Zvaničnici agencija za provođenje zakona u Sjedinjenim Državama i Evropi uhapsili su 150 ljudi i zaplijenili su više od 31 milion dolara u istrazi međunarodne trgovine drogom koja proizilazi iz prodaja na darknetu, saopćilo je američko minstarstvo pravde u utorak.

Hapšenja su povezana s 10-mjesečnom istragom američke savezne policije i Europola u Evropi. Tužioci navode da su optuženi odgovorni za desetke hiljada nelegalnih prodaja u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Švcarskoj.

Ministarstvo pravde navodi da su istražitelji zaplijenili više od 31,6 milion dolara u gotovini i virtualnoj valuti i 45 komada oružja.

Darknet je dio interneta upravljan šifriranom mrežom i dostupan samo putem specijaliziranih pomagala koje omogućuju anonimnost, najkonkretnije putem Tor Browsera.

Istražitelji su također pronašli goleme količine nelegalnih droga, uključujući i krivotvorene lijekove i opijat pilule, skupa sa 152 kilograma amfetamina, 21 kilogram kokaina i 32,5 kilograma MDMA, sudeći po tužiocima.

Među uhapšenima je 65 ljudi iz Sjedinjenih Država, 47 u Njemačkoj, 24 u Britaniji, čevero u Italiji, četvero u Nizozemskoj, troje u Francuskoj i jedna osoba u Bugarskoj.

Zamjenica američkog državog tužioca Lisa Monaco izjavila je da su istražitelji ustanovili da trgovci s darkneta rukovode lažnim laboratorijama u svojim domovima kako bi stvorili lažne pilule – stvorene da izgledaju kao tablete protiv bolova koje se daju na recept – napunjene fentanilom, methamfetaminom i drugim nelegalnim drogama.

– Operacija je bila namijenjena potrazi za “distributerima droge koji koriste darknet za trgovinu tim nelegalnim drogama i proizvodima poput tableta koji podgrijavaju trenutnu krizu koja je preplavila naše zajednice – izjavila je Monaco.

Ministarstvo pravde saopćilo je da je isrtaga u toku i da istražitelji još pokušavaju da identifikuju ostale pojedince koji stoje iza darkneta.

Iako je ministarstvo pravde provodilo slične istrage u prošlosti, istražitelji su bili posebno zabrinuti kada su uočili nagli rast prodaje opijata na darknetu tokom pandemije.

– Od izbijanja pandemije COVID-19, sve više ljudi se okrenulo darknetu nego ikada ranije kako bi kupovali droge – kazala je Monaco.

– Prije nego što zaključim, želim se obratiti onima koji ostaju na darknetu, onima koji se bave nelegalnim drogama i misle da su sigurni iza omotača digitalne anonimnosti. Moja poruka njima je jasna: Nema mračnog interneta. Mi možemo i hoćemo baciti svijetlo – izjavila je Monaco, prenosi AP.

Ljetno računanje vremena završava u noći na nedjelju, 31. oktobra, u 3 sata ujutro, i počinje zimsko računanje, što znači da se kazaljka na satu mora vratiti jedan sat unatrag, odnosno s 3 na 2 sata.

Ljetno računanje vremena u 2021. završava 31. oktobra u tri sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računa kao dva sata.

Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima. U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će, pak, moći spavati jedan sat duže.

Iako je Europska komisija još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, to se još nije dogodilo jer se države članice o tome još nisu dogovorile.

Danas je na prostoru Federacije BiH Dan žalosti povodom tragične smrti sedam osoba u Brčkom u požaru koji je zahvatio porodičnu kuću proteklog vikenda.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja odnosno jarbola na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija FBiH.

Na Dan žalosti ne mogu biti održavani programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Medijske kuće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Sedma žrtva požara u Brčkom, preminuo petogodišnji dječak

Kako je obrazloženo, Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama sedam žrtava tragično stradalih u Brčkom.

Podsjetimo, trovanje ugljenmonoksidom zvanično je uzrok smrti šest osoba koje su u subotu preminule u porodičnoj kući u Brčkom.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 28.10.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Bukva Džamija br.T1306, od 08:00 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić kazao je da i naredne godine Vlada namjerava podržati mala i srednja preduzeća i obrte te da u okviru priprema za budžet za 2022. godinu planiraju određena sredstva za te namjene.

Istakao je da će iznos za pomoć tim preduzećima iznositi od četiri do pet miliona KM.

Zukić je dodao da budžetom planiraju i kreditna sredstva u visini od pet do šest miliona KM te da će osigurati mogućnost apliciranja na kredite na sedam godina s kamatnom stopom od 0,9 posto i grace periodom od dvije godine.

"Sredstva za tu namjenu smo povećali, jer smo u budžetu za 2021. godinu imali malo više od dva miliona.", kazao je za Fenu.

Ministar je najavio da će na narednoj sjednici Vlade FBiH razmatrati i uredbu o podršci obrtima i drugim samostalnim djelatnostima kojom je planirano da im se kroz grantove, ali u svrhu refundiranja troškova nastalih krizom zbog pandemije, dodijeli 60 miliona KM.

"Svi oni koji su uredni poreski obveznici i koji su uspjeli zadržati odgovarajući broj uposlenika, dobit će ta sredstva.", kazao je.

Zukić očekuje da će uredbom biti podržano oko 25.000 obrtnika, ali da će se više o tome znati nakon obavljenog procesa koji slijedi kroz implementaciju te uredbe.

(Antena Radio/akta.ba)

Najveće godišnje istraživanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi utvrdilo je da je u 2020. godini do 19 posto kopnene mase Zemlje zahvaćeno ekstremnom sušom i upozorilo da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti hrane, što već pogađa više od dvije milijarde ljudi.

Istraživanje Lancet Countdown utvrdilo je da je, u poređenju s historijskim prosjekom, globalna populacija starija od 65 godina proživjela 3,1 milijardi dodatnih ekstremno toplih dana u prošloj godini, javlja Al Jazeera Balkans.

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego prije, a milioni poljoprivrednika i građevinskih radnika gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Klimatske promjene stvaraju idealne uvjete za zarazne bolesti, poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije, na daleko većim područjima svijeta, uključujući Evropu, nego prije samo nekoliko desetljeća.

– Klimatske promjene su tu i već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu – rekao je Anthony Costello, izvršni direktor Lancet Countdowna.

– Kako se kriza s COVID-19 nastavlja, svaka se zemlja suočava i s nekim aspektom klimatske krize – dodao je.

Analiza je pokazala da je pet godina s najviše područja pogođenih ekstremnom sušom bilo nakon 2015. godine.

Poremećaj ciklusa vode zbog globalnog zagrijavanja skraćuje vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima i povećava pritisak na proizvodnju hrane.

Prema Lancetu, potencijal prinosa kukuruza, globalne osnovne hrane, već je pao šest posto u poređenju sa nivoima iz 1981-2010. godine.

Pšenica je doživjela pad potencijalnog prinosa od tri posto, a riža za 1,8 posto.

I morska hrana, o kojoj ovisi 3,3 milijarde ljudi, pod “sve većom je prijetnjom”, a prosječna temperatura mora raste u gotovo 70 posto teritorijalnih voda u poređenju sa stanjem prije samo 15 godina.

– Ove smo godine vidjeli ljude koji trpe jake vrućine, smrtonosne poplave i požare – rekla je voditeljica studije Maria Romanello.

– Ovo su sumorna upozorenja da, svakim danom kojim odgađamo odgovor na klimatske promjene, situacija postaje sve kritičnija. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica klimatskih promjena – istaknula je ona.

U uvodniku Lancet je pozvao svjetske čelnike da na predstojećem summitu COP26 preusmjere neke od milijardi koje troše na oporavak od COVID-19 na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja.

– Ovogodišnji pokazatelji daju sumornu perspektivu: globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni ishodi se pogoršavaju – navedeno je.

Mnogi penzioneri u zemljama regije Zapadnog Balkana spadaju u dio populacije koja živi u dosta teškoj socio-ekonomskoj situaciji koja je, kako i sami kažu, svake godine sve teža i neizvjesnija.

Reporterska ekipa Anadolu Agency (AA) istražila je visinu penzija u zemljama regiona, a zvanični podaci pokazuju da su prosječne penzije najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Prema podacima državnih institucija, Hrvatska je u augustu isplatila mirovine, odnosno penzije za 1.237.070 građana i prosječna je iznosila 2.802 kune, odnosno 373,1 euro, što je više za 20,3 posto u odnosu na 2013. godinu kada je bila 310.

Nakon Hrvatske, slijedi Crna Gora u kojoj penzioneri mjesečno u prosjeku primaju oko 293 eura. Podaci Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore pokazuju da je prosječna penzija u Crnoj Gori u augustu 2021. godine iznosila tačno 293,05 eura, a u zemlji ima ukupno 114.131 korisnika penzije. Prosječna penzija u Crnoj Gori u odnosu na 2013. godinu, kada je iznosila 278 eura, veća je za 5,3 posto.

- U Sjevernoj Makedoniji prosječna penzija 255 eura -

Potom slijedi Sjeverna Makedonija u kojoj je, kako pokazuju podaci Udruženja saveza penzionera Sjeverne Makedonije, prosječna isplaćena penzija u junu ove godine iznosila 255 eura (15,705 makedonskih denara), što je više za 77 posto u odnosu na prije osam godina kada je prosječna penzija iznosila 144 eura.

U Srbiji, prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srbije, prosječna penzija u augustu ove godine iznosila je 29.368 dinara, odnosno 249,9 eura. To je 14,1 posto više u odnosu na 2013. godinu kada je prosječna penzija u Srbiji iznosila 219 eura.

Na začelju je Bosna i Hercegovina u kojoj, prema posljednjim podacima, penzioneri u prosjeku mjesečno primaju oko 215 eura, što je više za 25,7 posto u odnosu na prije osam godina kada je prosječna penzija iznosila 171 euro.

Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna penzija u Federaciji BiH u septembru ove godine iznosila je 428,22 KM, ili 218,9 eura, a broj korisnika penzije iznosio je 427.428. Podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske također pokazuju da je prosječna penzija u tom bh. entitetu u septembru ove godine iznosla 414,12 KM, odnosno 211,7 eura.

Penzije u mnogim drugim zemljama u Evropi mnogo su više od primanja penzionera u regiji Balkana. Poređenja radi, prosječna mjesečna penzija u Njemačkoj iznosi oko 1.290 eura, u Italiji 1.100 eura, Češkoj 599,8 eura, Sloveniji 549 eura...

- Penzioneri u teškoj ekonomskoj situaciji -

Penzioneri u Bosni i Hercegovini također ističu da žive u dosta teškoj ekonomskoj situaciji, koja je posljednjih mjeseci dodatno pogoršana zbog porasta cijena osnovnih životnih namirnica.

Murat, penzioner iz Sarajeva, ističe da penzioneri u Bosni i Hercegovini žive teško.

"Meni je penzija 2014. godine bila 430 KM, a sad je 470 KM. Imam 41 godinu radnog staža. Šta da vam kažem? Uporedite samo cijene proizvoda tada i sada. Cijene samo u zadnja dva - tri mjeseca su mnogo rasle i našoj vladi nemam šta poručiti. Mogu samo reći nek se stide", kazao je ovaj penzioner.

Penzionerka Hedija je također kazala da je situacija za populaciju penzionera u BiH, ali u drugim zemljama regije, svake godine sve teža.

"Penzioneri žive vrlo loše. Mi penzioneri smo na umiranju, na vodi i hljebu, mlijeko ako možemo da kupimo, ako ne ona i nemamo mlijeka. Ovo je užas. Plaćam tablete 37 KM, za šećer i za cirkulaciju. Neka žive oni koji imaju dobre plate, a mi ćemo polako umirati", rekla je Hedija.

Penzionerka Zlata iz Sarajeva koja ima pristojnu penziju i koja se, kako kaže, kreće među penzionerima s najmanjim penzijama, ali i sa onima koji imaju veće penzije, ističe da općenito penzionerska populacija u Bosni i Hercegovini živi u veoma teškim uvjetima.

"Nekako trpe, nažalost. Jako teško žive penzioneri. Sada je došlo vrijeme da imaju nešto para ali ne mogu kupiti jer je sve skupo", istakla je ova penzionerka, dodajući da su, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze, penzioneri najurednije platiše režija:

"Šteta da su one beneficije ukinute jer se za minimalnu penziju manje plaćalo jer je bila oslobođena nekog postotka, ali i to je ukinuto”.

U nedjelju stupa na snagu nova odluka – sve osobe koje nisu vakcinisane ili nisu preležale koronavirus, a dolaze u Nemačku iz visokorizičnih zemalja, među kojima je i BiH moraće u desetodnevnu izolaciju po dolasku, saopšteno je danas iz Epidemiološkog instutita Robert Koh.

Samoizolaciju mogu da prekinu nakon pet dana tako što će priložiti negativan PCR test.

Za sve povratnike u Njemačku obavezna je prijava prije dolaska u Njemačku, a vakcinisane i osobe koje su preležale koronavirus mogu prilikom prijave da prilože i svoj sertifikat o vakcinaciji, čime su oslobođene karantina nakon povratka.

Obavještavamo boračke populacije da je počela primjena Uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o pomoći u rješavanju stambenog zbrinjavanja branilaca i članova njihovih porodica, a ista se odnosi na sufinansiranja priključka na infrastrukturalne mreže.

Pravo na subvencioniranje mogu ostvariti pripadnici boračke populacije, koji posjeduju valjanu dokumentaciju za izgradnju ili kupovinu i priključak na infrastrukturalne mreže (voda i kanalizacija, električna energija, gas) stambenog objekta. Pomoć se vrši dodjelom bespovratnih jednokratnih novčanih sredstava u svrhu sufinansiranja troškova priključka na infrastrukturalne mreže po računu iz prethodne i tekuće kalendarske godine.

Po pojedinačnom zahtjevu mogu biti odobrena sredstva do iznosa od 1.500,00 KM po jednom priključku.

Pravo na novčanu pomoć može se ostvariti podnošenjem zahtjeva tokom cijele godine nadležnoj općinskoj službi. U zahtjevu je navedena sva potrebna dokumentacija.

Primjena ostalih prava iz stambenog zbirnjavanja (gradnja, kupovina i dr.) vršit će se po javnom pozivima.

Zahtjev za novčanu pomoć u svrhu stambenog zbrinjavanja branilaca i članova njihovih porodica može se preuzeti na prijemnim kancealarijama Općine Tešanj i na web stranici Općine Tešanj.

Zahtjev možete preuzeti OVDJE

Uredbu možete pogledati OVDJE

Općina Konjic u ovoj godini prijavila je Turističkoj zajednici HNK više noćenja od Općine Neum, kazao je Feni zamjenik direktora te turističke zajednice Semir Temim navodeći kako je situacija kad je u pitanju prijava gostiju i naplata boravišne takse "najblaže rečeno katastrofalna".

"Turistička zajednica HNK ima svoju stranicu prijava.ba koja je urađena po najvišim standardima. Općina Konjic je na našu stranicu ove godine prijavila veći broj noćenja od Općine Neum, što znači da ne prijavljuju goste turističkoj zajednici", kazao je Temim.

Napomenuo je kako su davaoci usluga smještajnih kapaciteta obavezni da prijave goste i da plate boravišnu taksu.

"Tu taksu plaćaju turisti, ne plaćaju izdavači smještajnih kapaciteta, međutim definitivno su porazni i katastrofalni rezultati kad je u pitanju i prijava gostiju i naplata boravišne takse.

'Korona zakon', koji je prošle godine donijela naša vlada, oslobodio je plaćanja boravišne takse sve one koji se bave iznajmljivanjem soba i kreveta na period od tri mjeseca, međutim i po prestanku te uredbe nastavilo se s praksom da se gosti ne prijavljuju i da se ta taksa ne plaća", navodi Temim.

Dodaje je kako je ove godine prava katastrofa kad je u pitanju prijava i plaćanje boravišne takse, navodeći kako na prvom mjestu misli na hotelske kapacitete, a onda i na sobe u domaćinstvu i kuće za odmor.

"Mi smo pokušavali na sve moguće načine i putem inspekcijskih organa da se na neki način izvrši pritisak da se boravišna taksa plaća jer se radi o sredstvima koja plaćaju turisti i ta sredstva se definitivno ulažu u turizam, i to kroz sufinansiranje velikog broja manifestacija, ali i kroz ostale promotivne aktivnosti vraćaju se općini iz koje dolaze", ističe Temim.

Po njegovim riječima, podaci u ovom kantonu su porazni, pogotovo za glavne turističke destinacije. 

"Nigdje nije ovakvo stanje kao u našem kantonu i nigdje nije gora situacija, a podaci su porazni na prvom mjestu kada je u pitanju Neum, a zatim i Mostar i Međugorje. Mi smo prethodnih godina uspjeli podići nivo boravišne takse, uraditi da se gosti prijavljuju, međutim prošle godine, a pogotovo ove vlada jedan apsolutni nered, jedno neodgovorno stanje. Ljudi ne plaćaju i jednostavno niko ih ne kontroliše.

Definitivno, na neki način morat ćemo izvršiti pritisak da se gosti moraju prijavljivati i takse plaćati jer od nas i općine i gradovi očekuju da ih podržavamo te da podržavamo manifestacije kao Turistička zajednica i to je naša obaveza, a to je i razlog da turisti dođu na ove prostore i da se ovdje zadrže", naglasio je zamjenik direktora Turističke zajednice HNK.

Zbog svega navedenog, kako je istakao, Turistička zajednica HNK nema sredstava za podršku općinama i gradovima.  

"Mi definitivno tih sredstava nemamo i nismo u mogućnosti podržati ni jednu jedinu, pa ni najmanju manifestaciju, a do 2019. godine smo pomagali i sufinansirali ogroman broj i manifestacija i događaja.

 Jednostavno, Turistička zajednica nema 'alate' kojima bi mogla natjerati sve one koji se bave turizmom da izvršavaju svoje obaveze i ovo je stvarno jedna katastrofa", poručio je Temim.

Iz tog razloga, kako je kazao, ne mogu imati ni relevantne podatke niti ih koristiti za ono zašto im trebaju, a potrebni su im kako bi mogli vidjeti odakle najviše dolaze gosti, koje su ciljne grupe kojima se moraju obraćati, koja im je starosna dob, gdje usmjeriti promociju, gdje je pojačati i slično.