Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini dostigao je vrhunac. Iz mjeseca u mjesec namirnice su sve skuplje, dok su plaće i penzije na istom nivou.

Posljednje u nizu udaraca na budžet građana je poskupljenje hljeba. Provjeravali smo, hoće li, i kada, cijene prestati divljati i ima li rješenja?

Dok sindikalna potrošačka korpa u oba entiteta iznosi oko 2000 KM, plate su duplo, a penzije skoro trostruko niže od toga. Stoga i ne čudi da je svako, pa i najmanje poskupljenje, briga više. Posljednji u nizu udaraca je poskupljenje hljeba.

“Ako govorimo o standardnoj vekni od 600 grama, ona je od marku otišla na 1,3 ili 1,5, zavisi od proizvođača“, kaže predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Zašto cijena pšenice na berzama divlja, iako je na tržištu ima dovoljno, niko ne može sa sigurnošću da kaže.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene u septembru ove godine za tri odsto su više nego u septembru prošle godine. Najviše su poskupjeli hrana, za 5 %, i prevoz za skoro 10%.

Aleksa Milojević, ekonomista, ističe da se svi slažu da nam predstoji vrijeme duboke krize, i u svijetu i kod nas, da se nikad nije manje proizvodilo a više preraspodjeljivalo.

U udruženjima potrošača imaju prijedlog za popravljanje stanja, ali nisu optimisti.

“Potrošače kad su u pitanju cijene niko ništa i ne pita. Sad je prilika da se na nivou države uredi nešto vezano sa PDV-om, to je jedina šansa da se napravi diferencirana stopa pa da proizvode koji su neophodni smanji, pa čak zašto se ne bi ukinuo“, stava je Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”.

Dok građani pokušavaju rastegnuti plate i penzije od prvog do prvog, nadležni se o poskupljenjima ne oglašavaju. Zaliha nema, a u hitnu nabavku će se ići samo ako primijete „poremećaje na tržištu“. Ostaje nepoznato šta im još treba da poremećaje i primjete?

(BHRT)

U Srbiji je uhapšeno 18 osoba, osumnjičenih za proizvodnju i širenje dječije pornografije i seksualno iskorišćavanje maloljetnika, u nastavku akcije “Armagedon”.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije u saradnji sa drugim policijskim službama i Posebnim tužilaštvom za borbu protiv visokotehnološkog kriminala akciju su sproveli u Beogradu, Nišu, Zrenjaninu, Subotici, Vrbasu i drugim gradovimae, saopšteno je iz MUP-a Srbije.

Članovi razbijene grupe osumnjičeni su da su preuzimali, čuvali na hard diskovima i dijelili sadržaje nastale iskorišćavanjem djece u pornografske svrhe.

U MUP-u navode da postoji opravdana sumnja da su putem “Facebooka” sa svojih naloga stupali u komunikaciju sa maloljetnicima, a potom slali i dijelili fotografije i video zapise pornografskog sadržaja, koji je nastao eksploatacijom maloljetnih osoba.

“Postoje i osnovi sumnje da su ugovarali sastanke sa maloletnim licima radi seksualnog odnosa”, ističe se u saopštenju.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivične prijave, biti privedeni nadležnom tužilaštvu u Beogradu.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da je postignut određeni napredak na 26. konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama (COP26), koja je okupila mnoge svjetske lidere i hiljade delegata u Glasgowu u Škotskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon samita lidera održanog u okviru konferencije, Johnson je naveo da su preuzete najveće finansijske obaveze za borbu protiv klimatskih promjena.

Napomenuo je da je 90 posto svijeta, uključujući Indiju, postiglo neto nultu emisiju ugljika.

"Nastavit ćemo raditi sa svjetskim liderima kako bismo što prije dosegli neto nultu stopu. Pred nama je još uvijek dug put. Oprezno sam optimista". rekao je Johnson.

Ističući da je nakon dvodnevnih razgovora "postignut određeni napredak", Johnson je naglasio da su milijarde dolara dodijeljene za podršku zemljama u razvoju kako bi im se pomoglo da ispune svoje ciljeve u pogledu emisija.

Britanski premijer je izjavio da "sat i dalje otkucava".

"Svjetski lideri možda odlaze, ali će oči svijeta biti uprte u naše pregovarače", dodao je Johnson.

Više od 100 svjetskih lidera kasno navečer u ponedjeljak potpisalo je deklaraciju kojom obećavaju da će do 2030. godine zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla.

