Počelo je asfaltiranje dionice puta Rastoke u MZ Jelah.
Projekat se nalazi na Listi kapitalnih projekata za 2017 godinu, a finansijska sredstva su obezbjedili Direkcija za ceste ZDK i Općina Tešanj.
Izvođač radova je firma Dobojputevi d.d. Doboj Jug.

U organizaciji Zemljoradničke zadruge Kapi života održana je peta po redu manifestacija Izbor naj poljoprivrednika općine Tešanj. Podrška razvoju poljoprivrede našeg kraja ogleda se u kontinuiranim općinskim poticajima, sajamskim potporama, edukativnim emisijama.

Ove godine za najbolje su proglašeni:
Animalna proizvodnja:
1. Kotorić Benjamin - Jelah (76.996 l mlijeka)
2. Hodžić Zihnija - Tešanjka (51.775 l mlijeka)
3. Mudrov Salko - Piljužići (20 grla-tov junadi)
Biljna proizvodnja:
1. Muslija Fehim - Šije (4.225,13 kg maline)
2. Bašić Jasminka – Novi Miljanovci (2.850 kg malina)
3. Trepčić Adem – Šije (9.092 kg krastavci)

Posebna nagrada dodijeljena je učeniku srednje škole Balić Kenanu iz Šija, koji je sa svojim mlađim bratom uzgojio 7 tona kornišona.

Nagrade je obezbjedila Općina iz sredstava za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje u 2017. godini.

Belgijski sigurnosni stručnjaci najavili su kako će u javnost izići s detaljima o velikom sigurnosnom propustu koji su pronašli unutar WPA2 (Wi-Fi Protected Access II) protokola.

Ovaj sigurnosni protokol koristi se za zaštitu komunikacija na velikoj većini Wi-Fi pristupnih točaka u svijetu. WPA je nastao kao posljedica probijanja zaštite u njegovom prethodniku, WEP protokolu, a sada se čini kako niti WPA2, najnaprednija verzija tog protokola, nije imuna na hakerske napade.

Za sada se o ovom otkriću ne zna mnogo. Spomenuti stručnjaci imaju dokaz da njihova vrsta napada funkcionira. Proof-of-concept se naziva KRACK (Key Reinstallation Attack) a o ranjivosti WPA2 enkripcije već su obaviještene organizacije koje se bave cyber sigurnošću.

Ranjivost u ovom protokolu navodno napadaču omogućava “prisluškivanje” prometa kada je spojen na istu Wi-Fi mrežu kao i žrtva, a ključni vektor napada je “handshake” slijed radnji kojim računala spojena na mrežu “dogovaraju” enkripcijske ključeve s baznom stanicom za pojedinu sesiju.

U periodu od 9. do 13. oktobra 2017. godine na području 27 država EU, te Norveške, Švedske, Moldavije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kolumbije i Sjedinjenih Američkih Država (DEA) provedena je operativna akcija kodnog naziva ”DRAGON”.

Operacija ”DRAGON” je četvrta u seriji zajedničkih akcija koje provode članice EU, EU agencije i partneri pod okriljem Europola i uz podršku Eurojusta, Frontexa i Interpola, a koja je usmjerena na borbu protiv međunarodnog i organizovanog kriminala.

Operativna akcija ”DRAGON” je na teriitoriji Bosne i Hercegovine provedena u periodu od 11. do 13. oktobra 2017. godine. Tokom akcije operativne mjere agencija za provođenje zakona su bile usmjerene na otkrivanje i suzbijanje nezakonitih migracija, kao i drugih kriminalnih aktivnosti koje prate nezakonite migracije kao što su krijumčarenje nezakonite robe, trgovina ljudima, krivotvorenje dokumenata, a ne zanemarujući sprečavanje i rasvjetljavanje drugih krivičnih djela u oblasti organizovanog kriminala.

U Bosni i Hercegovini koordinator operacije je bila Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – odsjek za saradnju sa Europolom, gdje je bio uspostavljen Koordinacioni centar za Bosnu i Hercegovinu u kojem su učestvovali predstavnici agencija za provođenje zakona iz BiH. Pored Direkcije u operaciji su učestvovali pripadnici 16 agencija za provođenje zakona i to: Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija BiH, Služba za poslove sa strancima BiH, Federalna uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Policija Brčko distrikta BiH, MUP-ovi kantona Federacije BiH.

