Jedan tragičan događaj potresao je sve stanovnike mjesta Stanari u neposrednoj blizini Doboja prije dva par dana.

Naime, policijskoj stanici Stanari je dana 26.07.2022. godine, prijavljeno je da je prethodnog dana osoba inicijala N.K. otišla u šumu sa traktorom da siječe drva, te da se nije vratilo kući.

Odmah po prijavi su postupili policijski službenici policijske stanice Stanari koji su u šumi u mjestu Jelanjska, područje opštine Stanari, pronašli ovu osobu u ležećem položaju između traktora i prikolice bez znakova života.

Doktor mrtvozornik je konstatovao da je smrt nastupila usljed zadobijenih povreda od radne mašine.

O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Toplotni talasi postaju sve intenzivniji, češći i traju duže zbog klimatskih promjena, posebno u Evropi, upozorili su naučnici, koji napominju da se Evropa zagrijava tri do četiri puta brže od ostalog kopna u istom klimatskom pojasu.

Visoke temperature probile su rekorde u Evropi protekle nedjelje, u posljednjoj seriji toplotnih talasa na kontinentu, koji traju od juna. Temperature su bile oko ili iznad 40 stepeni Celzijusa u velikom dijelu zapadne Evrope, pa se vreli talas pomjerio ka istoku gdje se očekuje da se zadrži do avgusta.

"Uočavamo nezapaženi porast broja toplotnih talasa i njihovog intenziteta, ovaj sada je samo zadnji u nizu", kaže za Glas Amerike Robert Votar, klimatski naučnik iz francuske Laboratorije za klimu i životnu sredinu.

Vreli talas 2003. godine usmrtio je više 70.000 ljudi. A u narednim talasima 2006, 2010, 2015, 2018, 2019. i 2020. stradale su još hiljade.

U prosjeku, sada je temperatura i do 1,99 stepeni Celzijusa veća nego u predindustrijskom periodu, a Evropa se zagrijavala skoro duplo više od globalnog prosjeka koji je 1,1 stepen Celzijusa.

Posljednji toplotni talasi pokazali su da su u Evropi temperature bile od tri do pet stepeni veće nego u periodu prije klimatskih promjena, kaže Votar.

"Mi zapravo ne znamo zašto imamo toliki porast temperature koji ne može da se predvidi. Modeli predviđanja lako prognoziraju poraste od 1,5 do dva stepena u toplotnim talasima, ali ne mogu da predvide četiri stepena. Zaista nevjerovatno", rekao je francuski klimatolog.

Dim Kumo, klimatolog sa Univerziteta Vrije u Amsterdamu, kaže za Glas Amerike da se Evropa zagrijava tri do četiri puta brže od ostalog kopna u istom klimatskom pojasu. "Ali, ne razumijemo i dalje zašto je to tako", kaže Kumo.

Klimu u Evropi formira i vazdužna struja koja se brzo kreće od zapada ka istoku, na sjevernoj hemisferi. Nekad se ta struja podijeli na dva dijela, što nije neuobičajeno, ali naučnici kažu da se sada dešava češće i da proces traje duže.

Kumo i njegove kolege objavile su članak o povezanosti podijeljene vazdušne struje i vrelih talasa.

"Dokazali smo da, specijalno u zapadnoj Evropi, česta podjela vazdušne struje može da dovede do jačih toplotnih talasa".

Međutim, za ostatak Evrope ova pojava uzrokuje vrele talase samo 30 odsto, dok su ostatak drugi faktori.

Ono za šta naučnici jesu sigurni da je pojačalo vrele talase je suvo tlo uzrokovano sušama, koje je značajan faktor u vrelom talasu u julu.

Vlažno tlo odbija vrelinu, kaže naučnica Sonja Senervitan iz Ciriha.

"Kada se tlo koje je inače vlažno isuši, imate smanjeno isparavanje vode iz biljaka ili iz tla direktno. Taj proces koristi inače mnogo energije, a ako se ne dešava zbog isušenog tla, onda ta energija počinje da zagrijava vazduh", objašnjava ona za Glas Amerike.

Usporavanje glavne okeanske struje u Atlantiku (AMOC) takođe može da doprinese vrelim talasima u Evropi.

Ta struja zagrijava vodu na sjeveru i donosi hladu vodu iz dubina na jug. Klimatski modeli su predviđali da će struja usporiti zagrijavanje.

"Nismo 100 odsto sigurni, ali postoje indikatori da struja u posljednjim decenijama usporava", kaže fizičarka Levke Cezar sa univerziteta Mejnut u Irskoj.

Usporena morska struja mogla bi da ohladi Sjeverni Atlantik i uzrokuje promjene u vazdušnoj struji tako da donese još toplijeg vazduha u centralnu Evropu, što bi moglo da znači i još vrelih talasa.

Svi ovi faktori mogu i da djeluju zajedno ili da se prepliću, pa je teško utvrditi glavnog krivca za vrele talase.

