Koja evropska država ima najviše automobila po glavi stanovnika, koji je kanton na prvom mjestu u FBiH- Iz godine u godinu raste broj automobila u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Prema podacima iz Federalnog zavoda za statistiku u Federaciji BiH u 2020. godini je bilo 308 automobila na 1.000 stanovnika, a u 2021. taj broj je iznosio 319 vozila.

Zanimljiv je podatak da najviše automobila na 1.000 stanovnika ima Zapadnohercegovački kanton, čak 389. Iza njega je ostao i Kanton Sarajevo (377), a slijede Hercegovačko-neretvanski (364), Bosansko-podrinjski (342), Tuzlanski (321), Zeničko-dobojski (313), Srednjobosanski (279), Posavski (270), Unsko-sanski (243) i Livanjski (225).

Britanski portal za poređenje cijena osiguranja Confused.com nedavno je objavio listu evropskih država sa najvećim brojem automobila po glavi stanovnika ili, preciznije, na 1.000 stanovnika.

Zanimljivo je da je na prvom mjestu maleni Luksemburg, gdje je čak 681 automobil na 1.000 ljudi (0,68 automobila po glavi stanovnika). Na drugom mjestu je Italija sa 663 automobila, trećem Kipar (645), četvrtom i petom Poljska i Finska (642), šestom Estonija (598), sedmom Malta (597), osmom Njemačka (574), devetom Austrija (562) i desetom Slovenija (556).

Kada su u pitanju zemlje iz regiona, Hrvatska je na 24. mjestu sa 425 automobila na 1.000 stanovnika.

(faktor.ba)

Federacija BiH uskoro bi mogla dobiti registar pedofila. Osim toga, u federalnom parlamentu usvojen je i Nacrt izmjena Kaznenog zakona koji će regulirati ovu oblast.

Osnovni podaci značajni za fizičko prepoznavanje osuđenog i njegove fotografije, moći će se pronaći u Registru. Biće dostupan organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima u zaštiti prava i interesa djece. Iako je predložen prije gotovo tri godine, ovaj zakon na red je došao tek nakon dvije godine.

“U ovoj oblasti smo crna rupa Evrope. Republika Srpska ovaj registar ima od 2018. godine, dok Hrvatska i Srbija od 2013. imaju evidentirano više od 1.000 osoba koje imaju problema s krivičnim zakonom po ovom pitanju”, rekao je Aner Žuljević, delegat Doma naroda PSFBiH.

Registar, kao preventivni mehanizam, pokazao se efikasnim u regionu i EU, a podaci su trajni i neće se brisati.

“Međunarodno-pravni standard i obaveza koju ima BiH, odnosno entitet FBIH shodno usvojenim konvencijama Vijeća Evrope iz 2012. godine i nažalost mi smo posljednji u regiji koji usvajamo ovakav zakon”, rekao je delegat Jasmin Duvnjak.

Pokrenuta je inicijativa o formiranju državnog registra, uz napomenu da smo jedna od rijetkih država koja nema forenzičku DNA bazu podataka na državnom nivou.

“Prije 10 ili 12 godina je započeta ta priča, ali zbog svega što se dešava u BiH ta priča je blokirana, zaustavljena. U međuvremenu se desilo DNA bazu podataka usvoji i RS, ali ima jedan problem – prilikom razmjene informacija sa ostalim državama, državne agencije prepoznaju državne nivoe”, kazao je Damir Marajnović, delegat.

Dom naroda je usvojio i Nacrt izmjene Krivičnog zakona, kojima bi trebalo da budu uvedena nova krivična djela iskorištavanja djeteta radi pornografije.

Među 484.000 građana koji su, prema podacima Unije za održivi povratak, od 2013. do kraja prošle godine napustili BiH nalaze se i stotine državnih službenika, policajaca, vojnika, pa čak i sudija i tužitelja.

