Ministri za europske poslove EU-a usvojili su u utorak nakon dvije godine zaključke o proširenju, poručivši zemljama jugoistoka Europe da je proces proširenja i dalje živ.
Vijeće EU-a svake godine u prosincu usvaja zaključke o proširenju, ali to je prošle godine izostalo jer se države članice nisu uspjele usuglasiti oko teksta, što pokazuje da je proširenje daleko od prioriteta Unije.
“Ovaj put imamo zaključke i oni zaista predstavljaju jednu snažnu poruku zemljama jugoistoka Europe i Turskoj. Smatramo da je to jako dobra vijest, koja potvrđuje da je proširenje i Proces stabilizacije i proširenja tu, da je i dalje živ te da države, koje poduzimaju reforme, mogu napredovati na europskom putu”, izjavila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova RH Andreja Metelko Zgombić.
U dijelu zaključaka koji govori o izbornoj reformi u BiH, na inicijativu Hrvatske spomenuta je i važnost provedbe odluka ustavnog suda BiH, što ranijim nacrtima nije bilo predviđeno, navodi Hina.
Jedna od tih odluka je iz 2016. prema kojoj je izborni zakon diskriminatoran prema konstitutivnim narodima i kojom je potvrđeno da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (gornji od dvaju zakonodavnih domova u FBiH) predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona.
“U odnosu na institucionalne mehanizme, koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i ne-diskriminaciju svih građana, posebice kroz provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci”, stoji u zaključcima.
Vijeće također ističe da nijedan zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu te i drugih povezanih presuda učinio izazovnijom ili koji bi dodatno produbili podjele, ne bi trebao biti poduzeti.
“Vijeće ponavlja svoj poziv za uključivim procesom ograničenih ustavnih i izbornih reformi kroz istinski dijalog u skladu s europskim standardima kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu…i poziva međuagencijsku radnu skupinu da hitno nastavi svoj posao i predstavi prijedloge reformi prije glasanje kako bi se poboljšao izborni okvir”, kaže se u zaključcima.
U dijelu koji govori o Srbiji, Vijeće poziva tamošnje vlasti da se “čvrsto posvete i promiču vrijednosti EU, kao i da snažnije naglase strateški cilj ulaska u EU te da proaktivno i nedvosmisleno komuniciraju o EU-u, koji je glavni politički i gospodarski partner Srbije”.
Srbiju se poziva da ubrza reforme u području pravosuđa i temeljnih prava.
“Srbija treba nastaviti obraćati pozornost punom poštovanju temeljnih prava, uključujući zaštitu najranjivijih skupina, kao i na nediskriminacijski tretman nacionalnih manjina u Srbiji, posebice u području obrazovanja, uporabe manjinskih jezika, pristupa medijskim i religijskim uslugama na manjinskim jezicima te treba aktivno nastaviti istraživati i osuđivati zločine iz mržnje”, kaže se u zaključcima.
Također se ističe važnost suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, suradnja s Rezidualnim mehanizmom za ratne zločine te rješavanje pitanja nestalih osoba.
Srbiju se poziva da u potpunosti prihvati i provodi sudske odluke. “Ne bi smjelo biti u javnom prostoru potpore osuđenim ratnim zločincima niti glorificiranju ili negiranju zločina”, kaže se u zaključcima.
Što se tiče Sjeverne Makedonije, Vijeće očekuje da se pristupni pregovori otvore što prije. Međutim, u nacrtu zaključaka koji nije dobio potporu, stajalo je da bi pregovore trebalo otvoriti do kraja godine. Glavna prepreka za daljnji napredak Sjeverne Makedonije je Bugarska, čija je nova vlada ipak najavila povoljniji tretman svoga zapadnog susjeda, prenosi Hina.
Kina je u prva tri tromjesečja bila najveći trgovinski partner Evropske unije, pretekavši Sjedinjene Države, što je posljedica epidemije Covid-19 i naglog skoka kineske gospodarske aktivnosti
Temeljem zahtjeva za pomoć putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u borbi protiv pandemije koronavirusa, Evropska unija koordinira i sufinansira isporuku pošiljki pomoći u Evropskoj uniji i susjednim zemljama, Austrija šalje rukavice, dezinfekcijska i druga sredstva u Bosnu i Hercegovinu.
Prijedlog zakona podržalo je 560 poslanika, 35 je bilo protiv, a uzdržanih je bilo 28. Prema novom zakonu, u EU će do 2021. godine biti zabranjeno korišćenje plastičnih tanjira, pribora za jelo, slamki, štapića za uši i balone, zatim oksorazgradiva plastika, te posude za hranu i čaše od proširenog polistirena.
Proizvodi od plastike za jednokratnu upotrebu, poput tanjira, escajga, slamki ili štapića za uši, bit će zabranjeni u Evropskoj uniji, sudeći prema planovima koje su velikom većinom usvojili europoslanici.
Suspenzija povlastica za izvoz iz BiH u EU- Nema više trgovinskih povlastica. Od danas zemlje EU naplaćuju carine na određene proizvode iz naše zemlje. Jer bh. vlasti nisu prilagodile Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. Pregovori o prilagodbi trebali bi početi polovinom ovog mjeseca. Do tada će posljedice najviše trpjeti poljoprivredni proizvođači.
Jedan od strateških ciljeva i prioriteta u radu Vijeća Eropske unije u narednih šest mjeseci bit će širenje evropske zajednice prema zapadnom Balkanu, što bi trebalo dovesti do stabilizacije samog regiona, ali i EU, otkriva Dnevni avaz.
BiH u januaru 2016. predaje zahtjev za članstvo u EU- Bosna i Hercegovina će u januaru sljedeće godine podnijeti zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, kazao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović u Briselu.
Srbija će danas na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu otvoriti prva dva poglavlja u pregovorima s Europskom unijom, čime će početi nova etapa u procesu europskih integracija te zemlje.
Konferencija o temi "Europska budućnost Bosne i Hercegovine - 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma" bit će upriličena u srijedu, 9. decembra, u Europskom parlamentu u Briselu.
