Visoke cijene osnovnih životnih namirnica poskupile su iftarsku trpezu, ali postači poručuju da je ramazan poseban mjesec u godini, te da bez obzira na skupoću njihove sofre neće biti oskudne, a spremaće se većinom tradicionalna jela.

"Ja bih se bazirala na meso, preskupo je, znači jedan kilogram mesa je toliko skup, da kada odeš u trgovinu dobro se premišljaš u gramima koliko da kupiš. Napiminjem, imamo dvije plate, ali opet vodim računa o tome šta ću kupiti. Mada, pošto se mi toliko obradujemo tom mjesecu, to je jedno posebno duhovno stanje, gledamo da počastimo i sami sebe, a i te goste koje pozovemo na najbolji način. U ramazanu gledaš da pripremiš nešto što nije svakodnevno, mimo tog mjeseca, naročito kada zoveš goste, pa to bude i obilnija sofra", priča Medina Spahić, te dodaje da iako nije karakteristična za dobojski kraj, ona za svoju iftarsku sofru često priprema topu.

Postili su ljudi i u ratu kada se nije imalo skoro šta jesti, kaže Nermina Mulalić, a tokom ramazana čovjek se potrudi da nabavi namirnice, koje su činjenica skuplje nego prethodnih godina.

Četvrtog dana svetog mjeseca otkrila nam je šta je do sada pripremala za svoje ukućane.

"Prvi dan sam pravila, pošto moja kćerka to voli, filovane palačinke sa piletinom i gljivama, pohovano meso, salatu uvijek, uvijek pravim dobru čorbu, dobru supu, to je obavezno, onda sam koljenicu kupovala teleću, pa sam pravila čorbu. Biće sada i onih malo tradicionalnih jela, pita, ali opet gledam da to ne bude količinski previše jer nas je troje, samo tata, kćerka i ja. U principu, svaka domaćica zna ekonomisati, i da to bude i lijepo", kazala je Nermina.

Pošto smo u postkovid periodu, u kojem moramo još biti oprezni, navodi Bajro efendija Džafić, pomoćnik glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Doboj, neće biti velikih organizovanih iftara, a džematlije slabijeg imovnog stanja i ove godine mogu računati na obrok koji obezbjeđuje organizacija "Emmaus" i donosi na kućni prag.

"U islamu nije bitno šta je za iftar, znači normalno je mi se moramo prilagoditi situaciji, jeste da je sve poskupilo, normalno ljudi komentarišu. Međutim, svi mi u životu znamo šta su nam prioriteti. Dakle, ako odredimo nekakav prioritet, onda ćemo mi taj prioritet ispoštovati. Tako da onaj ko posti, ko vjeruje, on napravi sebi prioritet. Tako da ne vidim ja da je ovdje neki poseban problem, ta poskupljenja, znači pitanje je samo upravo te vjere i prioriteta", poručio je efendija Džafić.

On je dodao da opstanak Narodne kuhinje koju su u Doboju nakon katastrofalnih majskih poplava 2014. osnovali Medžlis IZ, nevladina organizacija "Emmaus" i Gradska uprava nije upitan.

Obrok iz ove kuhinje brojnim nevoljnicima je jedini koji imaju tokom dana, a Aleksandra Pavlović, kuharica u Narodnoj kuhinji priča da je izvršena revizija broja korisnika i trenutno ih je 154.

"Svaki dan se traži hljeb više. Po obroku ih sljeduje pola hljeba, ali činjenica je da više od pola njih ne može kupiti hljeb za ostale obroke, za doručak, i večeru. Skoro pa svaki korisnik traži svaki dan hljeb viška. Nemoguće je svakom izaći u susret, ja imam mali broj hljeba viška, nekom dam danas, nekom sutra, uvijek gledam da rasporedim, da dam gdje imaju djeca u kući, znam da gdje je više članova u kući ne može realno biti dva hljeba za njih četvoro. Dosta porodica ima malu djecu", rekla je Pavlovićeva.

(N.N.)