Odlazak se odvija i u drugom pravcu, jer zbog lošeg materijalnog položaja u državnim mnogi prelaze u entitetske institucije, čime se odvija tiho kadrovsko urušavanje BiH.

Prema podacima iz Granične policije (GP) BiH, samo u prošloj godini rješenja o prestanku radnog odnosa uručena su za 66 službenika, među kojima je i dio onih koji su nezadovoljni uvjetima rada i plaćom zaleđenom na razini od prije 13 godina.

– Prema važećoj sistematizaciji, nedostaje nam 468 policijskih službenika za obavljanje aktivnosti u nadzoru državne granice. GPBiH posljednjih godina djeluje u izuzetno složenim uslovima apsolutne potkapacitiranosti u pogledu nedostatka kadrova i materijalno-tehničkih sredstava – kazala je za Avaz.ba Franka Vican, glasnogovornica GPBiH.

Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) od 2019. do danas napustilo je 28 osoba – 17 policijskih, šest državnih službenika i pet zaposlenika.

U istom periodu iz Tužilaštva BiH je otišlo sedam, a iz Suda BiH devet zaposlenika. Na lični zahtjev, radni odnos u VSTV-u u posljednje četiri godine prekinut je za 34 zaposlenika.

– Nisu u pitanju više ekonomski razlozi, već ukupna situacija u BiH, od sigurnosne do političke. Stalno dovođenje u pitanje opstanka države, pa i ovi posljednji pokušaji prijenosa nadležnosti – kaže za „Avaz“ Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva za privredu, donijela je dvije odluke o dodjeli subvencija ovog ministarstva iz Programa subvencija za razvoj privrede za 2022. godinu - Odluku o odobravanju i dodjeli sredstava po Javnom pozivu namijenjenom subvencioniranju projekata turističke infrastrukture i suprastrukture te Odluku o odobravanju i dodjeli sredstava po Javnom pozivu namijenjenom podršci razvoja ženskog poduzetništva.

Kako je rekao ministar za privredu Zlatko Jelić, odluka o subvencioniranju projekata turističke infrastrukture i suprastrukture "teška" je 501.954,00 KM, a subvenciju je dobilo 29 subjekata, među kojima je 9 općina i gradova, četiri udruženja i 16 privrednih subjekata.

-Općine su mogle aplicirati sa jednim projektom, a maksimalan iznos je 30.000,00 KM. Maksimalan iznos za udruženja je 10.000,00 KM, dok je za gospodarske subjekte, njih 16, maksimalan iznos sredstava bio 20.000,00 KM. Gospodarskim subjektima su odobrena sredstva za poboljšanje turističke usluge i opremanje ugostiteljskih objekata opremom i inventarom - rekao je ministar Jelić.

Kada se radi o podršci razvoja ženskog poduzetništva, naveo je da je odlukom izdvojeno 322.250,00 KM, a sredstva za refundaciju doprinosa do najviše 8 mjeseci za vlasnicu i jednu radnicu, odnosno dvije radnice, u maksimalnom iznosu do 4.000,00 KM, dobila su 122 privredna subjekta.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, donijela je odluku po kojoj će 1.263 studenta prvog i drugog ciklusa studija sa prebivalištem u ovom kantonu dobiti stipendiju za akademsku 2021/2022. godinu u iznosu od 750 KM.

Resorni ministar Spahija Kozlić rekao je da je za ovu namjenu izdvojeno jedan milion KM te da je iznos stipendije najveći do sada. Prošle godine stipendija je iznosila 485 KM.

-Konkursna procedura je završena i obradili smo sve zahtjeve. Ponosan sam što su svi studenti dobili stipendije. Osim toga, studentima deficitarnih zanimanja će biti isplaćena i novčana nagrada u visini stipendije, tako da stipendija za ove studente iznosi 1.500 KM - rekao je ministar Kozlić.

Od 1.263 studenata kojima je odobrena stipendija, 57 studira deficitarna zanimanja utvrđena od strane Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona. Radi se o zanimanjima koja su deficitarna na tržištu rada iz domena tehničkih nauka, inženjerstva, medicine...