Tokom realizacije operativne akcije, agencije za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini su lišile slobode 56 lica, te ukupno kontrolisale 39.461 lice, 9.138 vozila, 6 vozova, 427 autobusa, 850 kamiona i 670 lokacija.Takođe su zaplijenjena 4 vozila, 7 mobilnih telefona, 0,702 kilograma droge, 112 kilogrmaa duhana/cigareta, novac: 49.000 RSD, 2.900 USD, 13.500 EUR, te 2 SIM kartice i 2 bankovne kartice. Agencije za provođenje zakona su inicirale 5 novih istraga a koje se tiču ilegalnih migracija, krijumčarenje droge i cigareta.

Tokom realizacije operativne akcije „DRAGON“, između policijskih agencija u Bosni i Hercegovini ostvaren je visok stepen komunikacije, koordinacije i saradnje. Takođe je ostvarena saradnja sa drugim državama učesnicama operacije, pri čemu je ralizovan veliki broj zahtjeva za međunarodnu razmjenu informacija.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH se zahvaljuje agencijama za provođenje zakona u BiH i inostranstvu koje su učestvovale u pripremi i realizaciji ove operativne akcije, te ističe spremnost za kontinuirano poduzimanje daljnjih mjera i radnji iz njene nadležnosti u cilju suzbijanja svih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminaliteta, saopćeno je iz ove policijske agencije.

(ba.n1info.com)

U BiH je alarmantno izražen problem djece ulice, gdje se odvija i zloupotreba djece u prosjačenju i razne eksploatacije djece, a veoma često i trgovina djecom te je potrebno utvrditi efikasne pravce djelovanja na suzbijanju ovog problema – poručeno je na konferenciji “Djeca ulice – Strategije izlaska” koja je organizirana danas u Sarajevu u povodu 18. oktobra, Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Učesnici razmatraju različite pravce koji su na nivou lokalnih zajednica, kantona, općina, gradova u BiH zaživjeli u pokušaju da se spriječi uloga djece u prosjačenju i da se zaštite djeca koja žive i rade na ulici.

Direktorica Fondacije “Lara” Radmila Žigić kazala je Feni da je cilj skupa da se zajedničkim diskusijama i razmjenom iskustava i dobrih praksi kreiraju strategije i aktivnosti za efikasnije zaustavljenje i suzbijanje trgovine djecom.

Žigić smatra da institucije u BiH u ovom problemu veoma rijetko prepoznaju trgovinu djecom što je ključni problem, izostaju i istrage i krivično gonjenje počinilaca i efikasno suzbijanje zloutrebe djece na ulici i prilikom prosjačenja.

– Cilj nam je da vidimo strategije izlaska, te šta je to što treba uraditi da bi se povećala osjetljivost policije, tužilaštva, sudova, da posmatraju drugačije ovaj problem. Treba da vidimo šta je ono što je u socijalnoj zaštiti, što može uraditi nevladinih sektor, mediji, da bi problem djece ulice smanjili, a u cilju da bi na našim ulicama imali što manje djece koja prose – istaknula je Žigić.

Navodi da je ključni problem to što u BiH ne postoji uvezana mreža podataka o djeci koja su na ulici i prose.

– Jedna od mjera koje bi trebalo poduzeti je formiranje jedinstvene baze podatka i o osobama koje su zatečene u prošnji. Veoma često iste osobe koje prose mijenjaju mjesto, te stoga kad bi objedinili podatke znali bi gdje je to socijalni problem i siromaštvo porodice, a gdje je to organizirano prosjačenje i razne ekspolatacije – posjanila je.

Učesnici konferencije su predstavnici vladinog i nevladinog sektora u BiH, čije zakonske nadležnosti i angažman doprinose umanjenju rizika i sprečavanju trgovine djecom.

Organizatori su Mreža bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija protiv trgovine ljudima “Ring” i Fondacija “Lara” iz Bijeljine. Konferencija je organizirana u partnerstvu s Odsjekom za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH s ciljem da se poveća društvena osjetljivost na sve rizike trgovine djecom u BiH od kojih su najizraženiji zloupotreba djece u prosjačenju i dječiji rad na ulici.

(zenicablog.com)

Danas se u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku. Prije podne će biti magle po kotlinama i uz riječne tokove u Krajini, sjevernim, centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu od 9 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 20°C i 26°C. 

U četvrtak, 19.10.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Dio prijepodneva je lokalno moguća magla u sjevernim, centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu od 8 do 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 19°C i 24°C.