Naučnici su saglasni da je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo zašto se Evropa zagrijava toliko brzo. Jasno je, kažu, da će ljeta u Evropi biti sve toplija.

Votar zaključuje da nadležni treba da se spreme na toplotne talase i do 50 stepeni.

"Da mi je neko prije 20 godina rekao da će biti 40 stepeni u Londonu, ne bih mu vjerovao. Ali, desilo se".

(N.N.)

Situacija na požarištu na Čvrsnici u Parku prirode Blidnje jutros je bolja nego proteklih dana, potvrdio je Feni direktor Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona Drago Martinović.

– I sinoć su vatrogasci imali pune ruke posla, jer čim malo vjetra puhne požar se rasplamsa, no jutros je situacija puno bolja nego proteklih dana – kazao je Martinović, dodavši da se danas nadaju kiši.

Po njegovim riječima, razmatra se mogućnost pomoći iz zraka.

Na terenu su trenutno samo vatrogasci, a vikend naselja nisu ugrožena.

Kako se navodi u najnovijem izvješću Federalne uprave civilne zaštite, zbog nepristupačnog terena, jake vegetacije i vjetra promjenjivog smjera, te visokih dnevnih temperatura, unatoč aktiviranju svih raspoloživih snaga, požar se i dalje širi gustom borovom šumom i niskim raslinjem te stvara nove požarne linije praćene otvorenim plamenom.

Također se podsjeća da su jučer u gašenju sudjelovali i helikopteri Oružanih snaga BiH i Ministarstva obrane RH.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona utvrdila je Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu kojim su budžetski prihodi povećani za 38,6 miliona KM, dok su budžetski rashodi veći za 36,4 miliona KM. Rebalansirani Budžet Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu iznosi 464 miliona KM.

-Došlo je do povećanja prihoda i taj novac rebalansom budžeta vraćamo našim građanima putem resornih ministarstava - rekao je vršilac dužnosti premijera i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić.

Naglasio je da su rebalansom osigurana sredstva u iznosu od 11 miliona KM za povećanje porodiljnih naknada za zaposlene i nezaposlene porodilje na 1.000 KM, dodatna sredstva za putnu infrastrukturu od 3 miliona, zdravstvo 2 miliona, poslovne zone i poticaje u poljoprivredi po dodatnih milion maraka, egzistencijalne naknade za demobilisane borce milion KM, a osigurana su sredstva za povećanje primanja zaposlenih u sektoru obrazovanja za oko 10 posto, kao i povećanje toplog obroka za sve budžetske korisnike u ovom kantonu.

-Uskoro ćemo zaključiti nove kolektivne ugovore za oblast osnovnog i srednjeg obrazovanja te korigirati kolektivni ugovor za visoko obrazovanje, a od 1. septembra predviđeno je povećanje toplog obroka svim budžetskim korisnicima sa 8,00 na 10,5 KM - rekao je Kozlić.

Ministar finansija Josip Lovrić rekao je da je na porast prihoda utjecala inflacija, ali i rast cijena izazvan ratom u Ukrajini. Naglasio je da je povećanje prihoda predviđeno i projekcijama Federalnog ministarstva finansija iz mjeseca maja.

-Indirektni porezi su porasli za 21 milion KM, porez na dobit za 11,5 miliona, a porez na dohodak oko 2,5 miliona. Slijedom toga došli smo u položaj da uvedemo nove korisnike u postojeća prava, a one koji su u pravu da im ta prava povećamo - rekao je ministar Lovrić.

Dodao je da je rebalansom budžeta kreditno zaduženje smanjeno sa 26 na 13 miliona KM.

Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu te Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu, upućeni u skupštinsku proceduru po skraćenom postupku, a razmatrat će se na sjednici koja je zakazana za petak, 29. juli.

Press služba ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 27.07.2022 godine (Srijeda) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 11:00 h do 13:00 h na trafo područiju:

Raduša Ilidža

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

Cijene goriva u BiH, nakon onih rekordnih u junu i prvoj polovini jula, posljednjih nekoliko dana konačno su u blagom padu.

Prije samo nekoliko dana litar dizela u Sarajevu koštao je i do 3,81 KM, a prema jučerašnjim podacima s aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, sada se na pojedinim pumpama može kupiti i za 3,31 KM. U prosjeku, cijena se kreće od 3,41 do 3,56 KM, piše Avaz.

Istovremeno, benzin je koštao od 3,31 do 3,56 KM po litru, a jučer mu je cijena bila 3,16 KM.

To znači da su, u protekle dvije sedmice, pumpadžije u BiH snizile cijene za oko 40 feninga.

Tako su i vozači u BiH konačno osjetili efekte pada cijene barela nafte na svjetskom tržištu, na šta već duže vrijeme upozoravaju ekonomski analitičari, ali i građani, zabrinuti zbog prakse da svaki rast cijena u svijetu osjetimo momentalno, dok na pojeftinjenja uvijek čekamo.

