Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona i GIZ (projekat Stručno obrazovanje u BiH) organizovali su u Zenici Simpozij: Svjetionici stručnog obrazovanja: primjeri dobre prakse dualno organizovanog stručnog obrazovanja u Zeničko-dobojskom kantonu. Nakon uvodnih riječi predstavnika Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, Privredne komore i Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona uslijede su prezentacije učesnika Simpozija.

Učesnici su bili predstavnici uspješnih tešanjskih firmi: Inox Ajanović, Mann- Hummel, Artisan, Saračević i Pobjeda, predstavnica srednjeg stručnog obrazovanja bila je Mješovita srednja škola, Tešanj. U izlaganjima učesnika, a potom i diskusiji najviše pažnje je posvećeno važnosti kvalitetne praktične nastave za privredne subjekte, marketingu i promociji zanimanja u sklopu stručnog obrazovanja, praktičnoj nastavi usmjerenoj na realne radne procese i predstavljanju primjera dobre prakse.

Mješovita srednja škola na Simpoziju je realizovala temu : Partnerska saradnja mjesta učenja- srednje stručne škole i poslovnog subjekta- u sklopu saradnje mjesta učenja, temu je prezentovala nastavnica praktične nastave Munevera Alić, inače koordinatorica za praktičnu nastavu u našoj školi. Naši predstavnici bili su direktorica Jasminka Mujkanović, pomoćnik direktorice Mujo Zeničanin, pedagogica Adela Srkalović i nastavnica praktične nastave Munevera Alić.

Diana Babić , predsjednica Privredne komore ZDK, dodijelila je priznanja „ svjetionicima stručnog obrazovanja “ , istaknutim poslovnim subjektima koji obučavaju učenike u sklopu dualno organizovanog stručnog obrazovanja u Zeničko-dobojskom kantonu.

Više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih deset godina, nezvanični su podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH i taj broj raste iz godine u godinu.

"Zaključno s 2021., naši volonteri evidentirali su odlazak 484.996 građana. Ovom broju treba dodati podatak da su u 2022. godini Posavska i Zapadnohercegovačka županija izgubile 15.000 stanovnika, od kojih je oko 70 posto mladih, najviše iz Odžaka, Domaljevca, Šamca i Modriče", rekla je za sarajevski Avaz predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.

Masovan odlazak mladih prisutan je i u Doboju te Derventi, Tesliću, Bosanskoj Gradišci, Prijedoru, Prnjavoru...

"Postotak mladih koji odlaze iz Ljubuškog, Širokog Brijega i Gruda je čak oko 80 posto. Grahovo je grad duhova, u Drvaru se zatvaraju škole i služe samo za glasanje na izborima, istočna Bosna ostaje pusta. Imamo toliko tužnih gradova i, prema pristiglim podacima, procjenjujemo da se iz BiH u posljednjih deset godina iselilo 600.000 građana", navela je Zukić.

Dodala je da se podaci još prikupljaju i obrađuju.

(N.N.)

Vlada Hrvatske uputila je danas u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o trgovini, prema kojem bi trgovine nedjeljom bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tokom kojih bi radili.

Novi zakon trebalo bi da stupi na snagu 1. jula, rekao je ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović.

Prema prijedlogu, trgovac samostalno određuje kojih 16 nedjelja u godini su radne.

U sedmici u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati sedmično od ponedjeljka do nedjelje, prenose hrvatski mediji.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da će se radno vrijeme u trgovini regulisati na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su praznici, a sedmični maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.

Prijedlog je izmijenjen u odnosu na prvo čitanje tako što su napravljeni neki izuzeci koji uobičajeno rade nedjeljom i praznicima zbog specifičnosti, kao što su na primjer pekare, zatim prodajni objekti koji su dio željezničkih i autobuskih stanica ili aerodroma i trajektnih luka, benzinskih stanica, bolnica, hotela i drugih.

Takođe, izuzeci se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

(N.N.)

Nakon što je Vlada Republike Srbije usvojila odluku o uvođenju prelevmana na mlijeko, kako bi zaštitili svoju proizvodnju od prekomjernog uvoza, bosanskohercegоvački domaći proizvođači koji su prošle godine u Srbiju izvezli mlijeka u vrijednosti većoj od 21 milion maraka, traže od bh. vlasti uvođenje kontramjera. Tvrde, bez prelevmana, u pitanje će biti doveden opstanak mljekarske proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu.

Za domaće mljekare Srbija je jedno od glavnih izvoznih tržišta. Nemaju ništa protiv toga što Srbija štiti svoje poljoprivrednike, ali isto to za sebe traže od svoje države. Ako se to ne desi, poručuju, upitan je nastavakproizvodnje mlijeka u Bosni i Hercegovini.

"Oni su uveli mjere koje će zaštiti njihove proizvođače. Nadam se da će i naše Vijeće ministara donijeti odluku i da će recipročne mjere uvesti, To bi trebali pod hitno. Vidite ako se neće brinuti o našim poljoprivrdnim proizvođačima ja ne vidim onda svrhu njihovog postojanja", rekao je Amir Bulut, Udruženje poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK.

"Mi smo dali sedam dana da uradi se. Ne uradi se za sedam dana. Država nije zainteresovana za poljoprivredu i poljoprivrednike. Moraju donijeti isto i prelevmane za meso i govođe meso i sve ostalo", kazao je Vladimir Usorac, Udruženje poljoprivrednih proizvođača mljekara RS.

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i hercegovine ističu da kada je riječ o uvođenju prelevmana na mlijeko i mliječne proizvode, prije donošenja recipročnih mjera treba sačekati zvaničnu odluku Vlade Srbije, ali i da se prema nezvaničnim informacijama ova odluka ne odnosi na BiH i ostale zemlje članice Cefte. Sličan stav ima i Vanjskotrgovinska komora BiH.

"Mi nemamo mogućnost niti imamo potrebe ovog momenta uraditi bilo kakvu recipročnu mjeru. U tom smislu možda možemo samo očekivati da vidimo sa kolegama iz Srbije da li postoji mogućnost eventualnog izuzeća BiH budući da se mi nalazimo zajedno sa njima u CEFTA prostoru", rekao je Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Udruženja poljoprivrednika – proizvođača mlijeka dala su rok od sedam dana vlastima BiH da nešto urade po pitanju zaštite domaćih farmera. U zavisnosti od toga, zavise, kažu, i njihovi dalji potezi.

(BHRT)

Politička bura ranije izazvana raspodjelom resora u vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu ne jenjava, a čini se da su odnosi unutar koalicionih partnera poljuljani nakon što je na red stigla izmjena Zakona o Vladi. Već od ranije negodovali su iz SDA pa će se, prema njihovoj apelaciji, o imenovanju aktuelne Vlade očitovati i Ustavni sud Federacije. Na predložene izmjene burno su reagirali i HDZ-ovi ministri koji su demonstrativno napustili današnju sjednicu Vlade.

Zakon o Vladi i imenovanje aktuelne, u kojoj je jedan Bošnjak manje i jedan Hrvat više, poljuljali su odnose i aktuelnih partnera. Predložene izmjene Zakona na današnjoj sjednici Vlade nisu odobravali HDZ-ovi ministri pa se zasjedalo bez njih.

„Želimo da zaštitimo vitalni nacionalni interes Hrvata u ZDK-u, jednostavno nismo htjeli da se piše povijest da su ministar Jelić i ministrica Radoš učestvovali u donošenju zakona i dozvolili da nemamo više Hrvata u Vladi“, kazao je ministar za rad i socijalnu politiku Zlatko Jelić (HDZ BiH).

Prijedlog izmjena Zakona o Vladi stigao je iz Bosanskohercegovačke inicijative – Kasumović Fuad. Naime, izmjenama se iz zakona briše stav 4 – član 6, koji propisuje 7 članova Vlade iz bošnjačkog, te po dva člana iz reda hrvatskog i srpskog naroda, što više nikome ne bi garantiralo zakonom i Ustavom predviđene pozicije.

„Nije se izašlo sa ovim prijedlogom izvanog ustavnog okvira. Po ustavnoj odredbi definiše se samo broj ministara. Dakle, tim odredbama koje su imperativne ne definiše se nacionalna struktura nego samo spominje bazni popis iz 1991. Ovdje će se otvoriti rasprava kako se došlo do matematičke formule“, kazao je ministar za pravosuđe i upravu Edin Hasaničević (NS).

Rasprava je otvorena – i to po imenovanju aktuelne Vlade. Iz opozicione SDA, štiteći vitalni nacionalni interes Bošnjaka, od aktuelne premijerke tražili su upućivanje apelacije za ocjenu ustavnosti i zakonitosti imenovanja Vlade, što se nije dogodilo. Korak više napravilo je 12 zastupnika koji su uputili apelaciju.

Na štetnost izmjena Zakona također su upozoravali.

„Mene kao Bošnjaka najmanje brine ta odluka Vlade ZDK-a o eventualnom amandanu jer će moći 10 Bošnjaka uraditi šta hoće. Mislim da je ovo pitanje članova Vlade i Skupštine, Hrvata i Srba“, kazao je Miralem Galijašević, predsjednik Kantonalnog odbora SDA ZDK-a.

Političke strasti uzburkane su i najavom iz HDZ-a BiH o mogućem napuštanju koalicije zbog nezadovoljstva odnosima prema njima. Oprečni stavovi iz stranačkih tabora postavljaju pitanje stabilnosti koalicije.

„To je problem unutar HDZ-a, a ne unutar koalicije, koji ova većina ne želi rješavati. Oni u Skupštini ZDK-a imaju troje zastupnika, od kojih dvoje – Anita Paurić iz Zenice i Ivica Penić iz Žepča – sudjeluju u radu koordinacionog tijela te se sa ostalim članovima dogovaraju o pozicijama koje će pripasti kojoj stranci“, izjavio je Fuad Kasumović, predsjednik BHI-KF.

Jelić ističe kako su javnosti dali dokaz da je HDZ u ZDK-u stabilan: „Nismo podljeljeni“.

Eventualnim izlaskom HDZ-a BiH iz vlasti Šestorka bi u Skupštini zadržala kapacitet od 20 ruku, pa su sve oči uprte u ovdašnji DF koji sa tri zastupnika čini prevagu i ima autonomiju da odlučuju sami bez instrukcija centrale.

„Do sada nam je ta autonomija dopuštena, s tim da nije isključeno da, ako dođe do pregovora na federalnom nivou, mi postupimo drugačije. Međutim, mi nemamo instrukcije te vrste“, objašnjava Goran Bulajić, povjerenik Kantonalnog odbora DF-a.

Naredna sjednica Skupštine bit će svojevrsni ispit sa pitanjima ko je spreman podržati izmjene Zakona i brisati nacionalne odrednice, čini se, na štetu svih konstitutivnih naroda. Bit će ispitana i stabilnost koalicije Šestorke dok sa druge strane 14 zastupnika SDA, SBB-a i NES-a čekaju eventalne izlaske HDZ-a BiH i DF-a za eventualno formiranje nove većine u kojoj bi sa 14 ruku SDP, Kasumovićeva Inicijativa, NiP i Naša stranka postali opozicione stranke.

(federalna.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na današnjoj sjednici donijela zaključak kojim je, u skladu s datim mišljenjem Ministarstva za pravosuđe i upravu, zauzela stajalište da nema prepreka da se prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona, kojeg je u skupštinsku proceduru uputio poslanik Alen Kapković, uputi u dalju proceduru, sve dok ostaje u okviru ustavnih odredbi.

Poslanik Kapković je predložio da se iz člana 6. Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona, briše stav 4 koji određuje broj ministara iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Mišljenje Ministarstva za pravosuđe i upravu, koje je traženo u okviru procedure za usvajanje navedene izmjene, je da se brisanjem navedenog stava neće narušiti ustavne odredbe kojima je propisano poštivanje ustavnog načela o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih.

- Pridržavajući se odredaba Ustava BiH, Ustava Federacije BiH i Ustava Zeničko-dobojskog kantona, proporcija se utvrđuje prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Predložena rješenja osiguravaju odgovarajuće pozicije i za one koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda - stoji u obrazloženju mišljenja.

Ministar za pravosuđe i upravu Edin Hasaničević kaže da je broj ministara iz reda svakog konstitutivnog naroda uvršten u Zakon o Vladi Zeničko-dobojskog kantona 2005. godine. Naglašava da tim izmjenama nije uvažena pozicija građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, niti je matematička formula argumentovana popisom stanovništva iz 1991. godine.

- Ovim izmjenama se ne dovodi u pitanje nacionalna zastupljenost niti jednog od konstitutivnih naroda, ali se otvara šira rasprava da li je primjenom postojećeg zakona u periodu od 2005. godine došlo do ugrožavanja prava drugih stanovnika koji se izjašnjavaju drugačije. Kao resorni ministar ću nastojati da se nikom ne uskrate prava i da se svakom prizna ono što mu pripada - rekao je ministar Hasaničević.

Naglasio je da će zadnju riječ imati zastupnici u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, koji će se, po skraćenom postupku, izjasniti o prijedlogu Zakona o izmjeni Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Građanin s prosječnim primanjima, ako uzmemo u obzir podatke Agencije za statistiku, trebao bi raditi 22 godine da bi sebi priuštio vozilo od 315.000 KM, i to bez ikakvih drugih izdataka.

Mercedes AMG G 63 najskuplji je uvezeni automobil u januaru 2023. godine. Neko bi rekao da je 315.000 KM (tačnije 314.923 KM) vrtoglav iznos, ali vlasniku ovog luksuznog vozila očito nije.

Dok cijene hrane i osnovnih potrepština divljaju, vrijednosti nekretnina skaču u nebo i mnogi jedva preživljavaju iz mjeseca u mjesec, nekima to nije problem. Uzme li se u obzir da prosječna neto plaća, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku za decembar 2022., iznosi 1.190 KM, to znači da je vlasnik za ovog Mercedesa izdvojio čak 265 prosječnih mjesečnih primanja građana.

Drugi najskuplji uvezeni automobil je isti Mercedes, ali nešto niže cijene, za oko 15.000 KM, odnosno iznosio je malo više od 300.000 KM. Porsche-911 GT3 treći je na popisu, a za njega je netko izdvojio 258.909 KM. To su podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH, piše Avaz.

Građanin s prosječnim primanjima, ako uzmemo u obzir podatke Agencije za statistiku, trebao bi raditi 22 godine da bi sebi priuštio vozilo od 315.000 KM, i to bez ikakvih drugih izdataka.

Za top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH u prvom mjesecu 2023. UNO BIH naplatila je uvozne dadžbine u iznosu nešto manjem od 435.000 KM.

Osim tri navedena, u BiH su u januaru uvezeni i automobili koji su iznosili:

– 242.476 KM Porsche-911 Carrera 4.
– 241.238 KM Porsche-911 Targa 4S.
– 231.565 KM Porsche-911 Carrera 4S.
– 221.658 KM Mercedes Benz G 400 D.
– 215.242 KM Mercedes Benz G 400 D.
– 175.220 KM Mercedes Benz AMG GLE53 4matic+.
– 174.273 KM Porsche Cayenne S.

Preduzeće Dobojputevi planira gradnju postrojenja asfaltne baze u Jelahu, kapaciteta 160t/h u opštini Tešanj, saznaje portal Akta.ba.

Naime, kako se navodi u rješenju za okolinsku dozvolu koje je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma parcela na kojoj će se graditi baza ima površinu od 23.944 m2, a cjelokupna je u vlasništvu investitora. Manipulativni prostor iznosiće oko 4.000-5.000 m2.

Na lokalitetu će se nalaziti slijedeći elementi: asfaltna baza sa pratećom procesnom opremom, nadstrešnice za frakcije i manipulaciona površina. Osnovni proizvod asfaltne baze jesu asfaltne mase, a proces proizvodnje biće prema standardu i dokumentaciji "Benninghoven Eco 2000.

Užu okolicu čine proizvodni-industrijski objekti zone: mašinska obrada metala "Ogrić metali ing" d.o.o. Tešanj.

Pored ovih objekata, još okolicu čine zelene obrađivane površine uz rijeku Usoru koja je udaljena od pogona asfaltne baze cca 700 m i nalazi se zapadne strane pogona. Širu okolicu čine proizvodni, poslovni i stambeni objekti Jelaha i opštine Usora.

Pored naseljenog i izgrađenog područja užu i širu okolicu čine zelene površine, obrađivane i neobrađivane, šumoviti krajolici i brdski reljef. U užoj okolici pogona nema spomenika kulturne baštine BiH .

"Proces proizvodnje asfalta na asfaltnoj bazi u vlasništvu "Dobojputevi" d.d. Doboj Jug tipa "Benninghoven Eco 2000" sastoji se od više tehnoloških faza i operacija", navedeno je u opisu tehnološkog procesa.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podsjeća da su Pravilnik o postupku raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom i o postupku prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 9/23) i Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja o povredi na radu i profesionalnim oboljenjima (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 9/23) stupili na snagu te ih je s tim u vezi Ministarstvo učinilo dostupnim na web stranici Ministarstva.

Pravilnicu su 08.02.2023. godine objavljeni u Službenim novinama Federacije BiH.

Kazali su da su navedenim pravilnicima propisane određene forme obrazaca koje su također objavljene na stranici Ministarstva i kojih su poslodavci dužni da se pridržavaju.

Izdvojit ćemo najznačajnije novosti koje donose Pravilnik 1 i Pravilnik 2:

Utvrđuje se nova forma i sadržaj Izvještaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju, kao i obaveze poslodavca i radnika u navedenim situacijama, kao sastavni dio Pravilnika 1;
Pravilnikom 2 definišu se poslovi i uvjeti rada, kao i raspoređivanje radnika na poslove sa povećanim rizikom;
Propisuju se opći i specifični elementi prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda, sadržani prema programima iz priloga II i III, kao sastavnim dijelovima Pravilnika 2;
Propisani su novi Obrasci za postupak prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda za radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom*.
*Izvještaji o obavljenim prethodnim i periodičnim ljekarskim pregledima izdati u skladu sa Pravilnikom o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim mjestima („Sl. list SRBiH“, br. 2/91), ostaju na snazi do nastupanja obaveze za obavljanje novog periodičnog ljekarskog pregleda, računajući prema rokovima utvrđenim u prilogu III iz člana 11. stav (2) ovog Pravilnika.

Pravilnici su stupili na snagu dana 09.02.2023. godine, od kada prestaje primjena prethodno važećih pravilnika koji reguliraju istu materiju, a koji su bili na snazi od 1991. godine.

Podsjetimo, na sjednici Doma naroda 1. oktobra 2020. godine usvojen je novi Zakon o zaštiti na radu FBiH. Zakon je na snagu stupio 7. novembra 2020. godine, a objavljen je u Službenim novinama FBiH 79/20.

Riječ je o reformskom zakonu koji je usklađen s međunarodnim dokumentima odnosno samom direktivom. Zakon propisuje obaveze za sve poslodavce, kako za one iz realnog sektora tako i za poslodavce iz javnog sektora.

Zakon se primjenjuje na sve one institucije koje su reguliane zakonom o radu institucija BiH što podrazumjeva udruženja i fondacije, jer ne postoji zakon na državnom nivou. Obavezu primjene Zakona imaju i oružane snage i policijski službenici, sve do momenta dok se za njih ne donese poseban propis.

Jedna od obaveza poslodavaca je bila je i izrada internog Pravilnika o zaštiti na radu, te donošenje Akta o procjeni rizika.

(akta.ba)