Kraljevski dvor u Sutjesci je sagrađen u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća u vrijeme jednog od najznačanijih vladara srednjovjekovne Bosne bana Stjepana II Kotromanića.

U 14. i 15. vijeku Sutjeska i obližnji dobro utvrđeni grad Bobovac postaju najsnažniji centri kulturnog života srednje ili tzv. Gornje Bosne, sa specifičnim intenzitetom, stilskim i regionalnim karakteristikama (tzv. srednjobosanski kulturni krug).

U pisanim izvorima prvi put se spominje 28. decembra 1341. godine kada se mletački rezbar Nikola obavezao ugovorom dubrovačkom knezu da će četiri godine raditi na dvoru bana Stjepana. Vjerovatno je radio na oba dvora u Sutjesci i Bobovcu.

Samostalni ansambl dvorskih objekata u Kraljevoj Sutjesci, predstavlja primjer vladarskog dvora izgrađenog na slobodnom prostoru, bez posebnih fortifikacija. Protezao se na obje obale malog potoka Urve.

Na istočnoj (lijevoj) obali je lokalitet Grgurevo, neveliki obronak Teševskog brda. Za potrebe gradnje dijela dvorskog kompleksa nivelirane su umjetne terase. Vrh obronka bio je vještački zaravnjen, zatim je sredinom obronka napravljena jedna vještačka terasa na kojoj je sagrađen najmonumentalniji objekat banskog i kraljevskog sutjeskog dvora, Istočna palača.

U njegovom podnožju je izgrađen jak podzid i oveća terasa na kojoj je sagrađena crkva, tj. dvorska kapela posvećena sv. Grguru čudotvorcu, vezanom za bosansku crkvu, neposredno ispod supstrukcija zapadnog krila palače.

Dvorska kapela sv. Grgura čudotvorca sagrađena je na strmom i uskom prostoru između trga sa donje i Istočne palače sa gornje strane. Prostor je bio osiguran kamenim podzidom debljine 250 cm, koji je istodobno pridržavao i južni dio crkve. Pročelje crkve bilo je orijentirano prema koritu potoka Urve, tj. na zapadu.

S obzirom na smještaj Grgureva u odnosu na kotlinu i čitavo naselje i na njegove odbrambene karakteristike, pretpostavlja se da je ovdje prvo sagrađen dio dvora sa kapelom i pratećim objektima.

Na zapadnoj (desnoj) obali, na lokalitetu Dvori, izgrađena su tri objekta, tzv. Donja palača, Gornja palača, Aneks gornje palače i pomoćne zgrade, tj. gospodarski objekti i zanatske radionice. Ovaj dio dvorskog kompleksa podignut je na vrlo nepodesnom terenu, tako da izgleda da je u neko doba naraslih potreba dvora došlo do njegovog proširenja i na zapadnu obalu Urve.

Ukupna površina kraljevskog dvora je cca 1490 m2.

Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su bosanski vladari obavljali svoje službene dužnosti. 28 dokumenata govori o izdavanju pisanih isprava službenog značaja, 16 o posjetama diplomatskih predstavnika, 8 o građenju, rušenju, zasjedanju vijeća, smrti kralja i franjevcima. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i “naše stono misto”.

Od vremena kralja Tvrtka I postaje najvažnije stolno mjesto bosanskih vladara, u kojemu je izdato najviše isprava kraljevske kancelarije. Pored kralja Tvrtka I čiji dokumenti potječu iz perioda od 1378. do 1390.godine, u Sutjesci su izdavali povelje kraljevi Dabiša (od 1392. do 1395.godine) i kraljica Jelena (1397. godine), Ostoja (1399. godine), Tvrtko II (1407. godine), Stjepan Ostojić (1419. godine), zatim opet Tvrtko II (od 1423. do 1443. godine) i Tomaš (od 1446. do 1457. godine).

