Obavještavamo Vas da će dana 27.10.2017 godine (petak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminima  od 09:00 h od 09:30 h  - drugi termin od 15:00 do 15:30 h na trafo područiju :Mekiš Čaglići ,Gornji Mekiš , Kiseljak ,Izletište Kiseljak, Karadaglije , Karadaglije Alispahići , Repetitor Karadaglije , Koprivci.

Trafo područije Čaglići neće imati ele.energiju u terminu od 09:00 do 15:30 h.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222.

Lijep pozdrav.

Podružnica „ED“ Zenica – PJD Tešanj

Vatra, praćena jakim vjetrom, u četvrtak popodne i uvečer progutala je cijeli park prirode Hutovo blato kod Čapljine, a požar je najvjerovatnije podmetnut na nekoliko mjesta.

Takvu je informaciju novinarima potvrdio Mate Jurković, zapovjednik Vatrogasne postrojbe Čapljina.

Močvara nedaleko Čapljine poznata je kao jedno od najvećih zimovališta ptica u Europi te je već sad jasno da je pričinjena šteta ogromna, prenose lokalni mediji.

Iz Vatrogasne je postrojbe potvrđeno da je požar izbio u jutarnjim satima, te su ga vatrogasci uspjeli lokalizirati u popodnevnim satima, no vatra se, nošena jakim vjetrom, snažno razbuktala i gutala sve pred sobom.

Spašavali kuće
“Dovedeni smo bili u situaciju da nakon što na jednom mjestu ugasimo, vatra izbije na drugom. Jak vjetar i močvarno tlo jako su nam otežavali posao. U jednom trenutku smo, bukvalno, spašavali motel ‘Karaotok’ i kuće”, rekao je vatrogasni zapovjednik Jurković za Avaz.

Sarajevski dnevnik podsjeća da to nije prvi put da Hutovo blato, kao jedinstvena submediteranska močvara na području Europe, strada u požaru.

Istraga će utvrditi je li požar doista podmetnut, kako se sumnja, i ko su odgovorne osobe.

Bez odgovornosti za podmetače
Veliki požar dogodio se u Hutovom blatu i prije šest godina, kad je uništeno 80 posto površine parka prirode.

Tada su štete procijenjene na 1,4 miliona eura, no u ekološkom smislu one su nemjerljive, izvijestila je tada Al Jazeera.

Na području Hutovog blata živi više od 160 vrsta ptica, najmanje 20 vrsta riba, čak i endemskih, te više od 600 biljnih vrsta, prenosi Al Jazeera.

Za taj požar, za koji je također utvrđeno da je namjerno izazvan, nitko nije odgovarao.

Policija je tada sumnjala u mještane, koji redovito pale biljni otpad na obližnjim imanjima, no nije uspjela ništa dokazati.

Evropski parlament izglasao uspostavljanje sistema za registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji prelaze spoljne granice EU (EES), koji će od 2020. godine izazvati značajne promjene pristupa šengenskom prostoru.

“Nove mjere neće otežati život građana Zapadnog Balkana. Naprotiv, trebalo bi da olakšaju prolazak granica. Cilj je upravo bio da se što brže putuje. Istovremeno, i da doprinese borbi protiv terorizma. Cijeli sistem zovemo ‘pametnim granicama'”, kaže za “Novosti” poslanica EP i izvjestilac iz sjenke za modernizovanje granica Tanja Fajon.

Predviđena je usaglašena i jedinstvena evropska elektronska kontrola dokumenata na ulasku u EU, kojom će se provjeravati podaci iz pasoša, ali i dozvoljeno vrijeme provedeno unutar šengenskog prostora.

Novi automatizovani sistem će na granici sakupljati biometrijske podatke i “prepoznavati” građane prilikom sljedećih putovanja. Evropski komesar za migracije, unutrašnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopulos je istakao da je cilj ove mjere i da se smanji mogućnost prevara, krađe dokumenata i identiteta.

Tanja Fajon kaže da će u pregovorima koji će EP sada voditi s Evropskim savjetom povodom drugog sistema ETIAS, o kojem se pisalo prethodnih dana, nastojati da svi koji nemaju unaprijed pribavljenu autorizaciju za ulazak mogu da je dobiju na posebnom kiosku na granici. Ona kaže i da cijena nije definitivna, pa može da se dogodi da poslije pregovora bude i niža od predviđenih 10 eura.

