IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sve očigledniji problemi s popunjavanjem redova u Oružanim snagama (OS) BiH natjerali su nadležne u resoru odbrane na zajedničkom nivou vlasti da promijene pravila pristupanja službi te pomjere starosnu granicu u nadi da će promijeniti stanje u kasarnama.

Vijeće ministara BiH je, naime, na posljednjoj sjednici usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH, kojim predviđa lakši prijem u službu, jednostavnije upravljanje karijerom vojnih osoba, a stav je da će na taj način doprinijeti boljoj kadrovskoj popunjenosti.

Izmjene i dopune zakona su fokusirane na redefiniranje pojma obuke za prijem, omogućavanje trajanja javnog oglasa za prijem vojnika tokom cijele godine, kao i na pomjeranje starosne granice vojnika i podoficira u postupku prijema u čin podoficira ili oficira do navršenih 40 godina života u trenutku potpisivanja ugovora.

"Cilj je osigurati veći interes mladih osoba za prijem u kategoriju vojnika iz civilstva, zbog mogućnosti duže karijere i napredovanja. Na ovaj način osigurao bi se kontinuitet operativne sposobnosti te pravovremeno i potpuno izvršenje misije OS u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, tim prije što im nedostaje 1.215 profesionalnih vojnih osoba, odnosno 222 oficira, 178 podoficira i 815 vojnika", otkriveno je u prijedlogu zakona.

U tom dokumentu je, između ostalog, navedeno da je u proteklom periodu obezbijeđeno više od 67 odsto personala u OS. U brojkama to znači da su 6.732 lica primljena u službu od 2008. do 2021. godine, a istovremeno je prestala služba za 6.774 vojna lica, od toga na lični zahtjev 1.763 prije zakonskog kraja službe.

Uz to, do 2025. godine očekuje se prekid službe kod 3.546 profesionalnih vojnih lica, među kojima su oficiri, podoficiri i vojnici.

"Evidentan je, u procesu prijema, očigledan pad interesovanja kandidata za službu u OS BiH prema postojećim zakonskim rješenjima. U 2012. godini broj prijavljenih kandidata na oglas za 300 vojničkih mjesta bio je 6.610, dok je 2021. godine za isti broj mjesta prijavljenih bilo 1.007 kandidata", navedeno je u tom dokumentu koji je potpisao sada već bivši ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

O kadrovskim "prazninama" u OS BiH nedavno je govorio i parlamentarni vojni povjerenik Boško Šiljegović, otkrivajući detalje iz izvještaja o radu za 2022. godinu, koji još nije razmatran u Parlamentu BiH. Tada je ocijenio da stanje nije zadovoljavajuće jer je, prije svega, očigledan odliv profesionalnih vojnih lica i manjak materijalno-tehničkih sredstava.

"Nedostaje ljudi, ne bih da otkrivam sve, ali u jednoj brigadi nedostaje 150 osoba. Sve je to povezano s odlivom, odlaskom profesionalnih vojnih lica iz službe", rekao je Šiljegović govoreći o podacima koje je dobio tokom prošlogodišnjih obilazaka lokacija na kojima su smještena vojna lica.

Iz resora odbrane su poručili da novi zakon neće dovesti do prekoračenja odobrenog broja osoba u sistemu odbrane, a to je 10.011, niti većih troškova.

Ministarstvo odbrane BiH će, kako je potvrđeno, izmjene i dopune Zakona o službi u OS dostaviti Parlamentu na razmatranje po skraćenoj proceduri usvajanja. Dokument bi trebalo da prečešlja i parlamentarna zajednička komisija za odbranu i bezbjednost nakon formiranja.

Evropska komisija je u srijedu, 1. marta u okviru zakonodavnog paketa o cestovnoj sigurnosti, predložila uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u i nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola.

Današnjim paketom nastoji se pojednostaviti pravila o vozačkim dozvolama i istodobno ih prilagoditi tehnološkom i medicinskom napretku kako bi mladi vozači bili dobro obučeni, izjavila je povjerenica za promet Adina Valean.