Ministar Kozlić je dodao da će stipendije biti isplaćene putem nadležnih službi gradova i općina, odmah nakon završetka formalno-pravnih procedura, te da je donesena odluka da se isplata izvrši jednokratno.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona dodjeljuje stipendije studentima iz ovog kantona po dva osnova. Pored Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, stipendije dodjeljuje i Ministarstvo za boračka pitanja koje je za ovu namjenu u 2022. godini izdvojilo 2,2 miliona KM, a stipendiju je dobilo 1.987 studenata iz boračke populacije. Stipendije ovog ministarstva iznose 800 KM za brucoše, odnosno 1.200 KM za studente viših godina studija, a isplaćuju se u osam rata.

U 2022. godini stipendije Vlade Zeničko-dobojskog kantona dobili su svi studenti koji su se prijavili na konkurs i ispunili formalno-pravne uslove.

Press služba ZDK

Više od 800 slovenskih vatrogasaca se tijekom noći borilo s požarom na Krasu. Vjetar, koji je glavni krivac za brzo širenje vatrene stihije, jučer navečer je oslabio, no vatrogasci strahuju da bi ponovno mogao ojačati.

“Vjetar se brzo mijenja, smanji pa opet pojača”, rekao je voditelj noćne vatrogasne intervencije Stanko Močnik i dodao da je situacija trenutno pod kontrolom.

No nove vatrogasne jedinice i dalje stižu u regiju Kras, piše 24ur.

“Zbog umora i iscrpljenosti vatrogasaca, posebice nakon jučerašnjeg dana, hitno su potrebne rotacije ekipa”, priopćili su iz Civilne zaštite.

Stručnjaci upozoravaju da već osjetimo posljedice klimatskih promjena, koncentracija CO2 raste, planeta se zagrijava, a svijet se suočava sa požarima, poplavama i ekstremnim temperaturama. Toplotni val stiže i u BiH.

Temperature će kažu u hladu biti 40 stepeni. E sada zamislite koliko je na suncu.

Klimatske promjene su uzrok ovako ekstremnih temperatura. Goran Trbić, dekan PMF-a iz Banjaluke, kaže kako koncentracija CO2 i dalje raste, te da je 50 puta veća nego što je bila 90-ih godina prošlog vijeka.

“U martu je usvojen novi izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene, gdje je rečeno da je stanje alarmantno, da smo jako blizu tom pragu od 1,5 stepeni povećanju temperature na globalnom nivou. Jednostavno ICP je upozorio da moramo jako brzo da reagujemo da nam se ne bi događali ovi klimatski ekstremi u bližoj budućnosti”, priča Trbić.

Preporuke ljekara su da pijete dosta tekućine, ako je moguće ne boravite na otvorenom od 11-16 sati, zaštitni faktor, nosite laganiju odjeći, pazite šta jedete…. Ukoliko ste pretjerano izloženi na suncu ili u toplim prostorijama vaš organizam će odreagovati.

“I onda nastaju tegobe koje nastaju usljed širenja krvnih sudova mozga u smislu jakih glavobolja, vrtoglavice, povraćanja, zbunjenosti i slično”, kaže dr. Melita Stanić, Hitna pomoć KS.

Sezona je odmora, grad je pun turista, uprkos visokim temperaturama ipak obilaze znamenitosti grada uz obaveznu lepezu ili flašicu vode.

“Nama je ova temperatura OK, jer prošle smo sedmice bili na obali Jadrana gdje je čak i toplije, tako da je lijepo osjetiti malo hladniju temperaturu ove sedmice”, kaže Johanes, a njegova žena dodaje:

“Uredu je, hladnije je nego u Hrvatskoj. Također noću je oko 17 stepeni što je dosta hladnije pa je poprilično ugodno. Vruće je, ali je OK”.

Vikend će biti paklen. Ukoliko se u mogućnosti otiđite na obližnje jezero, rijeku ili bazen.

