Podsjećamo, na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH koja je održana 30. jula prošle godine usvojen je Zakon o radu. Ubrzo nakon toga delegati Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, Demokratske fronte i Naše stranke pokrenuli su pred Ustavnim sudom Federacije BiH spor u vezi s procedurom usvajanja Zakona o radu. Ustavni sud FBiH u februaru je donio presudu u kojoj stoji da je Zakon o radu ovog entiteta donesen suprotno Ustavu FBiH i Poslovniku o radu te je time stavljen van snage.
Zakon o radu stavljen je ponovo na dnevni red sjednice koja je održana 31. marta 2016. godine, kada je konačno i usvojen.
Ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH Vesko Drljača rekao je nakon usvajanja da je Zakon o radu usvojen u istom tekstu i da Vlada ostaje otvorena za njegove eventualne izmjene.
Prednosti i nedostaci Zakona o radu protiv kojeg je protestovalo nekoliko hiljada radnika prilikom usvajanja prošle godine i danas su tema o kojoj se raspravlja.
Podsjećamo, da je ovim zakonom regulisano da menadžerski ugovor ne prerasta u ugovor na neodređeno vrijeme nakon tri godine, da direktori svoju funkciju mogu obavljati i bez zasnivanja radnog odnosa i da je utvrđena zabrana direktne i indirektne diskriminacije, uznemiravanja i mobinga te naknada štete.
Zakon je precizirao i da u slučaju spora radnik nije obavezan dokazivati diskriminaciju, već samo argumentovati sumnju, a prvi put uveden je i dio plaće za radni učinak.
Novim zakonom definisano je i da se, ako ugovor o radu nije zaključen u pismenoj formi, smatra da je radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, da se ugovor o radu na određeno vrijeme ne može zaključiti za period duži od tri godine, a njime su prvi put definisani i neporavdani razlozi za otkaz.
Također, radna sedmica skraćena je na 48 sati i prekovremeni rad nije dozvoljen maloljetnim radnicima, trudnicama, majkama djece do tri godine života, samohranim roditeljima i tako dalje.
Zakonom je precizirano i da poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova te da je obavezan voditi evidenciju o radnom vremenu, uključujući prekovremeni rad, što će omogućiti pravedniju naplatu rada, javlja Klix.
Definisano je i da je trajanje godišnjeg odmora najmanje 20, a najviše 30 dana, što pogađa isključivo javni sektor, a propisano je i da se važeći kolektivni ugovori moraju uskladiti s novim Zakonom o radu u roku od 120 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Detaljniju analizu praktične primjene Zakon o radu u Federaciji BiH možete pročitati ovdje.
