Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto ocijenio je da je situacija u glavnom gradu BiH zbog padavina ozbiljna, ali da je pod kontrolom te je pozvao građane da smanje kretanje na neophodni minimum.

Istakao je da je Vlada KS danas održala hitnu sjednicu te usvojila niz zaključaka kako bi riješila nagomilane probleme.

Između ostalog, kazao je da je Vlada naložila Štabu civilne zaštite KS da pokrene sve mjere propisane u planovima Aktivne odbrane od poplava te da sa svim ljudskim resursima i opremom izađe na područja i poduzmu sve aktivne mjere.

Takođe je istakao da je Vlada KS naložila svim ministarstvima da po potrebi u poplavljenim i rizičnim područjima zaustave rad škola, vrtića i drugih javih ustanova te naglasio da su već tri škole zatvorene.

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta naglasio je da je odvijanje saobraćaja vrlo otežano, te da je veliki broj saobraćajnica poplavljen, posebno na područjima Ilidža, Novi Grad, Ilijaš i Trnovo te da rade na sanaciji tih problema.

"Zbog čestog nestanka električne energije, teško je uspostaviti javni saobraćaj, jer ne rade semafori. Ekipe su na terenu", kazao je on.

Ministar unutrašnjih poslova KS Adnan Katica je kazao da policija reguliše saobraćaj na najfrekventnijim saobraćajnicama.

(Antena Radio/N.N.)

Nakon što su dijelovi Bosne i Hercegovine u potpunosti paralizovani zbog obilnih padavina, vremenske prilike u zemlji se polako smiruju, ali su rizici od elementarne nepogode i dalje na snazi, izjavio je za Anadolu Agency (AA) Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

Krajinović je podsjetio na upozorenje FHMZ-a početkom sedmice o enormno visokim količinama padavina za područja juga i jugozapada zemlje, te dijelova centralne i istočne Bosne, zbog čega je bio aktivan crveni meteoalarm.

"Nažalost, štete uvijek prate ovakve vremenske prilike. Kako zbog vjetra, tako i zbog kiše. Količine kiše koju smo najavili bile su dosta visoke. Jutros su izmjerene vrijednosti od 60 do 115 litara po metru kvadratnom za protekla 24 sata, što je u skladu s prognoziranim vrijednostima. Ove količine padavina bile su u prognozi još od ponedjeljka", naglasio je Krajinović.

Dodao je da se vremenske prilike u BiH smiruju, ali je upozorio da je i dalje na snazi narandžasto upozorenje kada su u pitanju velike količine padavina.

"I dalje se očekuju padavine, ne toliko intenzivne kao u protekla 24 sata. Međutim, na već dosta kritičnu situaciju u pogledu posljedica ovako visokih količina padavina, svaki novi litar je problematičan u narednom periodu. Zbog toga su rizici od elementarnih nepogoda i dalje na snazi, kao i upozorenja, iako ne crveno. Očekivane količine padavina u narednom periodu mogu prouzrokovati dosta problema za građane i za normalno odvijanje aktivnosti. Treba i dalje biti svjestan opasnosti koje donosi očekivano vrijeme”, poručio je Krajinović.

Autoput A1 kroz Zeničko-dobojski kanton te svi magistralni i drugi putevi u tom kantonu su prohodni, a vodostaji rijeka su ispod minimuma za ovo doba godine – kazao je u izjavi za Fenu direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite ZDK-a Džavid Aličić.

-Kiša koja je prouzročila probleme u nekim drugim područjima naše države, za sada nije prouzročila baš nikakve probleme u našem kantonu. Nismo imali prijava s terena da je bilo problema u odvijanju saobraćaja niti izlijevanja rijeka – ističe Aličić.

Primjetno je da je i kroz Zenicu, kao sjedište ZDK-a, jako zamućena rijeka Bosna, koja sa sobom nosi dosta sitnog smeća, ali vodostaj nije ni blizu kritične tačke.