(N1)

U Zeničko-dobojskom kantonu je u periodu od 11. do 17. jula potvrđeno 213 novih slučajeva virusa korona, što čini dnevni prosjek od 30 novih slučajeva. Sedmicu dana prije ukupan broj pozitivnih je bio 113, a sedmicu prije toga 60 - navodi se u Informaciji o trenutnoj epidemiološkoj stuaciji u ovom kantonu, koju je pripremio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a na današnjoj sjednici razmatrao Krizni štab Ministarstva zdravstva ovog kantona.

Krizni štab je zaključio da su svi pokazatelji na osnovu kojih se procjenjuje epidemiološka situacija s aspekta COVID-19 na Zeničko-dobojskom kantonu, u proteklih mjesec dana u porastu, a s obzirom na olakšano širenje virusa zbog putovanja i godišnjih odmora te niske provakcinisanosti, unekoliko je i očekivan.

-S obzirom na stope hospitalizacija i smrtnih ishoda, može se zaključiti da se, još uvijek, radi o lakšim formama bolesti. I dalje je neophodno praćenje epidemiološke situacije s aspekta COVID-19 i pravovremeno reagovanje na promjene - zaključio je Krizni štab.

Prema informaciji INZ-a, nakon četiri sedmice kada nije bilo smrtnih ishoda, u protekloj sedmici je prijavljen jedan smrtni ishod od posljedica zaraze virusom korona, a bilježi se i blagi porast stope hospitalizacije. S jučerašnjim danom na bolničkom liječenju je bilo 18 zaraženih, od čega je 16 hospitalizirano u protekloj sedmici.

Do 17. jula u ovom kantonu je ukupno potvrđeno 33.614 slučajeva Covid-19, a broj aktivnih slučajeva je 270.

Ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba dr. Adnan Jupić apelirao je na građane da se vakcinišu, uzimajući u obzir novi talas epidemije, naglasivši da još nije postignut kolektivni imunitet jer je do sada vakcinisano tek oko 40 posto odraslog stanovništva ovog kantona, uključujući i građane koji su se vakcinisali u inostranstvu.

-Vakcina ima dovoljno, a sistem tretiranja i plasiranja vakcina je dobro organizovan, tako da svako onaj ko ima želju da se vakciniše može to da ostvari na području Zeničko-dobojskog kantona - kazao je ministar Jupić.

S obzirom na rast svih epiemioloških parametara, Krizni štab će uputiti prijedlog Vladi Zeničko-dobojskog kantona da za još 60 dana novom naredbom produži važenje epidemioloških mjera, koje su istovjetne mjerama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Press služba ZDK

Mjesec juli je period intenzivnog vegetativnog rasta ambrozije, a time i njenog lakog uočavanja i prepoznavanja u okolišu. To je, također, i vrijeme kada ambrozija još uvijek nije u cvatnji i kada se pristupa njenom uništavanju. Najefikasniji način suzbijanja ambrozije je direktno čupanje iz korijena dok je još mlada, posebno poslije kiše, na površinama gdje se javljaju pojedinačne biljke.

Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Zenica, mehanički tretman je posebno značajan na područjima gdje su razvijena naselja, zatim područjima oko stambenih i poslovnih objekata, porodilišta, škola, dječjih vrtića itd.

Kosidba i čupanje blizu korijena

U područjima koje imaju problem ekspanzivnog širenja ambrozije, osnovno opredjeljenje suzbijanja je fizičkim metodama, odnosno košenjem. Biljka se kosi prije cvjetanja najmanje pet centimetara iznad zemlje.

- Ako se ne kosi nisko, izrasta ponovo za 20 dana kao nova generacija ili kao retrovegetacija, koja je česta nakon košenja. U toku vegetacionog perioda, ambroziju je poželjno suzbijati višestrukim košenjem. Mehanički način uništavanja ambrozije je najteži, ali izgleda najučinkovitiji. Upotreba hemijskih sredstava za suzbijanje ambrozije uglavnom se veže za uzgoj poljoprivrednih kultura kada se ta sredstva primjenjuju uz suzbijanje i drugih korovskih biljnih vrsta, ističe Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ.

