Hrvatsko novinarsko društvo (HND) okupilo je stotinjak novinara i drugih medijskih djelatnika na prosvjedu na Trgu svetog Marka protiv ukidanja emisije Hrvatska uživo, javlja Anadolu Agency (AA).

Emisija Hrvatska uživo emitirana je radnim danima u popodnevnom terminu na prvom programu Hrvatske radio-televizije (HRT). Bavila se brojnim temama koje muče hrvatske građane, tako da je njeno ukidanje od strane novinara doživljeno kao cenzura.

Predsjednik HND-a Saša Leković istaknuo je kako je upravo ukidanje emisije Hrvatska uživo jedan od događaja kojim je Hrvatska radio-televizija pokazala da se pretvara u potpunu suprotnost javne televizije.

"Sva upozorenja HND-a koja smo slali HRT-u i političarima, koji su zapravo za to odgovorni, nisu nikada nailazila na odjek", kazao je Leković.

Upozorio je kako su ignorirana i upozorenja poslana u više navrata od strane Međunarodne federacije novinara o stanju na HTV-u i medijima u Hrvatskoj uopće.

"Političari se ponašaju potpuno neodgovorno i svi koji dođu na vlast HTV smatraju svojim ratnim plijenom", kazao je Leković.

Istaknuo je kako je emisija Hrvatska uživo kroz 14 godina emitiranja pružila utočište onim građanima i temama koji su prognani iz drugih emisija HTV-a i sa komercijalnih televizija koje se ne bave takvim temama.

Uz vuvuzele i zviždaljke, okupljeni novinari su skandirali "HTV srami se!", a nosili su transparente poput "Bože čuvaj Hrvatsku uživo", Hrvatska uživo ili HTV namrtvo", "HUŽ je spas za građanski glas", "Tko HUŽ gasi, građane ne kuži" itd.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je rezoluciju Kongresa kojom se osuđuju bijeli supremacisti, objavila je danas Bijela kuća, mjesec nakon smrti aktivistice protiv rasizma u Charlottesvilleu i dvosmislenih izjava koje je njujorški milijarder davao o odgovornima za nasilje.

Tekstom se "odbacuju bijeli nacionalisti, bijeli supremacisti, Ku Klux Klan, neonacisti i ostale grupe koje veličaju mržnju", piše u saopćenju Bijele kuće.

Rezoluciju je ove sedmice jednoglasno usvojio Kongres, prvo u ponedjeljak Senat, a potom u utorak Zastupnički dom.

Ubistvo aktivistice
Predsjednik je u drugom saopćenju Bijele kuće izjavio da je "sretan" što potpisuje tekst, dodajući da "kao Amerikanci, osuđujemo nedavne izljeve nasilja u Charlottesvilleu i protivimo se mržnji, netrpeljivosti, rasizmu u svim oblicima".

Rezolucija je sastavljena radi službene osude nasilja u Charlottesvilleu u augustu, kad je aktivisticu protiv rasizma Heather Heyer ubio neonacistički simpatizer zabivši se automobilom u gomilu. Tada je povrijeđeno 19 osoba.

(Al Jazeera)

U nedjelju, 17.09.2017. godine, Biciklistički klub Tešanj organizuje već tradicionalnu, petu po redu, promotivnu biciklijadu, u okviru svog projekta “Biciklizmom do zdravlja”.

Okupljanje i prijava učesnika je od 09:00 sati, na platou spred Doma kulture u Tešnju, a polazak je planiran u 10:00 sati. Vozi se na relaciji: Tešanj – Ćatin Greb – Voda Ključ – Kahvica – izletište Kiseljak. Za sve učesnike obezbjeđen je obrok i osvježenje.

Svi učesnici se prijavljuju i voze na vlastitu odgovornost. Organizator biciklijade (Biciklistički klub Tešanj) se ne obavezuje na bilo koji način prema učesnicima biciklijade izuzev tehničke organizacije na relaciji kojom se vozi. Prijavom na biciklijadu učesnici prihvataju pomenute uslove i obavezuju se na poštivanje uputa članova kluba.

Maloljetnici se mogu prijaviti i voziti samo uz pismeno odobrenje roditelja na propisanom obrascu koji će popuniti prilikom prijave. Preporučuje se upotreba biciklističke zaštitne opreme, a biciklistička kaciga je obavezna.

Ovdje možete pogledati kratki snimak prošlogodišnje biciklijade.

DOBRODOŠLI!

U drugoj polovini dana će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Više oblačnosti u Krajini i zapadnim područjima Bosne. Vjetar u većem dijelu zemlje slab južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar umjerene jačine istočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C, na jugu zemlje do 29°C. 

U subotu, 16.09.2017., u većem dijelu zemlje će preovladavat pretežno sunčano vrijeme. Sa zapada će dolaziti prolazna umjerena naoblaka. Krajem dana i u noći na nedjelju pljuskovi i grmljavina se očekuju u Krajini, sjevernim i zapadnim područjima Bosne. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 8 i 13°C, na jugu od 13 do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 25 i 31°C.

U nedjelju, 17.09.2017., već u jutarnjim satima jači pljuskovi sa grmljavinom se očekuju u Krajini, zapadnim i sjevernim područjima Bosne i padavine će se prema sredini dana premještati prema centralnim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini lokalno slabiji pljuskovi sa mogućom grmljavinom. Padavine se ne očekuju na istoku zemlje. Veći dio dana vjetrovito. Vjetar umjeren i jak južnog i jugozapadnog smjera, sa mogućim olujnim udarima juga. Od poslijepodnevnih sati vjetar će oslabiti. Najniža jutarnja temperatura zraka između 12 i 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 24 i 29°C.

U ponedjeljak, 18.09.2017., pretežno oblačno vrijeme u Krajini i sjevernim područjima. U ostatku zemlje umjerena naoblaka. U noći na utorak se očekuje jače naoblačenje sa zapada koje će usloviti kišu. Vjetar slab do umjerene jačine, većinom južnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 8 i 12°C, na jugu od 13 do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 22 i 27°C.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine na novoj, jutros objavljenoj, FIFA rang listi na 36. je mjestu sa 761 bodom, javlja Anadolu Agency (AA).

Izabranici selektora Mehmeda Baždarevića u rangiranju svjetskih nacionalnih timova pali su za šest pozicija u odnosu na prošli mjesec, zahvaljujući porazu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo ”Rusija 2018” od Kipra (2:3) 31. avgusta u Nikoziji.

I najbolje rangirana reprezentacija sa prostora regije Zapadnog Balkana, Hrvatska, nazadovala je za dva mjesta u posljednjih 30 dana. Popularni ”vatreni” su sada 18. sa 1.007 bodova. Srbija je napravila veliki skok od 10 mjesta, te 32. selekcija planete (789 bodova). Crna Gora je ostvarila izvanredan pozam od 15 pozicija i 37. je sa 749 bodova. Slovenije je 55. (636 bodova), dok je Albanija 66. (551).

Makedonija je ostvarila ogroman skok od 32 mjesta, te se ”popela” na 103. Poziciju (328 bodova). Kosovo je na 184. mjestu (67 bodova).

Njemačka je od Brazila preuzela prvu poziciju na FIFA rang listi sa 1.606 bodova. Brazil je drugi sa 1.590 bodova. U top 10 slijede Portugal (1.386 bodova), Argentina (1.325), Belgija (1.265), Poljska (1.250), Švicarska (1.210), Francuska (1.208), Čile (1.195) i Kolumbija (1.191).

Agencijama naređeno da naprave planove za uklanjanje i prekid upotrebe proizvoda u roku od 60 dana.

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa naložila je vladinim agencijama u toj zemlji da uklone proizvode Labaratorije Kaspersky iz svojih informacionih sistema, navodeći da je zabrinuta da je ta kompanija za cyber sigurnost, čije je sjedište u Moskvi, podložna utjecaju Kremlja.