Vlada Federacije BiH danas je na sjednici usvojila informaciju Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u FBiH na dan 1.11.2021. godine, s prijedlogom naredbi i preporuka.

Vladama kantona, odnosno kantonalnim štabovima ministarstava zdravstva naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ-a.

Naredbe i preporuke su donesene s rokom važenja od 14 dana, računajući od 4.11.2021. godine, a Krizni štab FMZ je zadužen da, prije isteka ovog roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju COVID-19 u FBiH i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi FBiH dostavi prijedlog novih.

Krizni štab FMZ će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, zdravstvenim ustanovama s područja kantona, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije.

U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada FBiH će izvijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji u FBiH i mjerama koje je donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa.

U 43. sedmici, u odnosu na prethodnu, navedeno je u informaciji Kriznog štaba FMZ-a, zabilježen je rast sedmičnih indikatora, broj novih potvrđenih slučajeva veći je za 26 posto, a broj smrtnih slučajeva veći je za 27 posto. Prema dostavljenim podacima, od ukupnog broja hospitalizovanih je oko 90 posto nevakcinisanih.

Federacija FBiH u proteklom izvještajnom periodu i dalje bilježi visok nivo prenosa virusa u zajednici. Na nivou FBiH sedmodnevna incidenca iznosi 141 slučaj na 100.000 stanovnika i veća je za 22 posto nego sedmicu ranije, a u posljednjih sedam dana najviša je u Sarajevskom (264,21), Tuzlanskom (216,49) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (203,25).

Procjenjujući rizik, Krizni štab FMZ-a u informaciji je naveo da se u FBiH u proteklom izvještajnom periodu i dalje bilježi visok nivo prenosa virusa.

Uzimajući u obzir dinamiku distribucije varijanti virusa, spor proces i nedovoljan obuhvat imunizacijom, kao i propuste u kontinuiranom i dosljednom pridržavanju mjera za prevenciju i kontrolu infekcije, u informaciji je procijenjeno da je prijetnja zdravlju opće populacije i dalje visoka.

Inače, do 25. oktobra 2021. godine je u Federaciji BiH dato 865.620 doza vakcina protiv COVID-19, od čega je prvom dozom vakcinisano 465.930, a drugom 399.690 građana, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Isplata penzija za mjesec oktobar u Federaciji BiH počinje u petak, 5. novembra.

Sukladno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, penzije za mjesec oktobar bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH.

Prosječna samostalna penzija iznosi 489,50 maraka, koju će primiti 354.068 korisnika.

Najniža penzija iznosi 382,18 maraka, zajamčena 478,91 maraka, a najviša 2.174,48 maraka.

Penziju za mjesec oktobar primit će 427.102 korisnika.

Potrebna sredstva za isplatu penzija s uračunatim troškovima za mjesec oktobar iznose oko 195 miliona maraka, objavljeno je na službenoj stranici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Policija u Tesliću je Okružnom tužilaštvu Doboj podnijela Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu protiv osobe M.L. iz Brčkog zbog osnova sumnje da je izvršilo pet krivičnih djela "Krađa" od kojih je jedna u pokušaju, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

"Za prijavljenu osobu M.L. postoji osnov sumnje da je u periodu od sredine avgusta do početka septembra tekuće godine u tri navrata iz jednog trgovinskog objekta u Tesliću otuđilo različite prodajne artikle i udaljilo se u nepoznatom pravcu. U četvrtom navratu je takođe došlo u isti trgovinski objekat sa namjerom da otuđi određene artikle ali je u tome spriječeno od strane zaposlenih", navodi se u saopštenju PU Doboj.

Za navedenu osobu postoji osnov sumnje da je iz još jednog trgovinskog objekta u Tesliću otuđilo određene artikle a potom se udaljilo sa lica mjesta.