Prema sporazumu se 12 zemalja takođe obavezalo da će osigurati 12 milijardi dolara javnih sredstava između 2021. i 2025. godine za zaštitu i obnovu šuma, a dodatnih 7,2 milijarde dolara će obezbijediti privatni investitori.

Više od 25.000 delegata iz 200 zemalja nalazi se na konferenciji u Glasgowu koja će trajati do 12. novembra, s brojnim panelima, sastancima i popratnim događajima, a svi će tražiti rješenja za smanjenje nivoa globalnog zagrijavanja.

Općinsko vijeće Tešanj na 10. sjednici održanoj 29.10.2021. godine donijelo je Odluku o raspisivanju ponovljenog Javnog oglasa za imenovanje 3 (tri) člana Općinske izborne komisije Tešanj.

Tekst oglasa možete pogledati OVDJE
Izjavu koju je utvrdio CIK BIH možete preuzeti OVDJE

Benzinske crpke u mnogim dijelovima Kine počele su racionalizirati potrošnju dizela zbog rastućih troškova i pada zaliha.

Neki vozači kamiona moraju čekati po cijeli dan da dopune gorivo, navodi se u objavama na društvenoj mreži Weibo.

Kina je trenutno usred velike krize električne energije, jer je nestašica uglja i prirodnog gasa zatvorila fabrike i ostavila domove bez struje, a ovo najnovije pitanje vjerovatno će samo doprinijeti krizi globalnog lanca nabavke, kažu analitičari.

“Čini se da trenutna nestašica dizela utječe na poslove transporta na velike udaljenosti, koji bi mogli uključivati robu namijenjenu tržištima izvan Kine. U zavisnosti od trajanja i intenziteta ove krize, mogli bismo vidjeti da ovo doprinosi izazovima globalnog lanca snabdijevanja”, rekla je Mattie Bekink, direktorica za Kinu u Economist Intelligence Unit.

Globalnu krizu lanca snabdijevanja uveliko je potakla pandemija covid-19, s rastom potražnje kako se ekonomije ponovno otvaraju.

U Kini je kamionima dozvoljeno da napune samo po 100 litara, što je oko 10 posto njihovog kapaciteta, rekao je prodavac kamiona iz grada Shijiazhuang u provinciji Hebei, kineskoj službi poslovnih vijesti Caixin.

U drugim dijelovima zemlje izvještaji pokazuju da je racionalizacija još strožija, jer je vozačima dozvoljeno da kupuju samo do 25 litara goriva.

U međuvremenu, u gradu Fuyang, oko sedam sati vožnje južno od ključnog transportnog čvorišta Shijiazhuanga, Caixin izvještava da benzinske crpke ograničavaju kupovinu ili naplaćuju vozačima i do 300 juana (47 dolara, 34 funte) kako bi im napunili rezervoar.

“Obišao sam nekoliko benzinskih crpki, više nema dizela, cijene će nastaviti rasti, a veliki kamioni koji vode logistiku neće moći napuniti gorivo”, napisao je jedan korisnik Weiba.

Aidan Yao, viši ekonomista za Aziju u AXA Investment Managers, rekao je za BBC da, iako je tržište veoma svjesno nestašice uglja u Kini, “problem dizela je nov”.

“Sva fosilna goriva su doživjela renesansu cijena u posljednje vrijeme, jer je nedovoljno ulaganje u ove izvore goriva stvorilo manjak ponude u vrijeme kada potražnja raste. Cijene nafte, gasa i uglja su se kretale zajedno i dostigle su vrhunac”, rekao je.

Cijene nafte su posljednjih sedmica dostigle najviši nivo od 2014. godine, uzrokujući krizu u Evropi i posebno Velikoj Britaniji.

Dio toga je uzrokovan nestašicom uglja i prirodnog gasa u zemljama poput Kine i Indije, za koje analitičari predviđaju da će korisnici preći na naftu za proizvodnju električne energije i grijanje.

Takva potražnja mogla bi povećati ukupnu potrošnju sirove nafte za više od pola miliona barela dnevno.

“Ovo je samo posljednja manifestacija nestašice koja pogađa Kinu”, rekao je za BBC iz Pekinga Jeremy Stevens, glavni kineski ekonomista u Standard banci.

On je rekao da se kompanije već okreću dizel generatorima kako bi svoje fabrike održale otvorenim tokom krize. Srž stvari je energetska kriza, rekao je on.

I Yao i Stivens upozorili su da ove trenutne krize električne energije pokazuju opasnosti prebrzog prelaska na obnovljive izvore energije.

“Put do neto nule je podmukao i putovanje treba pažljivo isplanirati”, rekao je Yao.