Ministarstvo za unutrašnju sigurnost SAD-a izdalo je direktivu agencijama u kojoj im je naredilo da identificiraju proizvode Kasperskog u svojim informacionim sistemima u roku od 30 dana, naprave planove za uklanjanje i prekid upotrebe proizvoda u roku od 60 dana, a da u roku od 90 dana počnu realizirati te planove za odustajanje od upotrebe tih proizvoda, prenosi Reuters.

Ruske obavještajne agencije
"Ministarstvo je zabrinuto zbog veza između određenih zvaničnika Kasperskog i ruske obavještajne i drugih vladinih agencija, kao i zbog normi prema ruskom zakonu koje omogućavaju ruskim obavještajnim agencijama da traže ili prinudno iznude pomoć od Kasperskog i da presreću komunikacije koje protiču kroz ruske mreže", navodi se u saopćenju tog ministarstva.

Britanska agencija navodi da iz Kasperskog nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Ta kompanija je u više navrata negirala da ima veze s bilo kojom vladom i da ne bi pomogla vladi u cyber špijunaži.

(Al Jazeera)

Deklaracijom parlamentarci pozivaju Hrvatsku i Evropsku unijua obustave sve radnje na najavi početka izgradnje Pelješkog mosta.
Rasprava u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine pokazuje velike razlike unutar bh. vlasti BiHAl Jazeera
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u srijedu se zvanično usprotivio izgradnji Pelješkog mosta, i to usvajanjam Deklaracije, koju je podržala većina parlamentarnih stranaka.

Deklaracijom parlamentarci pozivaju Hrvatsku i Evropsku uniju da bez odlaganja obustave sve radnje na najavi početka izgradnje Pelješkog mosta.

Upućen je i poziv Hrvatskoj da se hitno uključi u bilateralne razgovore s Bosnom i Hercegovinom radi postizanja rješenja u pogledu razgraničenja na moru na principima uvažavanja suverenih prava Bosne i Hercegovine.

Osim zastupnika Stranke demokratske akcije, potpisnici Deklaracije su i zastupnici iz reda Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine, Srpske demokratske stranke, Nezavisnog bloka, Demokratske fronte, A-SDA i Bosanskohercegovačke patriotske stranke.

Različiti stavovi SDA i HDZ-a BiH
Tokom ranije rasprave u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o gradnji Pelješkog mosta nije bilo jedinstvenog stava.

Ministri iz SDA i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, kao i članovi kolegija dva doma državnog Parlamenta iz tih stranaka u posljednjih mjesec dana slali su pisma suprotnog sadržaja institucijama EU-a.

Jedni navode da se most na jugu Hrvatske ne može graditi bez riješenog pitanja granice i slobodnog prolaza između dvije zemlje, drugi da to nije zvaničan stav institucija Bosne i Hercegovine.

Dvadeset četiri poslanika iz stranaka koje se nazivaju probosanskim potpisali su ranije Deklaraciju o Pelješkom mostu, kojom traže obustavu gradnje do rješenja otvorenih pitanja.

Prijedlog Deklaracije podnijeli su Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine na usvajanje.

Nepremostive razlike
"Rasprava u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine pokazuje velike razlike koje vladaju unutar vlasti Bosne i Hercegovine kada je u pitanju Pelješki most, prije svega između SDA i HDZ-a BiH, odnosno bošnjačkih i hrvatskih zastupnika. Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH tražio je da se povuče Deklaracija o Pelješkom mostu, a da se umjesto toga traže službeni stavovi Vijeća ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine", izvijestio je ranije iz Sarajeva Al Jazeerin reporter Ivan Pavković.

Međutim, kako je naveo, nema naznaka da će Deklaracija koju su potpisala 24 zastupnika stranaka koje sebe zovu probosanskim biti povučena.

"Naprotiv, iz Srpske demokratske stranke su kazali kako bi oni mogli podržati tu deklaraciju ako bi u nju bila uključena dodatna pitanja, poput: rješenja otvorenih pitanja mosta kod Svilaja, granice kod Kostajnice, Unske pruge i Jadransko-jonske autoceste, odnosno njene trase kroz Bosnu i Hercegovinu. Ako bi se to usvojilo, onda bi deklaracija dobila dovoljan broj ruku da bi bila usvojena. Međutim, njeno pravno značenje nije veliko. Ona nema obvezujući karakter, ali je simbolički važna, jer bi prvi put nakon 10 godina iz neke institucije Bosne i Hercegovine izašao stav koji bi se mogao smatati službenim. Neobavezujući, ali simbolički, s preporukama", izvijestio je Pavković.

(Al Jazeera)

U Bosni i Hercegovini djeluje, odnosno aktivno je, čak 149 političkih stranaka koji su upisani u registar sudova, potvrđeno je za Anadoliju iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Interesantno je da je tokom ove godine najavljeno još nekoliko političkih subjekata, tako da će ta brojka ubrzo preći 150 registrovanih partija.

Kako se svakih općih izbora u Bosni i Hercegovini povećava broj političkih subjekata koji učestvuju na izborima pokazuje i analiza Anadolije.

Tako je na posljednjim općim izborima 2014. godine učestvovalo čak 113 političkih subjekata i to, do tada rekordan broj partija njih 65, te 24 koalicije i isto toliko, 24 nezavisna kandidata. Na kandidacijskim listama bilo je ukupno 7.748 kandidata, koji su se borili za ukupno 518 mandata. To znači da se u prosjeku za jedan mandat borilo 14,96 kandidata.

Iako je na općim izborima bio rekordan broj kandidata na stranačkim listama, njih 8.242, na njima je učestvovalo gotovo duplo manje političkih subjekata – 63.

Naime, tada se na izborima natjecalo 39 partija, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata. Opći izbori u BiH održani 2006. godine bili su oni na kojima je učestvovao najmanji broj registrovanih kandidata na stranačkim listama njih, 7.245, kao i najmanji broj političkih subjekata – 56, od čega je bilo 36 partija, osam koalicija i 12 nezavisnih kandidata.

Na prvim općim izborima u BiH, na kojima se počelo birati za četverogodišnji mandat, 2002. godine na kandidacijskim listama bilo je 7.351 kandidat, te 69 političkih subjekata, od čega 57 partija, devet koalicija i tada najmanji broj nezavisnih kandidata, njih svega tri.

Prije nego se počelo glasati za četverogodišnji mandat, izbori su se se nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma održavali svake dvije godine. Održana su tri takva izborna ciklusa i to 1996, 1998 i 2000. godine.

Prema podacima Anadolije na općim izborima 2000. godine učestvovala su 53 politička subjekta i to 44 partije, šest nezavisnih kandidata i tri liste nezavisnih kandidata, dok nije bilo registrovanih koalicija.

Na općim izborima 1998. godine u BiH je bilo registrovano 77 političkih subjekata i to 57 partija, te deset koalicija i isto toliko, 10 nezavisnih kandidata.

Rekordno najmanji broj političkih subjekata koji je učestvovao na općim izborima u BiH poslije Daytona bili su oni 1996. godine kada je evidentirano njih svega 40 i to 36 partija, te dvije koalicije i isto toliko, dva nezavisna kandidata.

Iako se posljednjih izbornih ciklusa rapidno povećava broj učesnika na izborima, ipak, sve registrovane političke partije ne učestvuju na svim izborima. Daleko ih je više na lokalnim, nego općim izborima, jer je znatan broj političkih partija koje su registrovane na regionalnom, odnosno lokalnom nivou.

No, da se ne vrši brisanje političkih subjekata Bosna i Hercegovina bi imala nekoliko stotina političkih partija. To svjedoči i podatak da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u periodu od jula 2009. godine do januara 2015. godine nadležnim sudovima u Bosni i Hercegovinu uputila prijedloge za brisanje 158 političkih stranaka zbog sumnje da ne obavljaju svoju djelatnost i da duži period ne izvršavaju svoje obaveze.

Tako je u 2009. godini dostavljen prijedlog za brisanje čak 136 političkih stranaka, u 2011. godini za četiri političke stranke, 2012. godine za pet političkih stranaka i 2015. godine za 13 političkih stranaka.

Prema službenim evidencijama Centralne izborne komisije BiH, nadležni sudovi su u periodu od 2009. godine do juna 2015. godine, a na njen zahtjev, iz registra izbrisali ukupno 151 političku stranku.

U istom periodu, nadležni sudovi su, na zahtjev političkih stranaka, iz registra izbrisali još 10 političkih stranaka, od ukupno njih 11, koje su same podnijele zahtjev za brisanje iz sudskog registra.

Provodeći odredbe Izbornog zakona BiH i Zakona o finansiranju političkih stranaka Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je utvrdila da veći broj političkih stranka, upisanih u registar kod nadležnim registracionih sudova i to 10 sudova u Federaciji BiH, pet sudova u Republici Srpskoj i sud u Brčko distriktu BiH, duži period ne izvršava obaveze propisane navedenim zakonima, te da postoji osnovana sumnja da te političke stranke ne obavljaju svoju djelatnost.

Odredbama Zakona o političkim organizacijama propisano je da „politička organizacija prestaje sa radom ako ne obavlja djelatnosti utvrđene statutom u periodu dužem od jedne godine“.

Pomenutim entitetskim zakonima je propisano da okolnosti utvrđuje sud i nakon toga političku organizaciju briše iz registra. U skladu sa odredbama Zakona o političkim organizacijama u Brčko distriktu BiH, zahtjev zabrisanje političke organizacije, podnosi javni tužilac.

“Stoga, Centralna izborna komisija smatra da su za političke stranke koje ne dostavljaju finansijske izvještaje propisane Zakonom o finansiranju političkih stranaka i ne prijavljuju se za učešće na izborima za organe vlasti, ne obavljaju djelatnost, ispunjeni uslovi za brisanje iz sudskog registra po službenoj dužnosti”, pojašnjeno je iz Centralne izborne komisije BiH.

Lokalni izbori u BiH: Stotine partija i desetine hiljada kandidata

Na posljednjim lokalnim izborima u BiH održanim 2016. godine registrovano je rekordnih 451 politički subjekata i to 102 političke partije, 103 koalicije, 171 nezavisni kandidat, te 52 nezavisna kandidata u ime grupe građana i šest njih u ime udruženja građana (nacionalne manjine), kao i 17 lista nezavisnih kandidata.

Osim rekordnog broja političkih subjekata registrovan je i rekordan broj kandidata na kandidacijskim listama političkih subjekata i to čak 30.445. To znači da je jedan kandidat na posljednjim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini dolazio na 107,2 registrovana birača.

Na lokalnim izborima u BiH 2012. godine bilo je evidentirano 383 političkih subjekata i to 84 političke partije, 59 koalicija, 224 nezavisna kandidata u okviru kojih je bilo i 53 za nacionalne manjine, te 16 lista nezavisnih kandidata sa 106 registrovanih kandidata. Na kandidacijskim listama bilo je ukupno 30.351 kandidat.

Nešto veći broj političkih subjekata od 2012. bilo je na lokalnim izborima 2008. godine i to njih 414. Natjecalo se 80 partija, 41 koalicija, 273 nezavisna kandidata što je ujedno bio rekordan broj od Daytona, te čak 20 listi nezavisnih kandidata. Na kandidacijskim listama bila su 29.043 kandidata.

Interesantno je da je i na lokalnim izborima u BiH svaki prethodni izborni ciklus bio sa manje političkih subjekata i kandidata. Tako je na lokalnim izborima 2004. godine u BiH bilo registrovano 274 politička subjekta i to 70 partija, 18 koalicija, 180 nezavisnih kandidata i šest listi nezavisnih kandidata. Na kandidacijskim listama bilo je 27.415 kandidata.

Na lokalnim izborima u BiH 2000. godine bilo je 279 političkih subjekata i to 98 partija, 15 koalicija i 166 nezavisnih kandidata, a na prvim poslijeratnim lokalnim izborima 1997. godine bilo je najmanje, 259 političkih subjekata i to 91 partija, dvije koalicije, te 159 nezavisnih kandidata.

(ba.n1info.com)

Ovogodišnja suša i loši uvjeti za poljoprivrednike dovest će do poskupljenja svih životnih namirnica u BiH, tvrdi Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Kako objašnjava, poljoprivrednici već osjećaju katastrofu zbog velikih šteta, a potrošači trebaju biti zabrinuti ne samo zbog viših cijena nego i zbog kvaliteta onoga što će biti uvezeno.

“O poskupljenju pričamo već tri mjeseca. Sada se stvorio jedan domino-efekt i teško ga je zaustaviti. Moguće je da će se vlast sada vaditi da nema računice da poskupi hljeb, recimo, jer pšenica nije bila pogođena sušom, ali zato jeste kukuruz i mnoge druge stvari. Nažalost, sve je povezano”, kazao je Bićo za Dnevni avaz.

Bosna i Hercegovina uvozi dio pšenice iz Srbije i Hrvatske, a i kod njih je proizvodnja prepolovljena, kazao je Bićo i dodao da se čuo s kolegama iz susjednih zemalja, koje su mu rekle da su štete ogromne i kod njih, tako da bi uvozne cijene mogle biti drastično više nego prethodne godine.

Bićo dodaje da je proizvodnja mlijeka smanjena, ali i da postoji mogućnost pojave bolesti kod stoke.

“Veliki broj poljoprivrednika želi odustati od proizvodnje. Ovce i druga stoka sada moraju izlaziti na ispašu, ali nemaju šta da pasu, jer je sve izgorjelo. Farmeri su počeli koristiti zalihe, a silaže i sjenaže ne mogu se uvoziti. Počet će se pojavljivati različite bolesti, jer uvijek kada bude žestoko ljeto ili neke poplave, jave se različita oboljenja”, rekao je Bićo.

On smatra da će, osim hljeba, poskupjeti mlijeko i ostale namirnice. Unošenje straha U kompaniji „Mlin Nezić“ iz Gračanice, koja proizvodi brašno, rekli su nam da, prema informacijama koje oni imaju, ne bi trebalo biti poskupljena i da su takve priče pokušaj preprodavača da unesu strah na tržište.

“Ovo su vjerovatno nastojanja preprodavača sirovina da pripreme potrošače na poskupljenja, to bi najvjerovatnije mogli uraditi pekari. Jer, kad god se desi neka nepogoda, kao što je suša, uvijek su na prvom udaru osnovne životne namirnice”, rekli su nam u ovoj kompaniji.

(akta.ba)

U Sarajevu je održana Skupština penzionera, na kojoj je dogovoreno da se protesti najavljeni za 14. septembar odgađaju.

Penzioneri su na sastanku sa predstavnicima federalne vlade usaglasili stavove, što je dovoljan razlog za odgodu protesta. Tako je obećano povećanje penzija, ali tek sa donošenjem novog zakona o PIO-u, koji nije upućen u parlamentranu proceduru. Tako bi trebale biti povećane penzije za 10 posto onima koji su se penzionisali do 1998. godine, ali i za 5 posto penzionisanim od 1998. do 2008. godine.

Također, je dogovoreno da niko u Federaciji ne može imati veću penziju od plate, te da se pokuša smanjiti odnos najviše i najniže penzije. No, kako su rekli, ako im penzije koje će biti 5. oktobra, ne pokažu da je Vlada ispoštovala njihove zahtjeve, protesti će biti održani 25. oktobra.

(rtvze.ba)