Obavještavamo poljoprivredne proizvođače koji su aplicirali i ostvarili pravo na novčani poticaj Općine Tešanj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za 2022. godinu, da će od 28.12. (srijeda) novčana sredstva biti uplaćena na tekuće račune korisnika otvorene kod poslovnih banaka.

Za poticaj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji biće isplaćeno 353.031,68 KM, a shodno Programu, primijenjen je korekcioni faktor 0,98 odnosno, korisnicima će biti isplaćen poticaj u visini od 98% od mogućeg ostvarenog iznosa.

Od ukupno zaprimljenih 468 zahtjeva za poticaj, 14 zahtjeva je negativno riješeno jer nisu ispunjavali propisane kriterije o čemu su podnosioci zahtjeva pismeno obaviješteni.

Pored toga, u cilju podrške zasnovanoj biljnoj proizvodnji u 2022. godini iz budžeta Općine Tešanj izdvojeno je 78.128,40 KM za novčanu podršku proljetnoj sjevi kao i 42.675,00 KM za novčanu podršku jesenjoj sjetvi.

Stoga, može se reći da je novčana podrška poljoprivrednoj proizvodnji u 2022. godini. ukupno 473.835,08 KM.

Na planinama oko opštine Jezero duže od godinu dana traju geološka istraživanja minerala bakra, barita, olova, cinka, srebra. Dozvolu je izdalo Ministarstvo rudarstva i enrgetike Republike Srpske, a rudu traži firma “SNK Metali” iz Bijeljine.

Oni koji su zabrinuti zbog geoloških istraživanja u ovom mjestu u centralnoj Bosni i Hercegovini koje ima oko 1.000 stanovnika, negodovanje zbog bušenja su iskazivali na društvenim mrežama.

Zbog toga je reagovala bijeljinska firma, koja je, kako tvrdi načelnica Opštine Snežana Ružičić za Radio Slobodna Evropa (RSE) slala opomene pred tužbu za klevetu stanovnicima.

U ovom preduzeću za RSE navode kako nisu slali opomene pred tužbu, već samo opomene.

Iz “Lykos Balkan Metals”, firme u čijem su vlasništvu “SNK Metali”, kažu za RSE da im je “već pričinjena šteta i kontinuirano se narušava ugled kompanije”, te da je njihov inostrani pravni tim u stalnom kontaktu sa lokalnim advokatskim kancelarijama.

Šta je zaključila inspekcija?

Lokaciju su 20. oktobra 2022. posjetile vodna i tehnička inspekcija Republike Srpske, te utvrdile da je sve po propisima.

U zapisnicima o inspekcijskoj kontroli, u koje je RSE imao uvid, navodi se da su gradilišta obilježena, da se radovi izvode u skladu sa dokumentacijom, da su završene bušotine propisno zatvorene, a teren u njihovoj okolini zaravnjen i približno doveden u prethodno stanje.

Inspekcija takođe ističe da ova istraživanja nisu uticala na površinske i podzemne vode.

Navedeno je da je preduzeće testiralo vodu iz lokalnih rijeka, potoka i izvora u ovlaštenoj laboratoriji, te da je ispravnog kvaliteta, a da će ponovo testirati kada završe posao.

Zašto su mještani i odbornici ipak zabrinuti?

Većina mještana koji su protiv ispitivanja nisu željeli da govore o ovoj temi za RSE.

Amela Ahmečković koja živi u Jezeru nije dobila opomenu, ali je zabrinuta zbog ispitivanja.

“Sve se to radi iznad naselja, na tri strane gdje smo ugroženi, kamenje se obrušava”, kaže Ahmečković.

Opomene su dobijali i opštinski odbornici. Oni su usvojili zaključak u oktobru u kojem traže od Vlade Republike Srpske (jednog od dva bh. entiteta) da ukine rješenje za geološka istraživanja.