– Pad cijena goriva je itekako zakasnio, one su mnogo ranije trebale biti korigirane. Dakle, mnogi su posljednjih sedmica ostvarivali ekstra profit – kako u samoj BiH tako i u procesu od sirove nafte, njene prerade, pa do bh. tržišta – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Na isti način, kako su poskupljenja roba široke potrošnje opravdavana i cijenom transporta, sada se, s razlogom, očekuje i pad cijena prehrambenih artikala, barem u procentu u kojem se mijenjaju cijene goriva.

– Ne istog dana, ali definitivno je osnovano očekivati pad cijena, i to jednako brzo kako su one rasle kada je gorivo poskupjelo. Ne vjerujem da će se to desiti jer će se tražiti drugi izgovori, ali je apsolutno opravdano očekivati pojeftinjenje – ističe Gavran.

Iako se Vlada FBiH, s Fadilom Novalićem na čelu, često hvali odlukom o ograničavanju marži na određene proizvode, njene efekte građani nisu osjetili. Gavran podsjeća da nikada nije objašnjeno zašto je zarada trgovaca na, zahvaljujući ovoj odluci, dopuštenom nivou, te zašto izostaju rigoroznije kontrole i adekvatne kazne kojima bi se zaista limitirao rast cijena.

Kantonalna bolnica Zenica imala je proteklog vikenda dva preminula pacijenta koji su bili zaraženi koronavirusom, potvrdio je Feni direktor te ustanove Rasim Skomorac.

On je potvrdio kako trenutno na svom Odjelu za infektivne i zarazen bolesti imaju smještenih 10 pacijenata inficiranih Covidom-19.

– U subotu smo imali 14 pacijenata, od kojih je jedan bio na respiratoru te je preminuo. Prema izvještaju od jutros, preminuo je još jedan pacijent – kazao je Skomorac.

Stanje svih pacijenata koji se nalaze na liječenju trenutno ne zahtijeva tretman na Odjelu intenzivne njege.

Požari koji su zahvatili Hercegovinu prošlih dana se ne smiruju, te vatrogasne službe imaju pune ruke posla, a u zadnja 24 sata su zabilježili 19 intervencija na području Mostara, Čapljine, Čitluka, Jablanice i Prozor-Rame.

Kako navode iz Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona požar u kanjonu Neretve kod Konjica je i dalje aktivan, ali je teren nepristupačan za gašenje, a pri tome je i miniran.

Na gradilištu mosta na trasi Koridora 5C jučer je na prvom stubu došlo do zapaljenja drvene platforme, te se vatra uz jak vjetar proširila na gradilište i brdo prema Gornjim Šurmancima.

Vatrogasne službe su požar lokalizirale i stavile pod kontrolu, ali je još aktivan, te su vatrogasci i dalje djeluju na požarištu i sprečavaju novo širenje vatrene stihije.

Vatrogasci su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u posljednja 24 sata su imali još 16 intervencija na gašenju požara koji su uglavnom zahvatili travu, nisko raslinje i otpad.

(klix.ba)

Ukupni prihodi i primici budžeta Zeničko-dobojskog kantona u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 253.689.527 KM, a što je 24 posto više u odnosu na linerani plan budžeta za taj period, kazao je Feni resorni ministar finansija tog kantona Josip Lovrić.

Napominje kako su “ukupni prilivi od poreza, neoporezivi prilivi, tekući transferi (transferi i donacije), prilivi namjenskih sredstava, vlasititi prilivi i prilivi od privatizacije ZDK-a” veći za 53 posto u odnosu na isti period 2021. godine.

– U odnosu na usporedno razdoblje januar – juni 2021. godine, porezni prilivi veći su za 40 posto, dok je linearni plan ostvaren sa 130 posto. Neporezni prilivi su manji nego prošle godine za 28 posto. Uzrok ovog manjka zapravo leži u činjenici da smo prošle godine imali veliko povećanje prilika na kantonalnim naknadama i neplaniranim uplatama po osnovu sudskih procesa. U odnosu na linearni plan za isto razdoblje, priliv ovih sredstava manji je za 15 posto – objašnjava Lovrić.

Prilivi tekućih transfera – donacija “višestruko su veći u odnosu na prošlu godinu”, a razlog tome su što je tokom prošlog mjeseca Vlada Federacije Bosne i Hercegovine tom kantonu transferirala 31.878.226 KM pa su zbog toga i ukupni budžetski prilivi toliko uvećani.

– Prilivi od namjenskih sredstava veći su za šest posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine i 48 posto manji od planske veličine. Vlastiti prilivi veći su za 15 posto nego prošle godine, a u odnosu na plan manji su za 29 posto – ističe Lovrić.

Planirani budžet ZDK-a za 2022. godinu usvojen je na iznos od oko 438.000.000 KM, ali je u toku izrada rebalansa pa će taj budžet biti znatno uvećan. Prošlogodišnji budžet iznosio je 392.905.000 KM, a ostvaren je suficit u iznosu od 2.286.000 KM.