Globalne emisije ugljika, vrste fosilnog goriva, ove godine će se vratiti skoro na nivo prije pandemije COVID-19, navodi se u novom izvještaju tima međunarodnih istraživača, prenosi Anadolu Agency (AA).

Emisije koje su potaknule klimatsku krizu dostigle su najviši nivo ikada u 2019. godini, prije nego što su globalne mjere zbog pandemije koronavirusa dovele do pada za 5,4 posto.

Međutim, sagorijevanje fosilnih goriva u 2021. poraslo je brže nego što se očekivalo. U izvještaju organizacije Globalni projekt ugljika (GCP) se predviđa povećanje emisija od 4,9 posto ove godine na 36,4 milijardi tona.

Rezultati istraživanja objavljeni su u trenutku kada se svjetski lideri sastaju na konferenciji Ujedinjenih nacija COP26 u škotskom Glasgowu, kako bi se bavili klimatskom krizom i pokušali dogovoriti plan akcije za dalje.

Istraživački tim, koji čine Univerzitet Exeter, Univerzitet Istočne Anglije (UEA), Centar za međunarodna klimatska istraživanja (CICERO) i Univerzitet Stanford, navodi da se daljnji porast emisija u 2022. godini ne može isključiti ako se drumski transport i avijacija vrate na nivoe prije pandemije COVID-19, kao i korištenje uglja.

"Emisije od upotrebe uglja i gasa će rasti više u 2021. nego što su pale 2020. godine, ali emisije od upotrebe nafte ostaju ispod nivoa iz 2019.", navodi se u izvještaju.

Komentarišući rezultate istraživanja, Pierre Friedlingstein iz Instituta za globalne sisteme u Exeteru rekao je da porast globalnih emisija fosilnog ugljikovog dioksida (CO2) u 2021. godini odražava povratak ka ekonomiji koja se prije pandemije temeljila na fosilnim gorivima.

Pariški klimatski sporazum postignut 2015. godine ima za cilj da ograniči globalno zagrijavanje na ispod dva, po mogućnosti 1,5 stepena Celzijusa, do kraja stoljeća u cilju borbe protiv klimatskih promjena. Prema trenutnim pokazateljima, svijet se kreće ka porastu temperature od 2,7 stepeni.

Prema najnovijem izvještaju Programa UN-a za okoliš (UNEP), trenutna opredjeljenja za postizanje cilja nulte emisije ugljika do 2050. godine nisu dovoljna za sprečavanje klimatskih katastrofa.

Stručnjaci vjeruju da se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti za 55 posto do 2030. godine kako bi se globalni porast temperature ograničio na 1,5 stepeni Celzijusa.

Postizanje nulte emisije CO2 do 2050. godine podrazumijeva smanjenje globalnih emisija CO2 za prosječno 1,4 milijardi tona svake godine.

Prema informacijama Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, koji koordinira proces vakcinacije u Zeničko-dobojskom kantonu, zaprimljeno je 189.912 doza vakcina, a upotrijebljeno je 140.889 doza ili 74,19 posto.

“Prema podacima do 1. novembra ove godine ukupno su potpuno vakcinisane (primljene obje doze) 64.722 osobe ili 22,59 posto punoljetnih osoba u ovom kantonu. Prvu dozu je, prema istom izvještaju, primilo 75.847 osoba (ili 26,47 posto punoljetnog stanovništva)”, kazali su nam iz instituta.

Sa svih vakcinalnih punktova (domovi zdravlja i ustanove) 15.691 doza, odnosno 8,26 posto dostavljenih količina vakcina je evidentirano kao “odbačeno”, u što se ubrajaju doze koje nisu upotrijebljene tokom samog procesa vakcinisanja, kao i vakcine kojima je u proteklim danima istekao rok trajanja.

“U broju potpuno vakcinisanih osoba imamo podatke o broju vakcinisanih zdravstvenih radnika, registrovanih hroničnih bolesnika i osoba starijih od 60 godina. Do 1. novembra potpuno je vakcinisano 3.510 zdravstvenih radnika, što je 88,5 posto ukupne populacije zdravstvenih radnika. Završeno je vakcinisanje i 20.854 registrovana hronična bolesnika (88,66 posto ukupnog broja) te 25.687 osoba starijih od 60 godina (88,8 posto ukupnog broja te populacije)”, dodali su iz instituta.

Prema nazivu proizvođača/vakcine, do sada je utrošeno najviše AstraZenecinih vakcina (64.987), potom slijede Pfizer (37.710), Sinofarm (31.407) te Sinovac (6.785).

Prema najavama iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, krajem ove ili početkom naredne sedmice prvi put će u ZDK biti na raspolaganju vakcine proizvođača Moderna te nove znatnije količine vakcina Pfizer, što će vjerovatno poboljšati ukupne brojeve.

Četiri zaposlenika Centra za rehabilitaciju Stančić otkazan je ugovor o radu jer su odbili testiranje koje je uslov za dolazak na posao u sistemu socijalne zaštite i zdravstva, piše Jutarnji list.

Riječ je o prvim otkazima koji su u vezi sa odlukom Nacionalnog štaba civilne zaštite prema kojoj od 4. oktobra svi zaposleni u zdravstvenim i socijalnim ustanovama pri dolasku na posao moraju predočiti digitalnu covid-potvrdu, kojom dokazuju da su vakcinisani ili preboljeli virus, a ako to nemaju, dužni su se testirati dva puta sedmično, prenosi portal Index.

Logoped, psiholog, defektolog i jedan zaposleni kao tehničko osoblje to odbijaju već mjesec dana, što ih je koštalo radnog mjesta. Oni, ipak, smatraju da je situacija s kovid-potvrdama apsurdna i nezakonita jer krši njihova ustavna prava, ugovore o radu te brojne druge zakonske propise.

Tvrde i da ne pristaju na testiranje jer je postupak bolan, dehumanizujući i omalovažavajući te da je nekoliko njihovih kolegica pretrpilo povrede tokom učestalih testiranja te sada imaju česte glavobolje i krvarenja iz nosa, što je prijavljeno ljekarima.

"Odlučno su odbili testiranje"
Predsjednica Radničkog vijeća Stančića i članica Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih u socijalnoj zaštiti Žuborka Kadoić kazala je da je Radničko vijeće podržalo Upravu u odluci o otkazu. Napominje da su više puta razgovarali sa zaposlenikom koji je jedini od četvero i član sindikata, ali bio je odlučan u tome da odbija testiranje.

"Smatramo da je situacija ozbiljna, a oni koji rade s osjetljivim osobama pogotovo moraju paziti. Testiranje je najmanje što se može napraviti. Dapače, smatram i da bi upotreba covid-potvrda trebala biti šira od socijalne skrbi i zdravstva", kaže Kadoić.

Dodaje da im je žao jer je uglavnom riječ o mladim ljudima, ali smatraju da su napravili grešku.

Jutarnji list neslužbeno saznaje da će uskoro i devet zaposlenih u KBC-u Zagreb dobiti otkaz. Nedolazak na posao više se neće tolerisati te je Uprava poslala Radničkom vijeću namjeru o otkazima, a ono bi se trebalo izjasniti do kraja sedmice.

Direktor KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić kaže da i dalje imaju mali broj onih koji se ne testiraju, ali da su oni na bolovanju.

Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac kaže da je ovo ishod koji je očekivao, ali šta će se na kraju dogoditi, nije jednostavno pitanje.

"Da je riječ o zakonskoj odredbi, a ne o odluci Stožera, sve bi bilo bez ikakvih problema. No, mislim da će o ovome govoriti i Upravni sud, a za nekoliko godina i Vrhovni sud", zaključuje Gotovac za Jutarnji list.

(Antena Radio/N.N.)