Novi paket također bi trebao eliminirati nekažnjivost onih koji čine prometne prekršaje u nekoj drugoj članici kroz bolju razmjenu informacija o počinjenim prekršajima i diskvalifikaciju vozača koji čine teške prometne prekršaje, dodala je povjerenica.

Komisija predlaže uvođenje digitalne vozačke dozvole kako bi se olakšalo priznavanje dozvola između država članica, olakšala i pojednostavila zamjena ili produljenje vozačke dozvole. Cijeli postupak izdavanja digitalne vozačke dozvole moći će se obaviti ‘online’.

To će biti prva digitalna vozačka dozvola u svijetu. To će također olakšati zamjenu vozačke dozvole izdane u nekoj državi koja nije članica, ali ima slične sigurnosne standarde, za dozvolu u EU-u. Pored digitalne, koju će vozači imati u svojem mobilnom telefonu, zadržat će se i vozačka dozvola u fizičkom obliku.

Novi paket za cestovnu sigurnost predviđa probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola za mlade vozače. Iako mladi vozači čine samo 8 posto od svih vozača, 2 od 5 smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina.

Također se predviđaju promjene u obučavanju i testiranju vozača kako bi se bolje zaštitili posebno ranjivi sudionici u prometu, pješaci, biciklisti, osobe koje se kreću na električnim skuterima.

Prijedlog predviđa i mogućnost polaganja teoretskog i praktičnog vozačkog ispita na materinjem jeziku u nekoj drugoj članici EU-a.

Predlaže se i da vozači s položenom B kategorijom mogu upravljati vozilima teškim do 4,25 tona umjesto sadašnjih 2,5 tone ako ta vozila nemaju motore s unutarnjim sagorijevanjem.

Komisija predlaže novu direktivu kojom bi se reguliralo oduzimanje vozačkih dozvola za teške prometne prekršaje bez obzira u kojoj su zemlji počinjeni. Sada još uvijek postoje rupe koje omogućavaju da državljanin jedne zemlje kada mu zbog teškog prometnog prekršaja bude oduzeta dozvola, ode u svoju zemlju, prijavi nestanak i dobije novi dozvolu.

Po novom prijedlogu to više neće biti moguće. U prijedlogu su navedeni teški prometni prekršaji zbog kojih se oduzima vozačka dozvola u cijeloj Uniji. To su prekomjerna brzina, 50 km/h više od dopuštene, vožnja pod utjecajem alkohola ili droge te izazivanje smrtnog slučaja ili teških povreda u prometu.

Pravila o prekograničnoj provedbi prometnih kazni koja su sada na snazi pomogla su osigurati da nerezidentni cestovni prijestupnici ne ostanu nepoznati. Unatoč tome, u 2019. oko 40 posto prekograničnih prekršaja ostalo je nekažnjeno, bilo zato što počinitelj nije identificiran ili zato što ne postoji način da se počinitelja natjera da plati.

Taj problem Komisija nastoji riješiti današnjim prijedlogom da se nadležnim tijelima dopusti pristup nacionalnim registrima vozačkih dozvola i pojača suradnja između nadležnih tijela u državama članicama.

Sadašnja pravila o prekograničnoj razmjeni podataka o počinjenim prekršajima pokrivaju prijestupe poput prebrze vožnje ili vožnje pod utjecajem alkohola.

Komisija sada predlaže da se to proširi i na sljedeće prekršaje: neodržavanje dovoljnog razmaka između vozila; opasno pretjecanje; opasno parkiranje, prelazak preko jedne ili više punih crta, vožnja u krivom smjeru; nepoštivanje pravila o oslobađanju koridora za hitnu pomoć te korištenje preopterećenog vozila, piše Jutarnji.hr.

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH spriječila je Savjet ministara BiH da objavi spisak zaposlenih koji su novčano nagrađeni za rezultate u radu. 

Na sjednici u novembru prošle godine, ministri su se usaglasili da se objelodani zbirni pregled isplaćenih novčanih nagrada zaposlenim u institucijama BiH na mjesečnom nivou.

Ta informacija je trebala sadržavati ime i prezime nagrađenog, iznos nagrade, naziv organizacione jedinice u kojoj zaposleni radi, kao i razloge za njezinu dodjelu.

Takođe, tada je dogovoreno da podaci neće biti objavljeni ako je riječ o vojnim osobama, policijskim službenicima, zaposlenim u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji te zaposlenim koji su upućeni u mirovne i druge misije izvan BiH.

Međutim, tek što se trebalo krenuti sa ovom praksom koja je trebala povećati transparentnost u institucijama BiH, Agencija za zaštitu ličnih podataka se pojavila sa zahtjevom da odluka nije uskladu sa Zakonom o ličnim podacima.

Naime, Agencija je mišljenja da odredbe ove odluke koje propisuju obavezu objave zbirnih podataka o isplaćenim novčanim naknadama zaposlenima u na službenoj internet stranici institucije nisu u skladu sa principom pravičnosti i zakonitosti.

Zbog toga Agencija od Savjeta ministara zahtijeva da odluku uskladi, a ako ne postupi po njenim instrukcijama, najavljuje pokretanje upravnog spora.

Zbog toga je Ministarstvo finansija i trezora spremilo novu odluku kojom obavezu objave podataka o nagrađenima na internet stranici jednostavno ukida.

“Imajući u vidu stav Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH u vezi sa predmetnom problematikom, Ministarstvo finansija i trezora je pripremilo Odluku o izmjeni Odluke o okvirnim kriterijima za dodjelu novčane nagrade zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine kako bi se stekli uslovi za njenu primjenu počev od dana njenog donošenja”, navode u ovom ministarstvu obrazlažući novonastalu situaciju.

Inače, prema okvirnim kriterijumima koji su propisani još 2010. godine pravo na nagradu imaju zaposleni koji su kvalitetno obavljali svoje zadatke i završavali ih prije zadatog roka, mijenjali druge, radili u komisijama ili na državnim projektima.

Ukupan fond za isplatu novčane nagrade, planira se u procentu od 2,50 odsto od iznosa neto plate institucije u kojoj nagrađeni radnik radi.

(capital.ba)

U Sjevernoj Makedoniji rafovi za hljeb jutros su ostali prazni, iako su pekari najavili da će hljeb isporučivati sve dok ne stupi na snagu odluka Vlade o zamrzavanju cijene na 33 denara, odnosno 0,53 eura.

Ljudi koji su jutros otišli ​​u kupovinu kažu da u prodavnicama nisu našli bijeli i polubijeli hljeb, a na rafovima su bili samo specijalni hljebovi, prenosi “Nova Makedonija”.

Vlada je zamrznula cijenu bijelog i polubijelog hljeba sa 450 grama na 33 denara do kraja maja i ukida subvencionisanu struju za preduzeća koja proizvode osnovne prehrambene proizvode.

Odluka je donijeta juče na sednici Vlade, a pekarska industrija, koja je dan ranije najavila da će prestati sa proizvodnjom hljeba ukoliko takva odluka bude donijeta, sačekaće da bude objavljena u Službenom glasniku i najaviće naredne korake.

Ovakve odluke Vlade uslijedile su nakon što su analize Ministarstva privrede i inspekcijske kontrole pokazale da neka od preduzeća nisu snizila cijene svojih proizvoda.

Premijer Dimitar Kovačevski rekao je juče na konferenciji za novinare u Vladi da neće dozvoliti neopravdano povećanje cijena.

Prema riječima ministra privrede Krešnika Bektešija, preduzeća nisu oštećena činjenicom da će cijena hljeba biti zamrznuta.

Zbog povećanog izvoza domaći kupci teško dolaze do uglja, čija cijena po toni ide i do 300 maraka, što potvrđuju prodavci ističući da na utovaru koji se dugo čeka vladaju velike gužve.

Prodavci koji su pristali da govore za “Glas” kažu da kupci svakodnevno zovu bez obzira na visoke cijene, koje variraju u zavisnosti od lokacije na kojoj se dostavlja mušterijama, zbog troškova prevoza.

Vlasnik firme “Hidex” iz Živinica Hidajet Nukić kaže da pred rudnikom u Banovićima vlada velika gužva te da uglja nema dovoljno za domaće tržište.

Dodao je da je u Banovićima uplata sada 244 KM po toni.

“Na utovar se u proteklom periodu čekalo do sedam dana i nikada se ne zna kada će se doći na red. Bez obzira na nalog i ako je sve uplaćeno unaprijed, redovi su ogromni”, kazao je Nukić.

Objasnio je da se sada može prodati i ugalj slabijeg kvaliteta, zato što ga nema, a potražnja je ogromna.

“Cijena su otišle u nebo pa je sada tona uglja oko 300 KM u zavisnosti da li je riječ o onom iz Banovića, Đurđevika, Ugljevika ili Zenice i gdje se vozi. To je preskupo za naš standard i uslove, ali šta je tu je”, kazao je Nukić.

Da u Banovićima trenutno vlada velika gužva potvrdio je i Mirza iz tog mjesta, koji kaže da je teško doći do uglja.

“Građani stalno zovu, a kada naruče moraju da čekaju. Međutim, to nije do nas, mi smo samo prevoznici”, rekao je Mirza, dodajući da se cijena tone uglja iz Banovića kreće oko 240 KM.

Objasnio je da zbog velikih gužvi i spore dostave gube mušterije.

Jedan prodavac uglja iz Banovića koji nije želio da mu navodimo ime kaže da je potražnja velika, ali problem je što utovar ide sporo.

“Iz Srbije dolazi veliki broj kamiona i na utovaru je ogromna gužva, a to onda nama koči poslovanje, jer ko prvi dođe do uglja njegove su i mušterije”, rekao je on.

Ispričao je da je cijena tone uglja sa 210 KM skočila na 240 maraka.

“Građani se žale, ali to je tako i ne može se ništa učiniti. Cijene su se promijenile prije 15 dana i trenutno neće još ići gore”, kazao je on.

UIO

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH lani je iz BiH izvezeno oko 984.000 tona uglja, čija je vrijednost premašila 154 miliona KM. Godinu ranije izvezeno je oko 195.000 tona uglja vrijednosti 26,4 miliona KM.

Svojim izvještajem Uprava je skrenula pažnju i na jako niska primanja zaposlenih, koji, kako su naveli, nemaju motivaciju za rad.

Nedovoljan broj radnika, niska primanja, loši uslovi rada, nedostatak prostora, zastarjelost informatičke opreme i službenih vozila te nezainteresovanost nadležnih organa samo su neki od problema koji opterećuju rad Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

“U 2022. godini je za 146 zaposlenih prestao radni odnos u UIO po raznim osnovama, a obim poslova je znatno povećan i poslovne aktivnosti su sve složenije u odnosu na ranije godine funkcionisanja ove uprave. To nije propraćeno angažovanjem dovoljnog broja izvršilaca i adekvatnom organizacionom strukturom, što znatno otežava efikasno i efektivno izvršavanje poslova iz nadležnosti UIO”, navedeno je u Izvještaju o radu UIO BiH za 2022. godinu.

Svojim izvještajem Uprava je skrenula pažnju i na jako niska primanja zaposlenih, koji, kako su naveli, nemaju motivaciju za rad.

“U tom smislu prisutno je nezadovoljstvo zaposlenih”, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Koliko problema imaju s radnicima možda najbolje govori podatak da je 44 odsto zaposlenih starije od 50 godina, te da u prosjeku svake godine UIO ostane bez više od 100 radnika.

“S obzirom na to da su poslovi iz oblasti indirektnog oporezivanja vrlo složeni i zahtijevaju duži period za edukaciju, nedostatak izvršilaca predstavlja vrlo ozbiljan problem koji će u budućnosti eskalirati i dovesti do situacije da UIO neće imati stručne izvršioce”, istakli su u UIO.

Takođe, istaknuto je i da je veći broj službenih vozila s obzirom na godinu proizvodnje i pređenu kilometražu upitne tehničke ispravnosti, te da nemaju dovoljan broj vozila za terenski rad.

Kao poseban problem u UIO su istakli nezainteresovanost nadležnih organa za stanje ljudskih resursa jer inertnost institucija po tom pitanju dovodi do opšteg nezadovoljstva zaposlenih u UIO i sve teže je zadržati stručni kadar.

“UIO ima ozbiljan problem sa raspoloživim brojem izvršilaca u odnosu na stvarne potrebe obima posla, posebno što u zadnje dvije godine nije bilo mogućnosti za raspisivanje javnog oglasa za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta usljed nedobijanja saglasnosti Savjeta ministara BiH za dodatnim zapošljavanjem u UIO, a svake godine po raznim osnovama UIO napusti više od 100 izvršilaca“, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO.

Iako je Izvještaj UIO za prošlu godinu poprilično sumoran u smislu uslova rada, u Sindikatu radnika UIO kažu da je situacija još gora i da je opšte nezadovoljstvo svakodnevica.

“Mogu reći da je situacija prelila čašu i sve skupa je kulminiralo. Postoji opšte nezadovoljstvo. Zbog nedostatka broja izvršilaca ljudi moraju raditi mnogo više posla jer posao ne trpi i niko vas ne pita možete li ili ne. Ne znam iz kojeg razloga konkursi negdje stoje, a situacija je takva da svakodnevno imamo manje zaposlenih, što zbog odlaska u penziju, što zbog toga što ljudi nezadovoljni platom napuštaju Upravu”, rekla je za “Nezavisne novine” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

TRA - Agencija za razvoj općine Tešanj, u ime Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Tešanj objavljuje Javni poziv za nezaposlena lica evidentirana pri Zavodu za zapošljavanje ZDK, za pohađanje BESPLATNE OBUKE ZA ZAVARIVAČE u okviru projekta „Tech-Lab“ (bos. teh lab)

PROGRAM OBUKE

- Obuka za zavarivače

Trajanje obuke: 75 časova

Organizacija obuke: 3-4 puta sedmično u trajanju od 8h po terminu

Teoretska nastava: Mješovita srednja škola Tešanj

Praktična nastava: GMC doo Usora

Uslovi za prijavu

Pravo na prijavu na Javni poziv nezaposlene osobe sa područja općine Tešanj i šire regije sa minimalnim obrazovnim zahtjevima za uključenje u program obrazovanja: završena srednja škola. Prednost imaju osobe sa zavšenom srednjom školom mašinskog smjera.

Svi zainteresovani se mogu prijaviti popunjavanjem online obrasca: koji se nalazi na web stanici Agencije za razvoj općine Tešanj ili popunjen Obrazac prijave dostaviti lično u Agenciju za razvoj općine Tešanj TRA doo Trg Alije Izetbegovića br. 1 74260 Tešanj (zgrada Općine, 1 sprat kancelarija br.15). Za sve dodatne informacije možete obratiti na broj telefona 032 650 608.

Poziv ostaje otvoren do 06.03.2023.godine do 16:00h, ili do popune predviđenog broja učesnika.

Obuka se realizuje u okviru projekta „Tech-Lab“ (bos. teh lab) koji zajednički implementiraju „TRA“ d.o.o - Agencija za razvoj općine Tešanj, Općina Tešanj, Javna ustanova Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, Mješovita srednja škola Tešanj i privredni subjekti. Ukupna vrijednost projekta je 467.745,47 KM, od čega je Europska unija obezbijedila 365.807,08 KM.

Alma Karahodžić naslijedila je ljubav prema pčelarstvu od svog rahmetli oca Ekrema Karahodžića, jednog od velikana bosanskohercegovačkog i regionalnog pčelarstva. Lijepi su primjeri gdje djeca nastavljaju putem svojih čestitih roditelja, a Tešanj baš obiluje njima. Alma Karahodžić je jedna od mnogobrojnih mladih čija je poslovna ideja dobila podršku kroz poticaje koje je Općina Tešanj osigurala za razvoj malih biznisa.

Tim povodom, a u okviru projekta I oni su budućnost Tešnja, Općinski načelnik Suad Huskić nedavno je sa saradnicima posjetio Almu u Jevadžijama i razgovarao sa njom.

Alma je od rahmetli oca naslijedila znanje ali i ogromnu empatiju prema pčelama i zato se danas uspješno bavi ovim plemenitim zanimanjem. Obrt sam osnovala prije nepunih pet godina. Moj otac se veoma uspješno bavio pčelarstvom 40 godina. Kroz djetinjstvo i odrastanje sticala sam znanje, a kasnije sam to znanje proširila kroz svoje studije kao inženjer prehrambene tehnologije, diplomiravši upravo na temu meda i pčelinjih proizvoda. Danas imamo oko 200 pčelinjih zajednica, govori Alma.

Postoji neko pravilo da je optimalan broj 40 pčelinjih zajednica da to bude primarno zanimanje, a ne hobi. Alma ih ima puno više, što nije nimalo jednostavno, ali kako kaže, kada se nešto voli nije teško.

Naša Općina, naglašava Alma, pruža podršku, tokom studiranja, a kasnije preko projekta Podrške razvoju start up ideja mladih, i poticaja obrtima. To nije baš tako u svim općinama, i zato, smatra Alma, treba iskoristiti sve ove pogodnosti i pokrenuti vlastiti biznis ko god to želi i ko ima jasnu viziju. Svaki početak je težak, ali kasnije se stvari poslože.

Nikada joj nije palo na pamet da odustane od pčelarstva, niti da napusti Bosnu i Hercegovinu. U 40 godina odrastanja u pčelarstvu uz oca, Alma se nagledala svega. Bilo je tu i lijepih dana i godina, ali i požara, poplava, i raznih drugih nevolja.

Prije nekoliko decenija sa manjim brojem zajednica moglo se proizvesti više meda nego danas. Došlo je do promjena u prirodi, i pčele danas moraju davati med u znatno nepovoljnijim uvjetima. Zato su pčelarstvo i zaštita prirodne sredine dvije neodvojive teme.

Posvećena kvalitetu u ovome što radi, Alma ističe da nema problema sa plasmanom meda i proizvoda od meda. Kvalitet nam je na prvom mjestu. Osim toga, trudimo se da naše proizvode lijepo upakujemo. Naši proizvodi su dostupni u Tešnju u Jevadžijama i na Vlašiću gdje imamo svoj pčelinjak, a vršimo i dostavu brzom poštom.

Prošla godina je bila jedna od boljih po količini meda. Što se tiče cijene, Alma smatra da je 25 KM za kilogram pravog, nepatvorenog meda realna za sada.

Osim meda, Pčelarstvo Karahodžić ima u ponudi i polenov prah, propolis, matičnu mliječ, a unazad godinu dana počelo se sa proizvodnjom 100% prirodne kozmetike na bazi meda i pčelinjeg voska. Zapravo se malo odmaram kada pravim ove prozvode, naspram ovog težeg dijela, iskrena je Alma.

Danas je Pčelarstvo Karahodžić ozbiljan obrt sa godišnjom proizvodnjom meda od oko nekoliko tona i sa planom širenja kapaciteta. Primjenjuju se nove tehnologije gdje god je to potrebno i moguće. Spada u red tzv. selećih pčelarstava, što znači da pčelinje zajednice sele po pašama u periodima medobranja. U proljeće idu prvo na bagrem u okolini Modriče i Odžaka, zatim na Vlašić gdje pčele provode cijelo ljeto i gdje beru dvije paše, vlašićku livadu i vlašićku šumu. Na jesen se pčele vraćaju u Tešanj na stacionar gdje zimuju i provode prve dane intenzivnog razvoja do nove pčelinje paše.

Jedna pčelinja zajednica ima oko 1 milion pčela. Brinemo o 200 miliona pčela. Pčele su plemenita bića i ljudi bi mnogo toga mogli naučiti od njih. Daleko smo od toga da naša Bosna i Hercegovina funkcionira besprijekorno kao jedna pčelinja zajednica, ali sanjam da ćemo jednog dana ličiti na njih, poručuje nam Alma za kraj razgovora.

Projektom I oni su budućnost Tešnja Općina predstavlja mlade i uspješne ljude. Cilj je promovirati kako njihova profesionalna i životna postignuća tako i univerzalne vrijednosti. Projektom se želi pokazati da Tešanj kao lokalna zajednica ima svijetlu budućnost u kojem itekako ima mjesta i za mlade i uspješne ljude koji grade jedno društvo u kojem uspjeh nije nikakvo ‘čudo’, već pravilo i normalna stvar do koje se dolazi znanjem i zalaganjem.