BiH nisu produžene jednostrane mjere koje se odnose na bescarinski izvoz u EU. Tako će za pojedina roba – poput paradajza, krastavca, stonog grožđe, jabuke, kruške, marelice, nektarine, višnje i šljive – EU naplaćivati dio carina.

“Ove privilegovane mjere EU-a su korisne za BiH i njihovim neprodužavanjem bit će oštećen ovaj sektor voćarstva i povrtlarstva”, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Proizvođači, kao što je poljoprivrednik Milenko Soče, već strahuju od enormnih gubitaka.

“Ja bih najsretniji bio da se proda sve ovoj državi. Nažalost, naša kupovna moć je slaba, ima nešto u Sarajevu trgovaca koji uzimaju robu, ali je to nedostatno. 300 tona robe stoji u magacinu, ne možemo da je prodamo”, kaže on.

Za 11 mjeseci 2015. godine iz BiH izvezeno je voća i povrća u vrijednosti 56 miliona maraka. Uvođenje carina na određene poljoprivredne proizvode urušit će njihovu konkurentnost.

“Ukoliko bi uveli neke prosječne carine oko 8,5%, naši proizvodi bi samo po tom osnovu bili opterećeni za 4 miliona i 700.000 – morali bi da plate carinu, a to znači da ne bi imali nikakvu konkurentnost na evropskom tržištu”, objašnjava Momir Tošić, direktor Sektora za makroekonomski sistem u VTK-u BiH.

Iz Delegacije EU-a jasna poruka. Kako je istakla Jamila Milović-Halilović, portparolka Delegacije EU-a u BiH, Evropski parlament odlučio je da obnovi tzv. autonomne trgovinske mjere, odnosno trgovinske povlastice koje jednostrano daje EU zemljama zapadnog Balkana i nakon 2015., ali će za BiH te mjere biti suspendovane dok ne prilagodi SSP.

Metodologija tradicionalne trgovine koju zagovara Evropska komisija za BiH nije sadržana u odredbama Privremenog sporazuma, smatraju u resornom ministarstvu, te najavljuju da su spremni da vode pregovore.

“Ova roba koja se od nas traži da bude stavljena nije bila dio sporazuma, ona je bila van sporazuma do ulaska BiH u EU. Ono što je bilo na kvotama – to nije sporno, ali ono što nije bilo – to je sad nešto novo i zbog čega se traži adaptacija”, kaže Hamdo Tinjak, sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i šef pregovaračkog tima sa EU-om.

Tehnička adaptacija Sporazuma podrazumijeva da uvoz robe, koji je važio za vrijeme dok je Hrvatska bila u CEFTA-i, odnosno dok nije ušla u EU, bude nastavljen u količinama koje je Hrvatska uvozila u BiH. Međutim, tu nije kraj, to će se odnosti na svih 28 članica EU-a.Dodatna liberalizacija bh. tržišta mogla bi ozbiljno ugroziti domaće proizvođače, smatraju u Vanjskotrgovniskoj komori BiH.

“To bi bili ogromni gubici kada je riječ o budžetu BiH, a samim tim potopili bi kompletno našu proizvodnju, jer mi nismo još spremni da se u toj oštroj konkurenciji izborimo”, upozorava Tošić.

Dodatni problem za BiH je taj što je, osim uspostave sistema mehanizma koordinacije različitih nivoa vlasti, prilagodba SSP jedan od uslova koje je EU postavila pred BiH kako bi zahtjev za članstvo u EU smatrala vjerodostojnim.

akta.ba