U petak, 20.10.2017., umjerena naoblaka u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. U većem dijelu Bosne sunčano. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu od 8 do 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 18°C i 24°C.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na 114. sjednici dala saglasnost na Plan obrazovanja odraslih za 2017. godinu, što je obaveza proizašla iz Zakona o obrazovanju odraslih.
Ovo je prvi put da se donosi Plan obrazovanja odraslih nakon prethodno pribavljenih mišljenja Zavoda za zapošljavanje, Privredne komore Kantona, Obrtničke komore Kantona, Udruženja poslodavaca, organa jedinica lokalne samouprave i nadležnih ministarstava.

Plan obrazovanja odraslih sadrži: prioritetne obrazovne oblasti obrazovanja odraslih i nadležne institucije za realizaciju istih, infrastrukturne djelatnosti potreba obrazovanja odraslih, prijedloge raspodjele programa obrazovanja odraslih na jedinice lokalne samouprave kao i dinamiku relizacije i ostvarivanja programa za obrazovanje odraslih.
Zakonom o obrazovanju odraslih stvoreni su preduvjeti za ostvarenje principa cjeloživotnog učenja, te data obaveza nadležnim vlastima da osiguraju organizacijske i finansijske pretpostavke da građani Zeničko-dobojskog kantona mogu ostvariti pravo na obrazovanje tokom cijelog života, radi ostvarenja konkurentnosti za tržište rada.

U središtu švedskog grada Trelleborga muškarac je sinoć zapucao po ljudima. Kako javljaju britanski mediji, muškarac je otvorio vatru na ulici u starom dijelu Trelleborga, u kojem se nalazi velik broj trgovina i restorana. U tom se dijelu Trelleborga navečer okuplja velik broj ljudi.

U napadu je ranjeno najmanje dvoje ljudi, a četvero ih je prebačeno u bolnicu. Na lice mjesta su odmah izašle jake policijske snage, baš kao i ekipe hitne pomoći. Policija je, javljaju lokalni mediji, u potrazi za napadačem, a na terenu je i specijalna policijska jedinica koja uz pomoć pasa pretražuje područje napada i traga za oružjem.

Pucnjava u Trelleborgu se ne tretira kao teroristički napad, a policija je objavila kako ništa ne ukazuje da se radilo o terorizmu, javlja Associated Press.

“Primili smo više prijava o pucnjavi u Trelleborgu. Brzo smo otišli na lice mjesta i otkrili, na relativno malom području, više ljudi koji su ozlijeđeni u pucnjavi. Neki su ranjeni iz vatrenog oružja, ali ne svi. Blokirali smo dijelove grada i istražujemo što se dogodilo”, rekao je glasnogovornik lokalne policije

“Čuli smo puno pucnjeva i vidjeli nekoga vani da trči. Ulica je prepuna policijskih automobila”, rekao je jedan stanovnik Trelleborga koji živi u blizini mjesta napada, prenosi Index.

Izmišljene priče plasirane kao da su novinarske, a cilj im je manipulacija čitatelja, definicija je lažnih vijesti ili tzv. fake news, koju je dala Evropska unija. Fenomen lažnih vijesti doživljava svoju ekspanziju u posljednje vrijeme, a digitalizacija i fragmentacija medija radikalno povećavaju ovaj problem.

Lažne vijesti napisane su tako da zavaraju korisnike interneta da podijele tu priču na društvenim mrežama i time učestvuju u brzom širenju tih informacija među korisnicima sličnih stavova.

“Nećete vjerovati…”, “Evo šta se desilo…”, “Skandalozno…”, i slični dijelovi naslova odmah upućuju na pokušaj manipulacije čitatelja i dovođenje novih na stranice koje nude lažni sadržaj.

Evropski parlament je saopćio da je 2016. godine 46 posto građana EU pratilo vijesti na društvenim mrežama, a taj trend raste. Šest od deset vijesti koje su podijeljene, podijeljene su iako ih osobe prije toga nisu pročitale. I to je jedan od problema.

Kako prepoznati lažne vijesti

Vijest koja nije verifikovana iz više imenovanih izvora mora izazvati sumnju onoga ko je čita ili sluša. Nažalost, postoji puno web portala koji se imenuju kao medij, a zapravo su samo neozbiljni i neodgovorni rezultat slobode pristupa internetu koji BiH ima.

“Takvi web portali nemaju impressum, tj. nemaju izlistan spisak osoba koje pišu za taj portal, nemaju imenovanog vlasnika portala, a vrlo često čak ni bilo kakav kontakt. Takvi ‘mediji’ najčešće plasiraju izmišljene i uznemiravajuće vijesti koje korisnici Facebook platforme vrlo nepromišljeno šire dalje, nasjedajući na senzacionalni ili uznemirujući naslov, a bez predhodne kritičke analize šta su to pročitali i vidjeli u tom članku”, izjavila je za Klix.ba Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Zurovac je naglasila važnost edukacije čitatelja.

“Edukacija je neophodna i urgentna, budući da plasiranje lažnih vijesti postaje svakodnevno pravilo pojedinih medija, osobito web portala. Mediji koji nastoje zadržati profesionalnost, treba da budu korektivi i da upozoravaju javnost, posjetitelje web portala, čitatelje, slušatelje i gledatelje, da ne prihvataju sve što se objavljuje olako i, što se kaže, ‘na prvu’, već da kritički analiziraju vijesti, logički zaključuju i koriste vlastitu inteligenciju u shvatanju poruke”, rekla je Zurovac.

Dodala je da novinari i urednici treba da se pridržavaju profesionalnih principa izvještavanja i da budu u potpunosti svjesni svoje profesionalne odgovornosti prema građanima, prema javnosti u BiH, jer svaka lažna objavljena vijest može imati posljedice po život građana.

Kodeks za štampu i online medije BiH u Općim odredbama, između ostalog, nalaže novinarima da imaju obavezu prema javnosti održavati visoke etičke standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima. A to znači da uvijek i u svim okolnostima treba da izvještavaju istinito i bazirano na provjerenim i različitim izvorima.

“To nije samo bh. problem, nažalost. Naglo otvaranje i sloboda pristupa internetu svuda su dali prostora i dobrima i lošima da uživaju slobodu izražavanja, neki su taj prostor oplemenili, drugi su ga zagadili. To je ljudska priroda, ali mi se moramo boriti protiv tih koji ugrožavaju i zloupotrebljavaju slobodu izražavanja. Ja sam članica internacionalne Radne grupe ‘Article 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima’ s njemačkog Viadrina Univerziteta. U septembru smo imali 11. godišnju radionicu koja je u potpunosti bila posvećena upravo ovim problemima – lažne i izmišljene vijesti u medijima i govor mržnje. Preporuke za medije u regionu Jugoistočne Evrope o tretiranju ovih tema bit će rezultat ovogodišnjeg susreta medijskih i pravnih experata iz Evrope”, rekla nam je izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Razlika između profesionalne medijske informacije i varanja čitatelja

Na pitanje da li je primarni problem to što svako danas u BiH može imati web stranicu, Facebook stranicu, profil na bilo kojoj društvenoj mreži i izmisliti bilo kakvu vijest te je može plasirati u javnost, Zurovac kaže da na prvi pogled možemo tu situaciju definirati kao “problem”. Međutim, to bismo radije nazvali posljedicom zbog needuciranosti većine građana da selektuje informacije i razlikuje profesionalnu medijsku informaciju od mase privatnih postova i mišljenja.

“Veoma je dobro da u BiH imamo veliku slobodu korištenja internetskih platformi i zagarantiranu slobodu izražavanja, razmjene ideja, misli, kritika, osobnih observacija, itd. Te platforme su također i dobar izvor informacija za novinare, posebno ako se radi o postavkama fotografija ili informacija iz konfliktnih područja ili za vrijeme različitih nesreća. Međutim, i tada su to samo povodi da novinar istraži i provjeri informaciju ili vjerodostojnost fotografija, prije nego ih objavi. Jer to nisu profesionalne vijesti. To nisu informacije u medijskom profesionalnom smislu. Niko od osoba koje koriste internetske platforme kao alate za slobodno izražavanje nije obavezan da se pridržava uputa Kodeksa za štampu i online medije. Urednici i novinari jesu, oni su veoma obavezni da to čine. Ne samo radi svojih čitatelja, već i radi sebe – da zaštite sebe kao profesionalce i da zaštite novinarsku profesiju”, naglašava naša sagovornica.

Problem nastaje u onom času kada građani, primatelji informacija s internetskih platformi, poistovjećuju sve što tu čitaju ili gledaju sa zvaničnim vijestima pa vrlo često reagiraju na provokativne informacije koje je neko na svom profilu postavio bez promišljanja, nižući lance govora mržnje i huškačke retorike.

Opet se vraćamo na to da je edukacija građana, objavljivanje članaka i tematskih emisija s uputama o razlikovanju profesionalnih i provjerenih informacija iz medija od onoga što se na privatnim profilima postavlja, neophodno.

“Ljudi moraju biti svjesni tog razlikovanja i radi svog psihičkog zdravlja i radi vlastite mentalne higijene”, smatra Ljiljana Zurovac.

“Bojim se da je već došlo vrijeme kada ćemo sve češće morati da se pozivamo na zakon i tražimo zakonske sankcije za one koji šire lažne vijesti, jer opomene i pismeni pokušaji uvjeravanja da se takvo što ne smije raditi, očito nisu dali dobre rezultate”, rekla je u razgovoru za Klix.ba Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Lažne vijesti ili propaganda

Evgeny Morozov pisac i istraživač iz Bjelorusije koji proučava političke i društvene implikacije tehnologije, nedavno je boravio u Sarajevu na konferenciji Media Meets Literacy. Njegovu posjetu smo iskoristili da razgovaramo i o temi lažnih vijesti o kojima on često piše. Morozovovi tekstovi su objavljivani u raznim novinama i časopisima širom svijeta, uključujući The New York Times, The Wall Street Journal, Financial Times, The Economist, The Guardian…

Kazao nam je da nije naklonjen pojmu “lažne vijesti” koji sve više i više koriste moćnici – uključujući mnoge snažne političke i ekonomske sile koje kontroliraju dominantne medije u većini evropskih i sjevernoameričkih zemalja – u cilju marginalizacije neistomišljenika.

“Mnogo sam sretniji zbog upotrebe pojma koji se ranije koristio za ovaj fenomen, a to je: propaganda. Danas je tranzicija na javnu sferu koja se izdržava na oglašavanju olakšala širenje propagande gdje korisnici često učestvuju u procesu a da nisu svjesni toga. Otkako su društvene mreže poput Twittera i Facebooka optimizirane prema broju pregleda stranica, one definitivno podstiču širenje takvih informacija – ne interesuje ih da li je to što prenose istina ili ne, brinu samo o zaradi od klikova”, smatra Morozov.

U tekstu objavljenim na britanskom Guardianu Morozov je napisao da problem nisu lažne vijesti nego digitalni kapitalizam koji čini profitabilnom proizvodnju lažnih, ali klikabilnih vijesti.

“Postoji tendencija u našem diskursu vezanom za internet da predstavljamo probleme poput lažnih vijesti kao nekako nehistorijske i totalno kulturalne, npr. nepovezane s ekonomijom. Ali dalo bi se raspraviti o mišljenju da su lažne vijesti poput zagađenja. Naravno, možete okrenuti glavu na drugu stranu, vidjeti da je zrak zagađen i početi nositi masku ili možete zaista pregledati izvore zagađenja i poduzeti nešto u vezi s fundamentalnim političkim i ekonomskim modelom koji je odgovoran za proizvodnju toga. Čeka nas isti problem i s lažnim vijestima: možemo koristiti maske algoritama i velike količine podataka da se zaštitimo od ‘lažnih vijesti’ dok ne činimo ništa u vezi s temom uklanjanja osnovnog uzroka”, smatra Morozov.

Knjigu “The net delusion : The dark side of internet freedom” Morozov je objavio 2011. godine. Dio naslova “Tamna strana internet slobode” se primarno odnosi na inicijativu koju je prihvatila Hillary Clinton da se “internetske slobode” učine zvaničnom pozicijom Vlade SAD-a.

“Čak i tada – 2009. godine isticao sam da je veoma realno očekivati da će velike tehnološke kompanije koje zarađuju od oglašavanja voditi globalnu borbu u promociji slobode, demokratije i sl. Tamna strana internet sloboda je tačno ta naivna pretpostavka da će se neke veoma lijepe korisne stvari tek tako dogoditi – pogotovo na duge staze, kao rezultat naše velike ovisnosti o digitalnom kapitalizmu. Moj argument danas, nakon osam godina, je da ono što nam je izgledalo kao utopijska budućnost digitalnog kapitalizma sve više liči na tamnu prošlost feudalizma, gdje velike tehnološke kompanije ostaju vladari i uživaju neograničenu snagu, a od koje zavisi ostatak društva. Ne smatram tu ovisnost zdravom”, zaključio je Evgeny Morozov u razgovoru za Klix.ba.

(klix.ba)

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme. Veći dio prijepodneva u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Dnevne temperature od 19 do 25 °C. 

.Za dane vikenda sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima i veći dio prijepodneva u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 11 do 15, a dnevne od 18 do 24, na jugu do 27 °C.

U ponedjeljak 16.10.2017., sunčano. U jutarnjim satima i veći dio prijepodneva u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Jutarnje temperature od 6 do 12, na jugu od 12 do 16, a dnevne od 20 do 27 °C.

U utorak 16.10.2017., sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima i veći dio prijepodneva u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Jutarnje temperature od 7 do 12, na jugu od 13 do 18, a dnevne od 20 do 27 °C.