Ambrozija (fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka) je jednogodišnja biljka, visoka 100 do 150 centimetara, čije je porijeklo iz Sjeverne Amerike, odakle je u Evropu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena različitih poljoprivrednih kultura. Rasprostranjen je korov u BiH do te mjere da je u fokusu promatranja i istraživanja zakonodavnih, zdravstvenih i ekoloških institucija.
Razmnožava se sjemenom, a širi se posredstvom čovjeka i vjetrom. Ambrozija je kasnoproljetna i termofilna biljna vrsta, koja u našim uslovima klija i niče krajem aprila i u maju, pri temperaturi od 20-22 Celzijusa.

Raste uz puteve, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima, vrlo je prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna biljka, kojoj pogoduje suha klima i otvoren okoliš.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je još prije četiri godine, tokom 2018. godine proveo opsežna istraživanja na prisutnost ambrozije na prostoru Zeničko-dobojskog kantona, pri čemu je utvrđeno da je sa manjim ili većim intenzitetom prisutna u svim općinama kantona, urađen je i letak-brošura “Mjere za sprečavanje širenja i uništavanje ambrozije” koja se može preuzeti na linku https://t.ly/v9pf, a koja se pravovremeno distribuira prema općinama/gradovima sa opisom same biljke i svim bitnim informacijama vezanim za lakše prepoznavanje i uništavanje.

Štetnost po zdravlje ljudi

Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alerganata. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Kao manifestacija alergijskog stanja kod osjetljivih osoba može doći do crvenila očiju, suzenja i svraba očiju, zapušenja nosa, svraba nosa, kihanja, kašlja, piskanja u prsima, otežanog disanja, astme, kao i drugih alergijskih manifestacija, kao na primjer na koži i probavi.

 - Veoma je važno naglasiti da takvi bolesnici imaju smanjenu radnu sposobnost ili djeca sposobnost učenja, smanjena im je koncentracija, nervozni su i uopšteno imaju smanjen kvalitet življenja. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak-manji od 20 polenovih zrna po metru kubnom zraka, dodaje Velić.

Radi pravovremene informacije INZ, Zenica je tokom 2020. godine nabavio je instalirao aparat, uzorkivač polena, koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni). Uzorkivač (klopka za polen) je postavljen u centru Zenice, na krov zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, na standardoj propisanoj visini, kako bi se dobio reprezentativan uzorak polena svih biljaka ispitivanog područja u svrhu dobivanja relevantnih podataka.

Cijeli ovaj period (januar-oktobar) putem izvještaja i preporuka stanovništvo se redovno informiše putem linka https://t.ly/toA8  o prisutnosti polena u zraku na ispitivanom području i to ne samo polena ambrozije nego I još 25 biljnih vrsta čiji polen može izazvati alergije kod osoba osjetljivih na polen.

Odlukom Vlade Federacije BiH iz 2011. godine propisane su mjere za sprječavanje širenja i uništavanje korovske biljne vrste ambrozije na površinama poljoprivrednog, građevinskog, šumskog i vodnog zemljišta.

 Mjere su dužni da provode vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta (njive, voćnjaci, vinogradi, vrtovi i bašte, livade i drugo) i zapuštenih površina poljoprivrednog zemljišta, vlasnici i korisnici šumskog zemljišta (šuma i lovišta); vlasnici i korisnici građevinskog zemljišta; subjekti koji upravljaju vodotocima i kanalima i površinama uz vodotoke i kanale; subjekti koji održavaju površine uz javne puteve, ceste i željezničke pruge; subjekti koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama, te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih površina pored puteva, staza, kao i utrina, degradiranih pašnjaka, zapuštenih parkova, iskrčenih mjesta u šumama i drugo.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane