IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Zlatko Jelić potpisao je danas ugovore o dodjeli sredstava subjektima koji su ostvarili pravo na sredstva za subvencioniranje projekata turističke infrastrukture i suprastrukture u ovom kantonu.

Sredstva u iznosu od 300.000,00 KM dodijeljena su putem javnog poziva, a ovo ministarstvo će sufinansirati projekte četiri udruženja građana te 16 privrednih subjekata. Maksimalan iznos sredstava za udruženja građana je 10.000,00 KM, a za privredne subjekte 20.000,00 KM.

-Ministarstvo gospodarstva u čijoj je nadležnosti oblast turizma na ovaj način potiče i daje potporu našim ugostiteljima i udruženjima koja se bave turizmom da unapređuju uslugu, a samim tim povećaju obim poslovanja - rekao je ministar Jelić.

Među korisnicima je i privredni subjekt "Bosanska piramida" d.o.o. Visoko s projektom teniskog kompleksa u Parku Ravne 2, kojeg je 13. jula otvorio ponajbolji teniser svijeta Novak Đoković.

Predstavnik ove firme Mirza Muminović naglasio je da je projekt značajan ne samo za turizam, nego i za razvoj sporta u regionu i Zeničko-dobojskom kantonu.

-Pored turističke ponude u Parku Ravne, koju širimo i oplemenjujemo, imamo i sportsku ponudu. Uspostavili smo saradnju s Olimpijskim komitetom BiH i Teniskim savezom BiH, a trenutno se kod nas za nastup u kvalifikacijama na US Openu priprema naša poznata teniserka Dea Hardželaš, tako da će sredstva koja smo dobili od Ministarstva za privredu ZDK-a umnogome pomoći - rekao je Muminović.

Tokom ove sedmice planirano je potpisivanje ugovora sa sedam općina i gradova, kojima su u okviru navedenog poziva za projekte turističke infrastrukture i suprastrukture odobrena sredstva u iznosu od 200.000,00 KM.

Press služba ZDK

Isplata jednokratne novčane pomoći od po 100 KM Vlade Federacije Bosne i Hercegovine boračkim kategorijama bit će završena sa 10. augustom, potvrdio je za Faktor Mirza Terzo, pomoćnik federalnog ministra za boračka pitanja.

Time je Ministarstvo učinilo sve da pomoć svim boračkim kategorijama bude isplaćena u ovom mjesecu iako je prvobitno postojao stav da će isplata biti završena u septembru.

Ništa ne ostaje za septembar

Pomoć Vlade Federacije Bosne i Hercegovine će dobiti oko 100.000 korisnika.

Kao što je poznato, 100 KM se može dobiti samo po jednoj osnovi, pa pripadnici boračkih kategorija koji su i penzioneri dobit će samo 100 KM kao penzioneri 5. augusta.

– Isplata po 100 KM za korisnike boračkih naknada idu 5. augusta uz PIO penziju i 10. augusta uz isplatu invalidnina, naknade za priznanje i egzistencijalne naknade. Sve će dakle biti isplaćeno u augustu, ništa ne ostaje za septembar – kazao nam je Terzo.

Po 100 KM neće dobiti korisnici egzistencijalne novčane naknade sa kantonalnog nivoa, koji su nezaposleni i mlađi od 57 godina.

– Pomoć će dobiti oni koji primaju egzistencijalnu naknadu sa federalnog nivoa, koji su se našli u mjesecu junu na našoj isplati – kazao nam je ranije Terzo.

Jednokratnu novčanu pomoć iz boračko-invalidske zaštite dobit će, stoji u Uredbi, korisnici prava na ličnu invalidninu, na porodičnu invalidninu, prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu prava i odlikovanja i prava na novčanu egzistencijalnu naknadu koja po osnovu svog statusa ostvaruju naknadu koja se isplaćuje iz budžeta FBiH pod uvjetom da nisu penzioneri.

