i rekli: ‘Ti moraš biti s nama, to će biti dobro za tebe.”

Tada je shvatila da će ti ljudi učiniti sve za nju. Upravo to ona sada čini radeći kao specijalni konsultant za Frederikshvan. Dakle, cilj je da kada dođe porodica u ovaj grad u roku od šest mjeseci jedno se mora zaposliti, a djeca moraju krenuti u dansku školu. Takođe, porodica mora razviti svoju društvenu mrežu, kako se ne bi osjećala usamljeno. U te svrhe je otvoren i “Cafe Danish”, gdje ima biblioteka, a predstavlja izuzetnu priliku za pridošlice da se druže s lokalnim stanovništvom.

Almina kaže da joj je dansko društvo pružilo mnogo toga, te da je došao red da ona vrati nešto danskom društvu.

Google plaća devet posto poreza na ostvarene prihode van EU, a u Uniji samo 0,82 posto…

Zemlje Evropske unije su izgubile do 5,4 milijardi eura poreznih prihoda od 2013. do 2015. godine zbog poreznih rupa koje su koristili Google i Facebook, pokazuje izvještaj izvjestitelja Evropskog parlamenta zaduženog za izradu prijedloga porezne reforme.

Digitalne multinacionalne kompanije “svode na minimum ukupne porezne obveze u Evropskoj uniji preusmjeravanjem svih prihoda u zemlje članice s niskim poreznim stopama, poput Irske i Luksemburga”, navodi se u izvještaju Paula Tanga, člana socijalističke grupacije u Evropskom parlamentu.

U fokusu su izvještaji društvene mreže Facebook i tražilice Google jer te dvije američke kompanije većinu prihoda ostvarenih u Evropskoj uniji knjiže u Irskoj, zemlji s niskom stopom poreza na dobit. Zahvaljujući tome plaćaju daleko manje poreze u EU nego u drugim dijelovima svijeta.

Prijedlog porezne reforme

Izvan Evropske unije Google plaća devet posto poreza na ostvarene prihode, a u Uniji samo 0,82 posto, navodi se u izvještaju.

“Facebookovi porezi iskazani udjelom u prihodima knjiženima izvan EU-a iznose između 28 i 34 posto, dok su u EU iznimno niski i iznose između 0,03 i 0,1 posto”, dodaje se u izvješću.

Zbog toga su zemlje EU – uz izuzetak Irske – od 2013. do 2015. godine izgubile procijenjenih između 5,1 i 5,4 milijarde eura poreznih prihoda, zaključak je izvještaja.

Izvjestitelj Tang trebao bi kroz Evropski parlament ‘progurati’ prijedlog porezne reforme, takozvanu zajedničku korporativnu poreznu osnovicu koja bi trebala uskladiti porezne olakšice na dobit kompanija među zemljama EU.

Prema njegovom pripremljenom amandmanu, multinacionalne kompanije plaćale bi porez u zemljama EU-a u kojima njihove digitalne platforme generiraju godišnje prihode od namanje pet milijuna eura.

Prema postojećim propisima, internetske kompanije plaćaju poreze samo u onim zemljama u kojima su fizički prisutne i registrirane, bez obzira na to gdje ostvaruju dobit.

Sjedište Amazona u Luksemburgu

Tangov amandman sličan je prijedlogu estonskog predsjedavanja EU-om o kojem na ovosedmičnom sastanku u Talinu raspravljaju i ministri finansija EU.

Da su zemlje članice odlučile umjesto dobiti oporezivati prihode digitalnih kompanija, kao što sada predlaže Francuska uz podršku Njemačke, Italije i Španije, to bi im u periodu od 2013. do 2015. uz poreznu stopu od pet posto bilo donijelo prihode od četiri milijarde eura u slučaju Googlea i Facebooka, procjenjuje se u izvještaju.

Amazon bi također prema tom prijedlogu morao plaćati poreze. Trenutno je njegovo evropsko sjedište u Luksemburgu, što znači da je u periodu od 2013. do 2015. uglavnom bio oslobođen obveze plaćanja poreza jer nije poslovao s dobiti, navodi se u izvještaju.