Na adresu svih 13 odbornika u Skupštini Opštine Jezero iz advokatske kancelarije Ognjen S. Avlijaš iz Bijeljine, u ime “SNK Metala”, stigla je opomena u kojoj se traži objašnjenje zašto su glasali za zaključak.

Kako je objavljeno na Facebook stranici “Stop rudnicima u dolini Plive” odbornici su “upozoreni da, ukoliko radovi budu obustavljeni i zabranjeni, ‘SNK’ će biti prinuđen da svoja prava ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom”.

Milan Kutanjac, odbornik opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) za RSE kaže da na opomenu neće odgovarati.

“Mislimo da ta opomena nije poslata na pravu adresu, pošto oni samim svojim dolaskom negdje prije godinu i po dana nisu se obratili odbornicima, nisu se obratili narodu koji mi zastupamo”, rekao je Kutanjac.

Kaže da su istraživanja u jednom slučaju bila stotinjak metara od kuća.

“Konstantno su kamioni prelazili mostove koji su slabe nosivosti, putevi su se narušavali, iako su oni konstantno popravljali, onda je došlo do panike, šta se tu dešava, ljudi ne znaju šta je uopšte istraživanje, da li je to za rudnik, pa su se ljudi vodili time”, kazao je Kutanjac.

Firma je, navodi on, platila ljudima čije su parcele koristili za izgradnju pristupnih puteva.

Kako je odgovorila kompanija?

Iz kompanije “Lykos Balkan Metals” za RSE kažu da će oni reagovati ukoliko neko bez dokaza tvrdi da njihovo preduzeće radi nezakonito, što može imati štetne posljedice po njih.

“Odbornici moraju znati da će privredno društvo radi zaštite svojih prava pokrenuti sudski postupak, radi naknade štete. Tu štetu će u konačnici neko morati da plati i smatrali smo da je dobro da odbornicima bude poznata navedena činjenica”, navodi se u pisanom odgovoru koji potpisuje Dejan Nikolić, izvršni direktor “Lykosa”.

On dodaje da su na prvom i drugom okruglom stolu održanom u Jezeru, mještani podržali geološka istraživanja, a da su se pojedinci kasnije bunili “najviše zbog mašina koje su radile na izgradnji puteva na lokacijama gdje su prije bili koziji putevi”.

Navodi da su u Jezeru, čiji je godišnji budžet oko milion maraka (oko pola miliona eura), uložili 600.000 maraka (oko 300.000 eura) u puteve, a da su uvijek pažljivi što se tiče životne sredine, što im je obaveza, jer su listirani na Australijskoj berzi.

Nikolić pojašnjava da geološka istraživanja u fazama traju tri do osam godina, pa da je čak i ako se nešto pronađe – potrebno i do 10 godina da se stvore uslovi za eksploataciju.

“Uvijek treba imati na umu da, statistički gledano, jedan od 100 istražnih projekata na kraju postane rudnik i da taj proces zavisi od mnogo faktora i dozvola”, zaključuje izvršni direktor “Lykosa”.

Kakav je stav lokalne vlasti?

Kada su se odbornici usprotivili, “SNK Metali” su se obratili načelnici Jezera, Snežani Ružičić, od koje su tražili da im ona da saglasnost za dalje radove.

Načelnica je za RSE rekla da je taj zahtjev neosnovan. Ističe da je Ministarstvo energetike i rudarstva nadležno za ovo pitanje, jer je ono dalo rješenje i treba da se očituje.

“Mi smo u dogovoru da niko ništa ne odgovara, jer smatramo da je to skroz neosnovano upućivanje bilo kakvih takvih zahtjeva prema odbornicima i prema načelniku Opštine, s obzirom da je doneseni zaključak kod nadležnog Ministarstva na postupanju”, rekla je Ružičić.

Dodaje da od Ministarstva još nisu dobili odgovor na zaključak, kao ni na zahtjev za hitan sastanak sa ministrom Petrom Đokićem.