Berlinska policija oduzela je veliku količinu oružja i municije u četiri racije, koje su bile usmjerene na potragu za muškarcem navodno povezanim s oružanom grupom Islamska država Irak i Levant.

U saopćenju policije navodi se da je tokom noći uhapšen državljanin Njemačke (40) turskog porijekla i da bi trebalo da se ubrzo pojavi pred sudom, prenosi AP.

Osumnjičeni je ranije bio osuđen za kršenje zakona o oružju i posjećivao je džamiju koja je bila pod nadzorom državne sigurnosti, rekla je glasnogovornica tužiteljstva Silke Becker.

"Postalo je jasno da je osumnjičeni mogao da ima islamističku pozadinu i islamističku vezu u najširem smislu te riječi", rekla je ona, prenosi Reuters.

Istraga počela u junu
Racije su pokrenute nakon istrage koja je počela još u junu, a glasnogovornik policije Winfrid Venzel kazao je da je policija tokom racije pronašla pištolje, puške i 20 do 30 kutija sa municijom i da je osumnjičeni posjećivao džamije koje su za vlasti bile od "posebnog interesa".

Njemačku je pogodilo nekoliko napada 2016. godine.

Njemačka služba za unutrašnju sigurnost upozorila je na moguće napade, posebno u svjetlu sve većeg broja stranih boraca koji se vraćaju iz ratnih zona u Siriji i Iraku.

(Al Jazeera)

U utorak 24. oktobra 2017. godine muftija zenički doc. dr. Ejub ef. Dautović u svom Uredu u Zenici primio je imame Medžlisa Islamske zajednice Doboj na čelu sa glavnim imamom mr. Bajro ef. Džafićem.

Susret sa imamima Medžlisa Islamske zajednice Doboj bio je prilika za razgovor o stanju vjerskog života na području ovog povratničkog Medžlisa, o problemima sa kojima se susreću imami u svom radu i mogućnostima unaprjeđenja aktivnosti posebno u segmentu mektebske nastave.

Također, na susretu se razgovaralo o međuljudskim odnosima, problemu iseljavanja stanovništva, poboljšanju statusa imama i penzioniranih imama, posebno imama na području Entiteta RS.

Muftija zenički zahvalio se glavnom imamu i imamima na posjeti, ukazao na važnost imamskog poziva, na emanet kojeg nosimo i na obavezu koju moramo izvršavati prema džematu i Islamskoj zajednici.

Također, muftija se imamima zahvalio na informacijama u vezi sa trenutnim stanjem džemata na području Medžlisa Islamske zajednice Doboj.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove prije podne će biti magle. Vjetar u Bosni slab promijenljivog smjera. U Hercegovini slab vjetar sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 19°C, na jugu zemlje do 22°C. 

U petak, 27.10.2017., prije podne u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle koja će biti izraženija i dugotrajnija u centralnim i istočnim područjima. Od sredine dana naoblačenje sa sjevera će se proširiti na cijelu zemlju. Od poslije podnevnih sati prema kraju dana u Bosni kiša, na vrhovima planina i snijeg. Očekivana količina padavina je između 5 i 10 litara po metru kvadratnom. U Hercegovini više padavina krajem dana u sjevernim područjima, a u noći na subotu u ostalim dijelovima Hercegovine rijetko može pasti malo kiše. Vjetar prije podne slab južnog smjera. Sa dolaskom padavina vjetar mijenja smjer na sjever umjerene jačine, prolazno i sa jakim udarima. U noći na subotu u Hercegovini i jugozapadu Bosne jačanje bure. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 6°C, na jugu od 7 do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 15 i 20°C.

U subotu, 28.10.2017., u Bosni će preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima slaba kiša u centralnim i istočnim područjima. U Hercegovini umjerena naoblaka. Vjetar u Bosni prije podne umjerene jačine sjevernog smjera, a od poslijepodnevnih sati vjetar mijenja smjera na jugo. U Hercegovini jaka bura koja će poslije podne oslabiti. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 6°C, na jugu od 7 do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8°C i 13°C, na jugu od 14 do 17°C.