Osobe koje su korisnici više prava, jednokratnu novčanu pomoć ostvaruju samo po jednom osnovu.

Sukorisnici kod prava na porodičnu invalidninu

Novčani iznos se dijeli na jednake dijelove u slučaju korisnika koji pravo na porodičnu invalidninu i mjesečni novčani dodatak po osnovu priznanja ili odlikovanja, ostvaruju kao sukorisnici.

Uredbu o programu pomoći stanovništvu usljed inflacije i rasta potrošačkih cijena Vlada FBiH je usvojila 7. jula, a obuhvata niz mjera i usmjerena je na finansijsku i materijalnu podršku najugroženijim kategorijama stanovništva.

(faktor.ba)

Iako je ima dovoljno za vlastite potrebe, Bosna i Hercegovina lubenicu uvozi iz trinaest zemalja, a izvozi u samo jednu. Domaći proizvođači teško plasiraju svoj proizvod i često su u gubicima. Problem bi mogao da bude ublažen stvaranjem registra proizvođača i odlukom da se zaštiti domaći proizvod.

Na Kvantaškoj pijaci u Bijeljini prodaja lubenica u punom je jeku. Ove sezone proizvedeno je mnogo više nego što se može prodati.

“Ove godine minus malo jači. Nije samo za mene. Za sve ove ljude”, kaže Savo Jovanović, proizvođač lubenice iz Crnjelova kod Bijeljine

“Sad nema uvoza samo je… mnogo, mnogo rasađeno”, riječi su Gorana Simića, proizvođač lubenice iz Crnjelova kod Bijeljine.

Lubenicu uvozimo iz trinaest zemalja, najviše iz Turske i Albanije. Izvozimo samo u Crnu Goru.

“U šest mjeseci 2022. godine 11 hiljada 820 tona lubenica smo uvezli u vrijednosti od oko šest i pol miliona konvertibilnih maraka. S druge strane, ako govorimo o izvozu lubenica iz BiH, u šest mjeseci ove godine izvezeno je lubenica u vrijednosti od devet hiljada i 300 konvertibilnih maraka, što govori da je taj izvoz u potpunosti zanemariv”, kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH

Lubenica je značajno subvencionirana upravo u zemljama iz kojih je uvozimo u Bosnu i Hercegovinu. Mnogi je prodaju po niskim cijenama i često individualno, ističe Mujaga Sejdinović, proizvođač lubenice iz Gnojnice kod Lukavca.

“Imam dosta zasijanog bostana. Imam oko 20 duluma zasijano. Očekivao sam veće prihode. Ovaj toplotni val je uradio svoje, što je uradio”.

Da bi svoj proizvod mogli masovnije plasirati na tržište, potreban je strateški pristup.

“Tu kulturu za koju dajemo značajno velika sredstva u uvozu, da kažemo da dio tih novčanih poticajnih sredstava izdvojimo i da razvijemo jedan novi strateški cilj unutar tih strategija i da kažemo – želimo da od uvoza koji je vrijedan nekih osam do deset miliona lubenice, želimo da dva miliona bude vlastite proizvodnje”, Suad Selimović, Udruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju u KPK Tuzla

Udruživanje proizvođača putem zadruga sigurniji je put za ponudu proizvoda marketima i velikim trgovinskim lancima.

“Putem zadruge mi možemo udružiti te proizvođače, jer oni kao pojedinci bukvalno budu ucijenjeni od strane otkupljivača. Evo, lubenica je spala na 20 feninga. U tih 20 feninga je stao nečiji trud, nečije uloženo vrijeme, nečiji uloženi novac, a svi znamo da su inputi ove godine bili zaista visoki u odnosu na neke prethodne godine”, ističe Alisa Džambić, direktorica Poljoprivredne zadruge “Lukavčanka”, Lukavac.

Sistemska rješenja i u slučaju proizvodnje i plasmana lubenice jedina su sigurna. Moglo bi se posegnuti za mehanizmima ograničavanja uvoza ili stavljanja određene takse na uvozne kulture. Mehanizam kojim se u zemljama Evropske unijje štiti domaći proizvod i nama je na raspolaganju. Da bi bio upotrijebljen, mora postojati registar proizvođača, ali i opredjeljenje da se zaštiti domaća proizvodnja.

(BHRT)

NODAS je u decembru 2021. godine započeo realizaciju projekta „Zaštitimo pčele, spasimo ekosistem” na području 4 opštine/općine/grada u Bosni i Hercegovini. Projekat je u početnoj fazi u Tešnju. Projekat finansira njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a implementira se uz podršku njemačke organizacije Help – Hilfe zur Selbsthilfe. Svoj udio u sufinansiraju i provedbi imaju i odabrane projektne opštine i korisnici.

Riječ je o projektu konkretne podrške u razvoju ili pokretanju pčelarske proizvodnje individualnih proizvođača ali I udruženja.

Ulaganjima se želi pomoći zapošljavanju i samozapošljavanju kroz pčelarstvo, tj. dati zamaha razvoju pčelarstva povećanjem lokalnih proizvodnih kapaciteta (količina), kvalitete meda, i/ili stvoriti bolje uslove proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda.  U tu svrhu će se odabranim korisnicima dodjeljivati grantovi u opremi i materijalu u vrijednosti do 3.000 Eura uz učešće korisnika od 15% vrijednosti opreme i materijala.

Projekat će trajati 18 mjeseci i podržati najmanje 20 korisnika na području svake opštine. Potencijalni korisnici su isključivo osobe sa područja projektne opštine. Kod odabira će se, kroz selekciju aplikacija i rad komisije na terenu, u obzir uzimati ekonomsko stanje domaćinstva, kvalitet ideje i potencijal za razvoj. Određenu prednost će imati osobe iz ugroženih kategorija stanovništva mađutim i dalje uz uslov zdrave poslovne ideje. Odobrena pomoć biće distribuirana isključivo u vidu materijalno-tehničkih sredstava potrebnih za djelatnost, bez gotovinskih isplata. Ukupna vrijednost investicije je 80.000 Eura po opštini.

Aplikaciju možete preuzeti OVDJE te je isprintati i poslati na adresu navedenu u samoj aplikaciji. Aplicirati možete i slanjem aplikacije i skeniranih dokumenata (pogledati u samoj aplikaciji) na našu adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Sve zainteresovane osobe mogu dobiti detaljne informacije na www.nodas.ba, a za dodatna pitanja se mogu obratiti na telefon broj: 033 618 323.

ROK ZA SLANJE APLIKACIJA ZA TEŠANJ JE 15.08.2022.

Prema podacima sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina su proteklih dana u padu, dok je dizel ostao skoro pa na istoj cijeni.

Litar dizela u Sarajevu košta od 3,16 do 3,46 KM i cijena je niža za 10 feninga u odnosu na prošlu sedmicu. Cijene benzina se kreću od 3,01 do 3,51 KM po litri i nisu se mijenjale u odnosu na prošlu sedmicu.

U Mostaru minimalna cijena dizela je ista i iznosi 3,21 KM za litar dok je najviša niža i sada iznosi 3,51 KM po litri. Cijena benzina se kreće od 2,96 do 3,56 KM.

U Tuzli cijena dizela se kreće od 3,26 do 3,66 KM po litri, a benzina od 2,96 do 3,56 KM. U Zenici cijena dizela varira od 3,26 do 3,46, a benzina od 2,96 do 3,36 KM po litri.

Također, benzin ispod 3 KM može se naći i u Bihaću, Busovači, Fojnici, Gradačcu, Jajcu, Kiseljaku, Novom Travniku, Žepču...

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore prije godinu cijena litre dizela bila je 2,16 KM, a benzina 2,28 KM.

Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor donijet će niz promjena za prekogranični režim roba i putnika između Bosne i Hercegovine i RH, a u ovom trenutku struka apelira na institucije države, kao i poslovnu zajednicu da se na vrijeme izvrši proces prilagodbi kako bi se izbjegle situacije u kojima bi se na, ionako ograničenom broju graničnih prijelaza, stvarale velike gužve teretnih vozila, piše Večernji list BiH.

Izvoz

Sasvim je izvjesno da će 1000 km duga granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske biti ponovno predmet različitih polemika ulaskom Republike Hrvatske u zonu Schengena, s obzirom na sve posebnosti i činjenicu da se radi o najdužoj vanjskoj granici Europske unije s nekom od trećih zemalja. Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto na teritorij Europske unije, a što u praksi znači da se sav taj izvoz obavljen preko graničnih prijelaza s Hrvatskom. Postavlja se opravdano pitanje je li sadašnji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran fitosanitarni pregled, dovoljan.

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kazao je u razgovoru za Večernji list kako BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije. Zbog toga su, kaže, pozvali kolege iz Hrvatske gospodarske komore, kao i sve zainteresirane gospodarstvenike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas u BiH čeka nakon ulaska Hrvatske u Schengen.

“Vezano za iskustva Republike Hrvatske i Slovenije, treba ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola. To su bili zastoji i kolone. To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9 oni imaju posebne statuse recimo na Gradišci i Bijači imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći”, naglasio je Vuković.

Razlog tomu je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz.

“To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata”, objasnio je Vuković. Podsjetio je kako BiH s Hrvatskom ima 5 i pol milijardi KM vanjskotrgovinske razmjene te ističe kako bi ostanak na tri granična prijelaza, kako je bilo u vrijeme pandemije, bilo vrlo nezgodno.

“Čini se kako nas Hrvatska lagano priprema na ono što nas čeka, ali mi toga nismo dovoljno svjesni. Vanjskotrgovinska komora na sebe je preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih”, najavio je Vuković. Podsjetio je na stanje pandemije kada su bila otvorena tek tri prijelaza za robe i bilo je situacija u kojima je zabilježeno i po 150 kamiona u koloni.

Veliki pritisak

“Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom, 72 posto naših roba izvozimo na tržište EU-a, preko RH. Dakle, bit će ogroman pritisak na te granične prijelaze”, upozorio je Vuković, potvrdivši kako se trenutačno na više od 9 prijelaza može prevoziti roba, ali oni su opremljeni različito, a pritom se očekuje kako će se taj broj smanjiti na 3 do 5. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5-10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme.

“Mi ne znamo što će se konkretno događati, ali smo obvezni na temelju analitičkih podataka sjesti, analizirati koji su to prijelazi najpodesniji za BiH, koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja te da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više”, objasnio je Vuković.

Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku te da je u 2021. godini veći za oko 40% u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini, piše Večernji list.

U narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih univerziteta.

Iz godine u godinu sve je izraženiji problem nedostaka studenata. Ove godine, očekivano, situacija je najgora.

Tako je u Zenici nakon prvog upisnog roka od planiranih 995 upisano 468 studenata, na Univerzitetu u Tuzli je upisano 1.137 studenata, dok je ostalo slobodno više od 1.000 mjesta.

Najveće interesovanje je bilo za Medicinski, Farmaceutski i Fakultet elektrotehnike, a najmanji za Prirodno-matematički i Filozofski, tačnije, Odsjeke biologije i historije.

Podaci kažu da je u prvom roku na UNSA upisano 3.500 studenata. Inače na UNSA se od 2013. do 2015. na prvi ciklus upisivalo i više od 6.000 studenata, a od 2015. taj je broj skoro upola manji te je 2017. i 2019. godine bilo upisano manje od 4.000 studenata.

Prema informacijama koje su se pojavile u medijima, nakon prvog upisnog roka na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo je slobodnih malo manje od 1.700 mjesta. Kao i prethodnih godina, za fiziku, matematiku, poljoprivredne nauke, srpski jezik i književnost interesovanje studenata skoro i ne postoji.

Iz resornog ministarstva ranije su medijima rekli da su uradili detaljnu analizu stanja u visokom obrazovanju i da slijedi reforma:

– Nakon završetka drugog upisnog roka koji će biti održan u septembru 2022. godine, sumiraćemo sve podatke, nakon kojih ćemo zajedno sa Komisijom za reviziju i Savjetom za visoko obrazovanje usvojiti niz mjera koje će zaštititi nacionalne identitetske discipline, a druge studijske programe restruktuirati, poručuju iz resornog ministarstva.

Ekonomista Faruk Hadžić, kaže da ovakav razvoj događaja ne treba da čuti obzirom da je od akademske 2010/11, kada je broj upisanih studenata iznosio 115.538, smanjen na 74.566 u akademskoj 2021/22 ili za 40.972, što je smanjenje od 35,5% za samo 12 godina, piše Buka.

Za 10 godina zatvaranje pojedinih univerziteta

Segment visokog obrazovanja, naglašava, treba ozbiljnu reformu, što se posebno odnosi na univerzitete u državnom vlasništvu.

– Demografska kretanja su takva, da u narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih univerziteta, jasan je Hadžić.

Dodaje i da ovakvi trendovi nameću potrebu privlačenja stranih studenata kroz programe koji će im omogućiti aktivno učešće na tržištu rada, što može biti problematično sa aspekta reforme studijskih programa, koji bi se trebali prilagođavati za nastavu na engleskom jeziku stavljajući u fokus studente i njihove obrazovne potrebe, a ne potrebe i zahtjeve profesora.

– Izazove koje imamo ne možemo riješiti preko noći, ali trebamo donijeti odluku da se moramo i trebamo mijenjati. Neka znanja i metode pronošenja znanja koja su možda bila bitna prije 20-30-40 godina, jednostavno sada više nisu. Sada je neko novo vrijeme, zajključuje Hadžić.

Visoko obrazovanje izgubilo kredibilitet

Profesor Univerziteta u Tuzli Sabid Zekan ističe da je pored pada nataliteta i odlaska stanovništva, nesporno i to da je visoko obrazovanje u BiH izgubilo kredibilitet u javnosti i kod mladih ljudi. Bosanski univerziteti, pojašnjava, uglavnom nisu organizovani da se nose sa svjetskim trendovima, a još uvijek se mnoge stvari stavljaju pod tepih i populistički prikazuju uspjehe, ali oni su daleko iza svijeta.

– Svuda u svijetu, univerziteti su povezani sa društvom i privredom. Kod nas su povezani samo onda kada politička vlast treba postaviti upravni odbor, rektora i slično. Ne postoji strategija visokog obrazovanja na nivou države, čak ni na nižim nivoima vlasti. Stihijsko obrazovanje nas je dovelo do paradoksa da veliki broj svršenih studenata ne rade onaj posao za koji su završili fakultet. Sa druge strane, poslodavci se žale da ne mogu dobiti kvalitetan kadar koji traže na biroima, ovdje ne računam na javni sektor koji zapošljava podobne tj. one što su preko noći završili fakultete. Svi ovi faktori uticali su da mladi ljudi razmisle o svojoj budućnosti i da shvate da im je budućnost negdje vani, a ne u svojoj domovini, zaključuje profesor Sabid Zekan.

Nema nas niti na jednoj listi

Da zaokružimo cijelu priču navedimo da Bosna i Hercegovina ne posjeduje nikakve službene podatke o broju njenih studenata u inostranstvu! Ali ilustracije radi navedimo podatak koji je, nedavno, za akademsku 2019/2020. godinu objavila svjetska platforma Erudera za, a koji kaže da je tada više od 15.000 studenata iz BiH otišlo na studije u inostranstvo.

A njihov odlazak ne treba čuditi jer naših univerziteta već godinama nema ni na jednoj rang listi najboljih visokoškolskih ustanova u Evropi ili svijetu.

Tako ih nema ni među 2.000 viskokoškolske ustanove na najnovijoj listi Centra za rangiranje svjetskih univerziteta (CWUR). Ali zato se na ovoj listi nalaze univerziteti iz regije, beogradski je na 346. mjestu, Univerzitet u Ljubljani je 384. mjesto, dok je Zagreb na 517. poziciji. Na spisku se nalaze i visokoškolske ustanove iz Splita, Maribora, Novog Sada, Rijeke, Niša, Kragujevca, Nove Gorušice, Osijeka i Skoplja.

(tuzlanski.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Svakodnevni rast cijena građani teško podnose, odnosno, trpe i ćute. Sociolozi smatraju da izostaje demokratska tradicija izražavanja nezadovoljstva. Ekonomisti procjenjuju da će doći do pada cijena. U sindikatima se nadaju povećanju plata. Kako god, čeka nas neizvjesna jesen, odnosno kraj godine, poručuju stručnjaci.

Jedva sastavljamo kraj s krajem. Kupujemo samo ono što moramo, ali prvo platimo režije, za hranu šta ostane. To su posljedice svakodnevnog rasta cijena sa kojim se nemoguće izboriti, kažu građani.

Građani šute i trpe jer izostaje demokratska tradicija da kažete da vam se nešto ne sviđa, ističe sociolog Esad Bajtal.

"Ovdje građane, umjesto da ih uče svom prirodnom, ljudskom i demokratskom i ustavnom pravu, optužuju za izdaju onog trenutka kad tako neko nešto izgovori ili kad se pojavi na nekom protestu. E, to je naš problem, sveopšta pasivnost građana", smatra Bajtal.

Za potrošačku korpu moramo izdvajati 500 KM više u odnosu na isti period prošle godine. Ako se poskupljenja nastave, do Nove godine možemo očekivati iznos potrošačke korpe od 3.000 KM, upozoravaju iz Udruženja za unapređenje kvalitete življenja "Futura".

"Jedna i po prosječna plata vam treba za hranu, to je zaista strašno. Naše obitelji se svode na ljude koji rade čitav mjesec da bi se prehranili", kaže Marin Bago iz Udruženja "Futura".

Krajem avgusta u Federalnom parlamentu trebalo bi da bude usvojen Zakon o minimalnoj plati od 1.000 KM, optimistični su u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

"Nisam vidio niti jednog zastupnika koji je protiv takvog zakonskog rješenja, te se mi nadamo pozitivnom ishodu početkom avgusta. Dakle, da ćemo imati konačno zakonsko rješenje koje će garantovati platu od 1.000 KM", mišljenja je predsjednik Sindikata Selvedin Šatorović.

"Naš je cilj vrlo jasan, argumenti su na našoj strani. Neće poslodavci, ima vlada koja ima zakonsku obavezu i mora povećati platu, tu nema pogodbe, sigurno", jasna je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić.

Inflacija preko 14 odsto, među najvećim u regionu, posebno je pogodila građane Bosne i Hercegovine. Cijene prehrambenih proizvoda su skočile preko 20 odsto, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

"Dobra stvar je, vjerovatno, da će u narednom periodu doći do pada cijena finalnih proizvoda, finalnih usluga, a zbog rasta kamatnih stopa, kao mjera protiv inflacije, ali i nekih drugih okolnosti. Ne možemo kraj godine prognozirati jer nas očekuje energetska kriza", navodi on.

I na kraju kako izdržati rast cijena i zadovoljiti potrebe? Značajan dio dohotka građanima Bosne i Hercegovine pokriva, odnosno obezbjeđuje dijaspora, neformalne trgovine, socijalna pomoć, povlačenje štednje te uzimanje nenamjenskih kredita od mikrokreditnih organizacija. Građani nemaju puno opcija, nemaju puno izlaza i moraju se prilagođavati ovoj krizi kojoj se, prema mišljenju mnogih, ne vidi kraj.

(BHRT)