Rješenje za istražne radove je dato u januaru 2021., a u junu ove godine je odobreno povećanje obima radova. Radovi su završili tokom novembra, a očekuje se da će se nastaviti na proljeće, prema riječima načelnice Jezera.

Prema novom Zakonu o geološkim istraživanjima RS, koji je stupio na snagu u julu ove godine, potrebna je saglasnost grada ili opštine na kojoj se nalazi prostor, a gdje neko preduzeće želi da istražuje.

Ministarstvo se plaši mogućeg spora

Prema katastru odobrenih istražnih prostora u RS, firma “SNK Metali” ima dva odobrenja za traženje rude na teritoriji Jezera.

Jedna dozvola se odnosi na detaljna geološka istraživanja bakra, željeza i pratećih metala na teritoriji Jezera, Mrkonjić Grada i Šipova i traje do 30. juna 2023. godine.

Druga dozvola se tiče istraživanja olova, cinka, bakra, barijuma i pratećih metala, isključivo na teritoriji Jezera, te traje do 4. marta 2025. godine.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, u ranijoj izjavi za RSE istakao je da istražni radovi mogu biti prekinuti samo ako se provode mimo zakona.

“Ako su u skladu sa zakonom, onda se oni ne mogu obustaviti, jer bi mi tada imali spor u kome bi mogli da budemo tužena strana koja bi mogla čak na kraju da plaća neku naknadu kompaniji koja je ranije dobila saglanost da vrši istražne radove”, istakao je Đokić.

On ističe da su istraživanje i eksploatacija dva potpuno različita procesa.

“Eventualna eksploatacija poslije toga, mora se provesti čitav postupak dodjele koncesija koji je vrlo komplikovan, i veliko je pitanje da li bi u takvim uslovima mogla da se dodijeli takva koncesija ako nema lokalne saglasnosti”, naglasio je ministar.

Do zaključenja teksta, Ministarstvo nije odgovorilo na upit RSE o tome u kojoj je fazi obrada zahtjeva koji je stigao iz Jezera, kao ni o tome kada bi se ministar mogao sastati sa opštinskim rukovodstvom.

Godinu koja je na izmaku obilježile su rekordne cijene hrane i goriva, potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu od kraja februara, a inflacija će se zadržati i u 2023. godini, uz očekivani pad, ako ne dođe do novog šoka, prema predviđanjima stručnjaka.

Rekordne inflacije pogodile su velike ekonomije, poput Eurozone ili SAD-a, prenoseći taj efekt i na manja tržišta poput zemalja Zapadnog Balkana, čije su ekonomije uglavnom uvozno orjentisane.

Dovodeći u očaj brojne građane na niskom platežnom moći, inflacija je pogodila sve zemlje bivše Jugoslavije, uz blage oscilacije. U Bosni i Hercegovini inflacija je porasla na 17,3 posto u prosjeku, prema podacima objavljeni u oktobru. Međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je oko 14 posto, dok projekcije Centralne banke Crne Gore ukazuju da bi se inflacija na kraju ove godine u toj zemlji mogla kretati oko 15 posto. Hrvatska bilježi inflaciju od 13,2 posto.

Ubrzanje međugodišnje inflacije vođeno je u najvećoj mjeri višim rastom cijena hrane i rekordnim cijenama energenata.

"I dalje je blizu dve trećine doprinosa međugodišnjoj inflaciji u Srbiji posledica rasta cena hrane i energenata", rekla je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.

Koliko je hrana poskupjela u regiji?

U Bosni i Hercegovini najviše su poskupjele hrana i bezalkoholna pića, u prosjeku za 26,2 posto, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz septembra ove godine, u odnosu na septembar prošle godine. Stanovanje i režijski izdaci su veći za 20 posto, redovno održavanje kuće za 10,9 posto, zdravstvo za 1,7 posto, prijevoz za 28,2 posto, rekreacija i kultura za 10,6 posto, obrazovanje za 1,6 posto. Odjeća i obuća u prosjeku su bili jeftiniji za 6,3 posto.

U Hrvatskoj, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 19,7 posto. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – porasla su za 16,1 posto. Redovno održavanje domaćinstva u Hrvatskoj poraslo je za 15,8 posto, prijevoz za 11,5 posto.

Crnogorci su polovinom ove godine čvrsta goriva plaćali 49,9 posto skuplje u odnosu na prošlu godinu, ulja 37,6 posto skuplje, povrće 35,8 posto, hljeb i žitarice su plaćali 33,3 posto više nego 2021, mlijeko i jaja 29,3 posto, održavanje stana im je poskupjelo za 25,3 posto.

Cijene hrane u Srbiji su povećane za 23 posto u odnosu na prošlu godinu, a mlijeko za čak 42,8 posto.

Zbog čega su skočile cijene hrane?

Zamjenik generalnog direktora Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku Narodne banke Srbije Milan Trajković izdvojio je nekoliko faktora koji su uticali na poskupljenje hrane: rast troškova primarne poljoprivredne proizvodnje, zbog ogromnog rasta cijena đubriva, pšenice, kukuruza i druge hrane za stoku; visok rast troškova proizvodnje prerađivača, jer je jako poskupjela papirna i plastična ambalaža; te tražnja, koja je i u ovakvim okolnostima porasla.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić rekao je da su zemlje u regiji Zapadnog Balkana uvozno orjentisane, pa je i sama inflacija uvezana u te zemlje, na koju lokalne vlade nisu mogle utjecati u značajnijoj mjeri, osim što su mogle pomoći najugroženijim grupama da lakše podnesu poskupljenje osnovnih životnih namirnica i energenata.

Šta je inflacija?

Evo kako inflaciju objašnjava Evropska centralna banka:

U tržišnoj ekonomiji, cijene dobara i usluga mijenjaju se. Neke cijene rastu, druge padaju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tokom vremena.

Pored rata u Ukrajini, koji je smanjio izvoz žitarica iz Ukrajine, i ograničio izvoz nafte i plina iz Rusije, što je značajno poskupjelo hranu i transport, na inflaciju je uticao i nagli oporavak tržišta nakon pandemije korona virusa. Uslijedio je šok na strani ponude, koja je sužena, i potražnje koja je povećana. Korona virus je prekinuo i neke lance snabdijevanja, koji su i dalje ili prekinuti ili usporeni.

Inflacija u velikom ekonomijama

Inflacija nije zaobišla ni velike ekonomije, pa ni one najveće. Potrošačke cijene su u Sjedinjenim Američkim Državama u novembru porasle za 7,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je nagli pad u odnosu na 7,7 posto u oktobru i nedavni vrhunac od 9,1 u junu.

Godišnja inflacija u eurozoni u oktobru je dosegla 10,7 posto, novi najviši nivo od uvođenja eura, pokazale su procjene Eurostata, navodeći ubrzan rasta cijena energije i hrane kao ključni problem tog tržišta.

Daleko najviše stope inflacije ponovo su bilježile baltičke zemlje, na čelu s Estonijom, gdje je inflacija iznosila 22,4 posto. U Litvi i Latviji cijene su porasle za 22 odnosno 21,8 posto. Ukupno 11 zemalja bilježi dvocifrene stope inflacije, pokazuju Eurostatove procjene.

U Njemačkoj i Italiji, najvećoj i trećoj po veličini evropskoj ekonomiji, cijene su porasle 11,6 odnosno 12,8 posto.

Najnižu godišnju stopu inflacije imala je Francuska, drugo najveća ekonomija eurozone, gdje je inflacija iznosila 7,1 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Inflacija potaknula goleme proteste

Deseci hiljada demonstranata protestovali su širom Evrope pozivajući na pravedniju raspodjelu vladinih sredstava za suočavanje sa sve većim cijenama energenata i životnim troškovima. Protestovali su građani od Mađarske, preko Njemačke pa sve do Belgije i Francuske.

Šta ekonomisti očekuju u 2023.

U idućoj godini ekonomisti očekuju usporavanje mjesečne inflacije zahvaljujući slabljenju potražnje, stabilizaciji cijena energenata te normalizaciji lanaca nabavke.

Osim toga, ključne banke podižu kamatnu stopu. Evropska centralna banka povećala je kamatne stope prvi put u 11 godina, i to će nastaviti raditi u sljedećim mjesecima.

Zašto je to važno za inflaciju?

ECB kaže da je njena glavna zadaća održati stabilnost cijena. Kada je rast cijena u ekonomiji prebrz, odnosno kada je inflacija previsoka, veće kamatne stope pridonose vraćanju inflacije na ciljni nivo od dva posto.

Čavalić objašnjava da je podizanje kamatnih stopa jedno od dokazanih metoda koje utječu na smanjenje inflacije. Veće kamatne stope će usporiti razvoj kompanija, platežna moć građana će ostati na istom nivou, neće se povećavati, što će na posljetku obuzdati i rast cijena.

(akta.ba)

Mirnes Bašić (SDA) zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, komentirajući novoizabranu Vladu ZDK, kazao je kako je očigledno da su kadrovi predloženi bez saglasnosti stranačkih baza. Kaže i da se radi o brutalnoj raspodjeli političkih pozicija pri čemu se krši zakon.

Turbulencija kod imenovanja DF-ovog kandidata

– Očigledno je da se nova skupštinska većina ne snalazi, ali da se sve pokušava završiti “preko koljena”, ne vodeći računa o poštivanju zakonskih procedura. Tome u prilog ide i sastav Vlade koju je predložila mandatarka Amra Mehmedić. Jer, do posljednjeg trenutka nismo bili načisto ko su budući ministri.

Očigledno je da su to kadrovska rješenja koja su predložena bez saglasnosti stranačkih baza. To potvrđuje i turbulencija oko imenovanja DF-ovog kandidata za ministra za boračka pitanja i SDP-ovog kandidata za ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, koji su zamijenjeni preko noći. Jasno je da se ovdje ne radi ni o kakvoj programskoj koaliciji, nego o brutalnoj raspodjeli političkih pozicija, koja sudeći po svemu, nema podršku u stranačkim bazama – kaže za Faktor Bašić.

Naglašava da sve to govori o neozbiljnosti koalcije.

– Pravi problem je što većina ne poštuje zakone i Ustav i to se desilo sa obje tačke dnevog reda današnje sjednice Skupštine. Kod popunjavanja skupštinskih komisija nije ispoštovan Poslovnik o radu Skupštine ZDK, koji precizira da je kriterij za popunu komisija, broj osvojenih skupštinskih mandata.

SDA ima 11 zastupnika i pripada joj 33 posto pozicija u skupštinskim komisijama, ali je aktuelna koalicija većinu tih pozicija raspodjelila među koalicionim partnerima a ni to nije prošlo bez političkih turbulencija – govori Bašić i dodaje:

– Kod prijedloga sastava nove Vlade ZDK grubo je prekršen Zakon koji propisuje da Vladu čini sedam Bošnjaka, dva Hrvata i dva Srbina. Vladu buduće premijerke Mehmedić čine tri Hrvata, dva Srbina i šest ministara Bošnjaka. S tim da nije sigurno ni da su se svi ministri iz bošnjačke kvote izjasnili kao Bošnjaci.

Naglašava kako sve navedeno predstavlja grubo kršenje Zakona o Vladi.

Hoće da mijenjaju Zakon

– Nije mi jasno kako je Privremena komisija za izbor i imenovanja, koja je vrlo važan filter u ovoj proceduri, preuzela rizik da Odluka o imenovanju Vlade ZDK, kao i svaka naredna odluka koju donese Vlada, bude nezakonita i neustavna.

Još apsurdnije izgleda inicijativa zastupnika nove većine za izmjene Zakona o Vladi kojim će se mijenjati ili potpuno ukinuti odredba koja propisuje nacionalni omjer ministara u Vladi, jer su očito spremni učiniti sve kako bi mogli zadovoljiti ogromne apetite koalicionih partnera!?

Zbog toga sam siguran da Zeničko-dobojskom kantonu predstoji jedan turbulentan period i da ulazimo u jednu neizvjesnu političku krizu. Svakako, SDA će iskoristiti sve postojeće pravne mehanizme da provedene procedure vrate u okvire Ustava i zakona – poručio je Bašić.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

(Z.B.)

Jučer je imenovana Vlada Zeničko-dobojskog kantona. Na poziciju ministra pravosuđa i uprave imenovan je Edin Hasaničević iz Naše stranke.

Edin Hasaničević je osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio u Jelahu i Tešnju, a Pravni fakultet u Sarajevu. Iskustvo je na počecima karijere sticao u nevladinom sektoru, da bi od 2009. godine počeo raditi kao kantonalni inspektor rada u ZDK. Od 2010. do 2015. godine periodično je obavljao i poslove Federalnog inspektora rada.

„Pozicija ministra za pravosuđe i upravu, ne potcjenjujući bilo koju ministarsku poziciju, podrazumijeva posebnu odgovornost. Unapređenje zakonskog okvira kao i povećana transparentnost u radu Kantona jedan je od ciljeva cjelokupne Vlade, ali na Ministarstvu kojem sam na čelu je najveća odgovornost da to provede. Zahvaljujem se, naravno, svima koji su danas glasali da budem na ovoj poziciji i siguran sam da ću opravdati njihovo povjerenje, a vjerujem da ću steći povjerenje i onih čiji izbor nisam bio“, rekao je Hasaničević.

Svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujemo iskrene čestitke u povodu nastupajućeg vjerskog praznika.

Vjerujemo da ćete radost blagdana podijeliti sa svojim najbližim, prijateljima i komšijama u skladu sa vjekovnom tradicijom našeg međusobnog poštivanja, tolerancije i razumijevanja .

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                  OPĆINSKI NAČELNIK

          Amir Kurtić, dipl.ing.elteh.                                       Mr.sci. Suad Huskić

Usprkos svim kušnjama i teškoćama sa kojima se svakodnevno susrećemo kako svako od nas pojedinačno, tako i kao društvo u cjelini radujemo se dolasku Božića.

Božić je vrijeme mira i porodičnog zajedništva, praznik koji nadahnjuje na dobra djela i međusobno poštovanje, zato neka radost Božića otvori vaša srca, a radosni božićni dani budu poticaj za opće dobro i napredak. 

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj, i svoje osobno ime, svim građankama i građanima katoličke vjeroispovjesti u Bosni i Hercegovini, a posebno na području općine Tešanj i susjednih općina, upućujem najiskrenije čestitke u povodu nadolazećeg Božića.

Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
       Senad S. Subašić

To će mi biti kao da sam se ponovo rodila. Tim riječima počinje razgovor za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sarajka Nihada Gegić.

Ova 28-godišnjakinja bi krajem godine, kako kaže, trebala biti upisana u matične knjige i dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Porijeklom je s Kosova i od treće godine živi u Sarajevu bez dokumenata i zdravstvenog osiguranja.

Vlasti ne priznaju dokumente Republike Kosovo, a za ulazak u BiH stanovnicima te zemlje potrebna je viza. Bosna i Hercegovina je, uz Srbiju, jedina država u regiji koja nije priznala nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine.

“Imam samo kosovski rodni list, ali mi njega ne priznaju. Grozno je tako živjeti. Osjećam se kao da me neko spustio na ovaj svijet, kao da sam nevidljiva”, kaže ona za RSE.

Nihada je završila osnovnu školu, ali srednju frizersku nije uspjela upisati zbog nedostatka “papira”. Nema stalni posao, a preživljava zahvaljujući zaradi od povremenog čišćenja stanova i kuća.

“Bojim se da me policija ne zaustavi. Žao mi je i što nisam mogla upisati srednju školu, a imala sam želju”, ističe ona.

Dodaje kako ima velike planove nakon što dobije dokumente.

“Možda ću i školu završiti što do sada nisam mogla. Imam toliko tih planova, ne znam koji da izdvojim”, kaže Nihada.

Ona je rođena 1994. godine u Prizrenu, gdje su njeni roditelji izbjegli tokom rata u BiH. U Sarajevo su se vratili 1997. godine.

Nihadini roditelji su državljani BiH i ona na državljanstvo ima pravo od rođenja.

No, procedura upisa u matične knjige i potvrđivanja državljanstva nije mogla biti provedena, zbog nepriznavanja izvoda iz matične knjige rođenih koji joj je naknadno izdat u Prizrenu.

Uz pomoć organizacije “Vaša prava” Nihada je prije šest godina započela administrativnu i pravnu borbu. Ova organizacija od 2009. godine, uz podršku UNHCR-a, pruža besplatnu pravnu pomoć, i zahvaljujući njoj dokumente je do danas dobilo oko 1.900 osoba.

Prema podacima UNHCR-a, u BiH je evidentirano 28 apatrida, osoba koje su nevidljive za sistem i, spletom različitih životnih okolnosti, žive bez državljanstva i dokumenata.

Kako je Mustafa “izgubio identitet”?

Među njima je i 48-godišnji Mustafa Zogaj iz Doboja, koji u Bosni i Hercegovini živi bez ijednog osobnog dokumenta.

“Ne mogu dokazati da sam čovjek i da postojim”, kaže on za RSE.

Mustafa je rođen na Kosovu i rodni list te zemlje jedino je što danas posjeduje. No, za bosanskohercegovačke vlasti ovaj dokument ne važi.

Za bh. sistem “nevidljiv”, iako u BiH živi 40 godina. Nema jedinstveni matični broj, osobnu i zdravstvenu iskaznicu, a putovanjima može samo sanjati.

“Najteže mi je kad me zaustavi policija i pita imam li neki dokument sa slikom. Kažem da nemam i onda moram objašnjavati, a bilo je čak i privođenja”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mustafa je s ocem u Bosnu i Hercegovinu doselio 1982. godine, u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), kada je Kosovo bilo autonomna pokrajina u sastavu Srbije.

U Doboj je došao kao osmogodišnjak, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Stigao je iz Lipljana, koji se nalazi u centralnom dijelu Kosova.

Devedesetih godina prošlog stoljeća postao je punoljetan. U tom periodu saznao je da je nestala originalna verzija njegovog rodnog lista, izdana u vrijeme bivše SFRJ, te da nema prijavljeno prebivalište.

Privremena lična karta odobrena mu je 1999. godine i važila je deset godina. “Dali su mi privremenu ličnu, jer nisu imali o meni dovoljno dokaza. Nije se moglo doći ni do rodnog lista, pa su mi ih dali na osnovu svjedoka”, kaže on.

Nakon što je istekao rok privremenim dokumentima, Mustafa je bezuspješno obilazio matične urede, pokušavajući se upisati u knjigu rođenih i na osnovu toga dobiti dokumente.

Zbog toga što se nije mogao vjenčati, živi u izvanbračnoj zajednici i ima dvoje djece koja nemaju njegovo prezime

“Radim privatno građevinu, snalazim se. Najteže mi je što nisam mogao priznati djecu. Tragično je to, jer sam Dobojlija. Čak i ne znam albanski jezik”, ističe on, dodajući da njegov otac i ostali članovi porodice imaju državljanstvo BiH i ostale dokumente.

Mustafa je pomoć nedavno potražio u organizaciji “Vaša prava” iz Sarajeva.

(RSE)