(Antena Radio/klix.ba)

Ministarstvo finansija Zeničko-dobojskog kantona doznačilo je gradovima i općinama sredstva u iznosu od jedan milion KM za isplatu stipendija Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Stipendije u iznosu od 485 KM dobilo svih 2.029 studenata koji su ispunili uslove konkursa.

Resorni ministar Spahija Kozlić rekao je da je iznos stipendije niži nego prošle godine, jer je značajnom broju studenata zbog pandemije virusa korona izmjenama Zakona o visokom obrazovanju omogućen bezuslovni prelazak u narednu godinu.

-I ove godine smo dali stipendije svim studentima koji su aplicirali i ispunjavali formalne uslove, tako da imamo 400 studenata više nego prethodne godine, zbog čega je iznos stipendije nešto niži - rekao je ministar Kozlić.

Vlada ZDK-a je za stipendiranje studenata ove godine izdvojila ukupno 3 miliona i 285.000 KM, a stipendije je dobilo ukupno 4.067 studenata.

Ministarstvo za boračka pitanja, koje dodjeljuje stipendije studentima iz boračke populacije, za ovu namjenu ukupno je izdvojilo 2.285.000 KM, a stipendije je po ovom osnovu dobilo 2.038 studenata.

Press služba ZDK

Svi pokazatelji epidemiološke situacije u Zeničko-dobojskom kantonu u posljednjoj sedmici imaju povišene vrijednosti. Broj novih potvrđenih slučajeva u zadnjih sedam dana je 423, što čini kumulativnu incidencu od 118,2 na 100.000 stanovnika, a što može ukazivati na očekivani dalji porast broja oboljelih - zaključio je Krizni štab Ministarstva zdravstva (KŠ) ZDK-a.

Prema informaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), do 24. oktobra ukupno je potvrđeno 16.961 slučajeva Covid-19, a broj aktivnih slučajeva je 509.

-U ovoj sedmici smo imali 20 smrtnih slučajeva, što je za 4 više nego prethodne sedmice, a što govori da nam se svi ovi parametri povećavaju i epidemiološka situacija usložnjava - rekao je ministar zdravstva i predsjednik KŠ ZDK dr. Adnan Jupić.

Kada je u pitanju vakcinacija, do 17. oktobra je zaprimljeno i distribuirano 186.974 doza vakcine, od čega je utrošeno 135.351 doza. Sa dvije doze je ukupno vakcinisano 60.743 građana ili oko 26 posto, a ako se tome doda i oko 10 posto građana koji su vakcinu primili u inostranstvu, kolektivni imunitet u ovom kantonu iznosi oko 36 posto.

Ministar Jupić je iznio podatak da je od 64 pacijenta smještena u bolnicama vakcinisano samo četiri, što govori da su teškim slučajevima infekcije više izložene osobe koje nisu primile vakcinu.

-Proces vakcinacije ne ide željenom dinamikom, jer moramo imati mnogo veći kolektivni imunitet. Vakcina ima dovoljno, a vakcinacija se vrši na 65 vakcinalnih mjesta tako da svaki građanin u bilo koje vrijeme može dobiti vakcinu i time sačuvati svoje zdravlje - rekao je Jupić.

Najavio je postepeno uvođenje pravila VPT (vakcinisan-prebolio-testiran) za sve javne događaje, kulturne i sportske manifestacije, a to pravilo već se primjenjuje za prisustvo utakmicama fudbalske reprezentacije BiH.

Direktor Kantonalne bolnice Zenica i član KŠ prof.dr. Rasim Skomorac najavio je skori povratak studenata na praktičnu nastavu u ovoj ustanovi, čije je izvođenje nedavno prekinuto, a studenti završnih godina pozvani da se vakcinišu. Naveo je da je u međuvremenu vakcinu primilo preko 90 posto studenata završnih godina fakulteta.

-To će biti osnova za izmjenu odluke Operativnog tima prekidu izvođenja praktične nastave. Ovakav odziv studenata Medicinskog fakulteta je za svaku pohvalu i time su studenti pokazali da su društveno odgovorni, da imaju razumijevanja za sadašnju situaciju i njihov primjer treba da bude poticaj svima drugima koji se kolebaju oko vakcinacije - rekao je dr. Skomorac.

Izrazio je nadu da će se i preostali studenti vakcinisati, najavivši da će Operativni tim razmatrati mogućnost da se studentima koji nisu vakcinisani omogući prisustvo praktičnoj nastavi uz negativan test na virus korona.

Na Infektivnom odjelu KBZ-a trenutno se nalazi 44 pacijenta, od kojih je devet u intenzivnoj njezi. Skomorac je naglasio da broj hospitaliziranih svakodnevno raste te da su preko 90 posto hospitaliziranih nevakcinisani pacijenti. To je, naglašava, još jedan pokazatelj koliko je vakcinacija neophodna kao zaštita od teške bolesti, a također i kao zaštita prenosa virusa u zajednici.

-Bez intenzivnije vakcinacije teško možemo očekivati da će situacija biti bolja i da će broj umrlih biti manje. Ovo nije teret koji može iznijeti sam zdravstveni sistem i u ovome mora učestvovati čitavo društvo. Svi moraju dati svoj doprinos i preuzeti odgovornost, stanovnici svojom savješću i vakcinacijom, a nadležni organi za nadzor i provođenje mjera - rekao je dr. Skomorac.

KŠ ZDK donio je nekoliko odluka o raspodjeli donacija u zaštitnoj opremi koje je osigurala Vlada Federacije BiH putem Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP).

Press služba ZDK

Predsjednik Grupacije poslodavaca za djelatnost cestovnog prometa FBiH pri UPFBiH Nedžad Siočić i Benaris Dedić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćaja i veza BiH potpisali su danas Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost cestovnog prometa za teritoriju FBiH.
Potpisanim Kolektivnim ugovorom definirana je najniža satnica koja sada iznosi 2.90 KM neto. Minimalna plaća će na osnovu potpisanog Kolektivnog ugovora iznositi od 700 do 800 KM sa ostalim nadoknadama – topli obrok, prevoz i druga davanja.

„Ovim kolektivnim ugovorom smo povećali minimalnu plaću za 25,5 posto u sektoru cestovnog saobraćaja. Pandemija koronavirusa je uzrokovala velike probleme kako u putničkom, tako i u transportu roba. Naš sektor se još nije oporavio od posljedica, sada smo na oko 60 posto aktivnosti koje smo imali prije pandemije “, kazao je Siočić.

Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje ga zaključuju, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom poslodavaca i radnika u djelatnosti cestovnog prometa na teritoriji FBiH. Također se utvrđuju djelovanje i uvjeti rada sindikata, pravila o postupku kolektivnog pregovaranja i druga pitanja od značaja za uređivanje odnosa između poslodavca i radnika u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Benaris Dedić je naglasio da je potpisivanje Kolektivnog ugovora za radnike zaposlene u sektoru cestovnog prometa od izuzetnog značaja, jer se potpisuje nakon gotovo tri godine.

„Kolektivni ugovor je rezultat kompromisa postignutog sa Udruženjem poslodavaca FBiH, na čemu im se zahvaljujem. Osim dogovorene satnice, utvrđeni su i dodaci na plaću i to za prekovremeni rad najmanje 25 posto od neto satnice, noćni rad najmanje 25 posto od neto satnice, rad na dan sedmičnog odmora najmanje 15 posto od neto satnice te rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici 40 posto neto satnice. Radnik ima pravo na povećanje osnovne plaće za 0,4 posto za svaku godinu radnog staža kod poslodavca sa kojim ima zaključen ugovor o radu. Naknada za topli obrok isplaćivat će se u iznosu od 0,5 do jedan posto prosječne plaće FBiH, od pet do deset KM po radnom danu. Regres iznosi 50 posto prosječne plaće kod poslodavca kod kojeg je radnik zaposlen“, naglasio je Dedić.

Osim toga, radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najviše tri prosječne plaće ostvarene u FBiH u godini prije sticanja prava na penziju, prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili prosječne plaće radnika ukoliko je to povoljnije za njega.
Ugovor se ne primjenjuje na članice sindikata sa većinskim državnim vlasništvom.

Prema riječima Nusreta Ćatića, zamjenika predsjednika Samostalnog saobraćaja i veza BiH, radnici su dobro upoznati sa nametima koje moraju plaćati poslodavci u ovom sektoru.

„Izostala je značajnija pomoć vlada na svim nivoima za sektor cestovnog prijevoza. Mi još uvijek više prevezemo mladih koji odlaze iz BiH, nego budžetskih korisnika. Kada bi se značajniji dio budžetskih korisnika usmjerio na prevoznike to bi bila značajna pomoć ovom sektoru“, kazao je Ćatić.
Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu 01.01.2022. godine i važi 12 mjeseci uz mogućnost potpisivanja sporazuma o produženju.

Od početka augusta potpisani su kolektivni ugovori o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala, za djelatnost drvne i papirne industrije, za djelatnost građevinarstva i djelatnost trgovine. Planirano je da se narednih dana potpišu i preostali kolektivni ugovori između UPFBiH i sindikata iz realnog sektora.