U nedjelju, 29.10.2017., u Bosni prije podne umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini umjerena naoblaka. Od poslijepodnevnih sati se očekuju padavine sa sjevera koje će se prema kraju dana proširiti na cijelu zemlju. Jutro bez vjetra. Već prije podne se očekuje vjetar umjerene jačine jugozapadnog smjera. U noći na ponedjeljak vjetar mijenja smjer na sjever. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu od 5 do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 12°C i 18°C.

U organizaciji Saveza udruženja penzionera Federacije BiH danas ispred zgrade Vlade Federacije BiH na protestima se okupio veliki broj penzionera, koji su nezadovoljni svojim statusom u društvu. Njih skoro 10.000 hiljada je odlučilo poboljšanje prava zatražiti na ulicama, a planirano je i da upute niz zahtjeva predstavnicima entitetske vlasti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Mnogi od njih nisu razočarani samo odnosom vlasti prema njima, nego i pojedincima koji vode penzionerska udruženja u Federaciji BiH. Tako okupljeni, koji su došli iz krajeva FBiH, nisu dozvolili da im se obrati Omer Omerefendić, predsjednik Skupštine Saveza udruženja penzionera FBiH, za kojeg smatraju da se ne bori za prava penzionera, nego za svoja.

U masi okupljenih mogli su vidjeti istaknuti transparenti sa natpisima: “Vratite nam dostojanstvo“, “Penzija nije milostinja već stečeno pravo“, “Stanite sa pljačkom ovog naroda“...

Mehmedalija Rapa, predsjednik Izvršnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH istakao je da su protesti dugo pripremani, te da je došao dan “D“, i to 25. oktobra na praznik penzionera.

“Odlučili smo se da na Dan penzionera izađemo na ulice i vladajućim strukturama kažemo da je dosta igre s nama i da je vrijeme da počnu rješavati naše teške i nagomilane probleme, koji nas prate 20 godina. Poslaćemo jasnu poruku svim vlastodržcima da moraju promijeniti svoj odnos prema najstarijoj i najzaslužnijoj kategoriji stanovništva Federacije BiH. Izgradili smo i odbranili zemlju i ovakav odnos je nedopustiv“, kazao je Rapa.

Dodao je da nema “čarobnog štapića“ koji bi odmah riješio sve njihove probleme i zahtjeve koje će uputiti Parlamentu i Vladi FBiH, ali da je vrijeme da se počnu rješavati.

Sjedinjene Američke Države privremeno će odgoditi blokadu obrade zahtjeva izbjeglica iz 11 zemalja "visokog rizika", objavila je Bijela kuća nakon što je istekla 120-dnevna zabrana za izbjeglice koje su planirali ući u zemlju.

Američki predsjednik Donald Trump u utorak je potpisao novu izvršnu naredbu kojom se državnim agencijama naređuje da nastave s američkim programom za izbjeglice, ali, prema Ministarstvu domovinske sigurnosti, uvest će se 90-dnevni period provjere za osobe koje dolaze iz "11 zemalja koje su prethodno proglašene zemljama koje predstavljaju visoki rizik za SAD".

U naredbi se tako navodi da će za sve izbjeglice biti uvedene nove procedure "pojačane provjere".

Zvaničnici Ministarstva domovinske sigurnosti odbili su navesti koje se zemlje smatraju "visokorizičnim", ali u saopćenju je navedeno da će se "pojedinačno obrađivati zahtjevi iz 11 visokorizičnih zemalja" tokom perioda provjere.

Nastavak programa za izbjeglice nastupio je nakon što je u utorak okončana 120-dnevna zabrana za izbjeglice.

Provjera društvenih mreža
Vršiteljica dužnosti ministrice domovinske sigurnosti Elaine Duke u saopćenju je kazala da će "ove nove standardizirane mjere provjere omogućiti SAD-u da pruži dobrodošlicu u našu zemlju onima u nevolji, dok će se istovremeno osigurati domovina".

Nove procedure uključuju povećano prikupljanje podataka, bolju razmjenu informacija između američkih agencija i nove trenažne protokole za provjere, navodi Ministarstvo domovinske sigurnosti, dodavši da će "nakon implementacije ovih unaprijeđenih mjera administracija nastaviti s obradom zahtjeva za razmještanje izbjeglica".

Prema američkim medijima, zvaničnici će također pažljivije provjeravati naloge na društvenim mrežama i prikupljati više biografskih podataka podnosilaca zahtjeva.

Novinar Al Jazeere Gabriel Elizondo iz New Yorka javlja da su neke organizacije za zaštitu prava izbjeglica "već rekle da ova naredba ne pomaže mnogo izbjeglicama, prije svega odraslim muškarcima, koji već prolaze kroz sekundarni proces provjera, koji je mnogo rigorozniji od procesa za djecu ili žene".

Razdvajanje porodica
Amnesty International u saopćenju objavljenom prije objave odluke naveo je da "razdvajanje porodica i izlaganje izbjeglica dodatnim provjerama nikoga ne čini sigurnijim, te da ustvari više ljudi izlaže opasnosti".

Trump je u januaru potpisao izvršnu naredbu kojom se privremeno zabranjuje ulazak sirijskim izbjeglicama, ali je taj potez osporen na sudovima.

Naknadno je izdana izmijenjena naredba kojom se uvela zabrana za sve izbjeglice, osim u nekim slučajevima.

Trumpova administracija objavila je prošlog mjeseca da želi smanjiti broj izbjeglica koje ulaze u zemlju na 45.000 sljedeće godine.

SAD je 2016. primio više od 84.000 izbjeglica.

(Al Jazeera)

Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske namjerava odaslati još 3000 poziva za vojnu rezervu, najavio je ministar odbrane te države Damir Krstičević, gostujući u programu Hrvatskog radija.

Krstičević je dodao da je ove sedmice počela obuka rezervista u Splitu i obuka ključnih komandanata.

Izrazio je zadovoljstvo što je konačno krenula uspostava vojne rezerve. "Poznato je da je vojna rezerva odigrala važnu ulogu u Domovinskom ratu. Nakon rata smo je zapustili zbog nedostatka ambicija, vizije i financijskih sredstava. Sad kad smo radili Strategiju nacionalne sigurnosti, uvidjeli smo da nam, s obzirom na nove ugroze i rizike, trebaju dodatne sposobnosti. Poplave i požari... sve to traži da država bude brza u danom trenutku", rekao je Krstičević.

MORH je dosad već pozvao približno 18.000 ljudi na smotru, od kojih će odabrati nešto više od 9000 rezervista, kojima će popuniti pješadijske pukovnije.

Kazne do 665 eura
"Ministarstvo obrane RH upućuje pozive za vojne obveznike radi smotriranja (ažuriranja podataka), saopćavanja rasporeda u rezervne jedinice Oružanih snaga RH te obuke i osposobljavanja, a s ciljem popune šest rezervnih pješadijskih pukovnija", saopćio je MORH.

Pozivi su upućeni razvrstanim rezervistima (vojnici, podoficiri i oficiri), odnosno osobama koje su odslužile vojni rok ili su bile na dobrovoljnom vojnom osposobljavanju ili u radnoj vojnoj službi, te im je određena vojno-stručna specijalnost do 55 godina starosti, dokad zakonski traje vojna obaveza.

Pozivima se odazvalo 12.000 rezervista, a najčešći razlozi zbog kojih se preostalih 6000 nije odazvalo jesu nepodizanje poziva, selidba rezerviste na drugu adresu ili u inozemstvo, nepoznato boravište te odsutnost zbog posla (pomorci). Prigovor savjesti uložila su 52 rezervista i oni više nisu uzimani u obzir za popunu rezervnih jedinica.

Onima koji se nisu odazvali, a to nisu opravdali prijeti kazna od 1000 do 5000 kuna (133 do 665 eura).

(Al Jazeera)

Nakon provedene procedure javne nabavke, Općinski načelnik Suad Huskić danas je potpisao ugovore za sanaciju šest klizišta na području općine Tešanj. Ugovori su potpisani sa firmama Dobojputevi d.d. Doboj jug, Trans-Kop d.o.o. Rosulje, KM-Gradnja d.o.o. Miljanovci i Hajdić d.o.o Maglaj.
Ovo je nastavak aktivnosti na sanaciji klizišta nastalih 2014. godine, kao i nastavak provođenja preventivnih mjera zaštite i spašavanja. Vrijednost ugovora je 51.033,89 KM, a sredstva su osigurana u Budžetu Općine u okviru namjenskih sredstava za zaštitu i spašavanja.

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE