U svojstvu domaćina Snežana Šešlija iz NVO Topeer je kazala da se naučna konferencija održava u okviru projekta PRO-Budućnost, koju uz finansijsku pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), implementira Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa Fondacijom Mozaik, Caritasom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Forumom građana Tuzla i Helsinškim parlamentom građana Banja Luka.Ona je u uvodnom dijelu istakla da je cilj ovog naučnog skupa da ponudi osavremenjeno shvatanje održivog razvoja i kako graditi naselja pored rijeka uz koegzistenciju sa prirodom, njenim resursima i ćudima, da izgradnja i funkcionisanje gradova obuhvаta sve prirodne sisteme sa kojima dolazi u međuzavisnost, a ne samo brigu o saobraćajnoj strukturi i građevinskom materijalu. Samo racionalna upotreba prirodnih resursa i odgovorno upravljanje izgrađenom kao i neizgrađenom sredinom na ekološkim principima, može doprinjeti očuvanju prirode, smanjenju energetske potrošnje i povećanju kvaliteta urbane, a time i životne sredine“, istakla je u izlaganju Šešlija.
U obraćanju prisutnima zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić je podcrtao važnost održavanja ove konferencije gdje će se razmijeniti životna iskustva i naučna saznanja sa osvrtom na probleme vodosnabdjevanja i ostalim prisutnim ekološkim rizicima u urbanoj sredini, posebno rizicima od poplava i klizišta. „Grad Doboj je u posljednjih godinu dana preduzeo i preduzima niz mjera i aktivnosti na sanaciji i preventivnom djelovanju na zaštiti grada od eventualnih budućih poplava i klizišta, a nedavna aktivnost je i usvajanje i izrada glavnog projekta za uređenje dijela korita rijeke Bosne u vrijednosti od oko 25 miliona KM zašto se trebaju prikupiti sredstva“, naglasio je Vasilić i dodao da će se grad obratiti svim nadležnim entitetskim, državnim i međunarodnim organima kako bi se on i relizovao, a time poboljšala odbrana grada od poplava.Ova investicija pod uslovom obezbjeđenja sredstava mogla bi se završiti u roku od dvije godine dana.
Prof.dr.Tarik Kupusović iz Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo,inače istraživač voditelj i koordinator mnogih međunarodnih i domaćih projekata govorio je o problemima organizacije za vrijeme poplava po principima EU,sa osvrtom na suprotstavljanje budućim poplavama.Jasna Lukić i Zdravko Krsmanović,poslanici u NSRS-a, članovi Anketnog odbora koji ima zadatak da istraži reakciju nadležnih institucija tokom prošlogodišnjih katastrofalnih poplava predočili su plan djelovanja ovog odbora,naglasivši da će se imenom prozivati odgovorni za brojne propuste za vrijeme poplava gdje je čak u Doboju bilo jedanaest izgubljenih života.“Ići ćemo do kraja, na bazi činjenica koje ćemo sigurno do u detalje isprovjeravati, po cijenu podnošenja tužbi protiv odgovornih pojedinaca“,naglasio je Krsmanović.Na ovu temu(analiza stanja svake prispjele donacije) govorili su opredstavnici Centra civilnih inicijativa(CCI) koji su zajedno sa 28 nvo uključeni u program“Brana“ koji ćese prezentirati krajem idućeg mjeseca.Oni su iz izvještaja stranih donatora detaljno prezentirali prispjela sredstva od međunarodnih organizacija koja su nakon poplave stizala u BiH.Majske poplave po ovim procjenama zahvatile su ¼ teritorije naše zemlje nanijevši štete u iznosu od 1,67 milijardi dolara.Obnova oštećenog i revitalizacija života za milion osoba pogođenih poplavama i klizištima je jedan od najvećih izazova.Pod vodom je bilo nekoliko hiljada domova u 24 poplavljenen lokalne zajednice,a aktiviralo se tada više od 3000 klizišta od čega je 51 klizište u minskim poljima,a 150 ih je oštetilo putne komunikacije.U programima oporavka od poplava više je projekata od strane UN-a,EU i lokalnih vlasti.Sumnje u utrošak donatorskih sredstava postoje,jer su po izjavama učesnika neka sredstva trošena nenamjenski,počev od začepljanja budžetskih rupa do izbornih kampanja.Upravljanje rizicima od poplava i klizišta zahtjeva široko djelovanje i punu odgovornost svih u ovoj zemlji,gdje se ne smije dovesti,kao što je to bio slučaj sa majskim poplavama do institucionalne neefikasnosti,kazali su iz CCI-a.
Vujadin Blagojević iz Zavoda za poljoprivredu RS-a i jedan od projektanata,prezentovao je projekat zaštite grada Doboja od poplava o čemu je govorio zamjenik gradonačelnika Dragan Vasilić.“Ovo je vrlo složen zahvat koji se mora uklapati u strategiju razvoja grada.Ako se zna da je u narednom periodu na r.Bosni planirana izgradnja šest mini hidrocentrala o čemu postoji inicijativa i projekti u koje je Norveški partner Tehnorenergyas uložio 25 miliona maraka,te izvjesna izgradnja budućeg koridora V-C dolinom r.Bosne,to zahtjeva multidisciplinarni pristup“,istakao je Blagojević.
Ova konferencija ponudila je dvije panel diskusije.Jedna na temu naučno-stručnog pristupa ovim izazovima sa akcentom na ulogu svih nivoa vlasti,počev od mjesnih zajednica do državnog nivoa gdje se mora zajednički djelovati,primjenjivati legistlativa,razmjenom iskustava i informacija,preciznim načinom trošenja namjenskih sredstava,do treninga i uvježbavanja odgovornih ljudi iz sfere planiranja i priprema za moguće elementarne nepogode u šta obavezno treba uključivati sve nosioce izvršnih,zakonodavnih i predstavničkih vlasti,bezbjednosne strukture,volontere,MZ,članove etažnih vlasnike i sve druge građane. Druga panel diskusija se odnosila na definisanje odgovornosti,pojedinačnih i kolektivnih kada su u pitanju ovakva dešavanja.Penzionisani univerzitetski profesor dr. Zijad Bešlagić je reagovao na naslovnu temu konferencije kazavši da je ona morbidna.“Zašto se ne govori kako živjeti bez poplava?On se kritički osvrnuo na postpoplavno stanje zdravlja ljudi zahvaćenih ovom nesrećom kazavši da ovdje treba provesti ozbiljna istraživanja,jer osim direktnog stradavanja ljudi od nabujalih voda gušenjem,posljedice poput trauma,ili iznenadnih srčanih udara zbog stresova su jako prisutne.
Na kraju konferencije prisutnima se obratila Koordinator projekta, gospođa Danijela Stojković-Jovanović, ispred nvo “Svet i Dunav”iz Srbije sa temom Dunavska strategija - osnovni pravci i načinu učešća civilnog sektora u implementaciji Dunavske strategije,za čiju realizaciju se obavezalo 14 zemalja Dunavskog sliva.NVO“Svet i Dunav“ ima 130 članica iz 14 zemalja.Od samog početka djelovanja njihova misija je određena geopoetičkim poimanjem velike Evropske rijeke Dunav koja je za sve zemlje kroz koje ona protiče i građane koji žive uz ovu rijeku trajna ljubav i izvor života.. ima 130 članova i funkcioniše od 2011.godine.Danijela Stojković-Jovanović je pozvala sve bh nvo koje se bave ovakvom ili sličnom tematikom na saradnju i razmjenu dobrih praksi i iskustava na čemu joj se u ime domaćina ove konferencije nvo ToPeer Doboj zahvalila Snežana Šešlija.
Miralem Begić
{fcomment}