(Agencije)

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić otvorio je u Bihaću 15. međunarodni sajam ekologije – EKOBIS 2017. Ovogodišnja centralna tema sajma je voda. Bosna i Hercegovina ima naviše pitke vode u regiji, ali ovaj resurs ostaje uglavnom neiskorišten.

– Porazan je podatak da koristimo samo nešto više od jedan posto naših izvorišta. Uvozimo gotovo osam puta više vode nego što je izvozimo. Paradoksalno, vodu uvozimo prvenstveno iz susjednih zemalja Srbije i Hrvatske, koje je imaju puno manje od nas. Također, stručnjaci često navode da je kvalitet vode u BiH daleko ispred one uvozne. Uvozimo, dakle, i pijemo vodu puno nižeg kvaliteta od one koja je svima nama nadohvat ruke – rekao je na otvaranju Dedić.

Stoga su posebno mjesto u programu sajma dobili proizvođači vode okupljeni na štandu Vode BH.- Po prvi put proizvođači flaširane vode u Bosni i Hercegovini, i to ne samo u Federaciji jer imamo i proizvođača iz Republike Srpske, predstavljaju svoje proizvode zajedno. Ovaj štand je dokaz da imamo veliki potencijal kad je riječ o flaširanju i izvozu vode. Naš cilj je da omogućimo domaćim proizvođačima da predstave svoje brendove i pronađu potencijalne partnere za plasman i izvoz vode. Jako bitno je i da kroz ovu i slične manifestacije na viši nivo podignemo svijest javnosti o prirodnim bogatstvima koje imamo na raspolaganju – rekao je Dedić.

Ministar Dedić naglasio je i ulogu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koje vodama, nažalost, dugo nije posvećivalo dovoljno pažnje.

– U ovom mandatu uradili smo ipak puno toga da našim proizvođačima pružimo što veću podršku. Upravo danas Vlada Federacije razmatra izmjene i dopune Zakona o vodama koji će omogućiti bolje raspolaganje ovim resursom. U proceduri se nalazi i Zakon o koncesijama da izdavanje koncesija za flaširanje pitkih i mineralnih voda bude uređeno na najbolji mogući način. Radimo i na usklađivanju naših propisa o upravljanju i zaštiti voda sa zakonodavstvom Evropske unije – kazao je Dedić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

S obzirom na to da malinari u našoj državi imaju mnogo problema koje im uzrokuju otkupljivači i niske cijene malina, okupljeni u Asocijaciju “Zajedno za bh.malinu” najavili su proteste 18. septembra ispred zgrade Vijeća ministara BiH.

Njihovi zahtjevi su da cijena malina ne bude manja od 3 KM, proglašenje elementarnih nepogoda i očitovanje o neispunjavanju zahtjeva malinara Bosne i Hercegovine.

“Ukoliko naši zahtjevi ne budu ispunjeni u roku od deset dana od dana kada nadležna ministarstva zaprime naše zahtjeve, mi idemo u organizaciju mirnih protesta pred zgradom Vijeća ministara BiH i tražimo svoja prava. Ukoliko dođe do protesta mi tražimo smjenu najodgovornijih za ovu situaciju”, saopćeno je iz Asocijacije “Zajedno za bh.malinu”, javlja Akta.ba.

Naglašeno je da će protest trajati dok se malinarima ne obrati resorni ministar Federacije BiH Šemsudin Dedić.

Ukoliko se ministri ne obrate malinarima i ne ispune njihove zahtjeve, iz Asocijacije “Zajedno za BH malinu” poručili su da će protestovati dok ne budu smijenjeni.

(tuzlanski.ba)

U metrou u Londonu je danas došlo do eksplozije, a prema mjestu eksplozije u kojoj ima povrijeđenih upućeno je više ekipa hitne pomoći, javlja Anadolu Agency (AA).

Do eksplozije je došlo na stanici Parsons Green, u zapadnom dijelu glavnog grada Velike Britanije. Nakon eksplozije je izbio požar.

Prema informacijama koje su očevici objavili na društvenim mrežama, eksplodirala je bijela posuda koja se nalazila u stražnjem dijelu voza. Putnici koji su izlazili iz dijela zahvaćenog požarom većinom su bili povrijeđeni u predjelu glave.

Stanica je evakuisana, a privremeno je obustavljen metro saobraćaj.

Londonski metro dnevno koristi oko pet miliona ljudi.