Predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a Zeničko-dobojskog kantona Senaid Begić neće biti kandidat te partije i koalicije sedam stranaka za mandatara nove Vlade ZDK, kazao je Feni predsjedavajući Skupštine ZDK Ismet Sarajlić.

Begić je na sjednici Predsjedništva KOSDP-a ZDK početkom prošle sedmice dobio podršku 10 od 12 općinskih organizacija te stranke, ali još niko nije donio 18 potpisa za mandatara Vlade ZDK.

– Mislim da su bili neki pregovori tokom vikenda, to je informacija s kojom ja raspolažem. Tako da će se taj proces sada maksimalno ubrzati. Očekujem da bi se u prvoj polovici januara mogao pojaviti mandatar s 18 potpisa i da se, onda, uđe u taj proces izbora mandatara i nove Vlade. Prilično sam siguran da će SDP ponuditi mandatara, ali da to neće biti Senaid Begić. Ovo je neformalno, ali prilično pouzdano – kaže Sarajlić, koji dodaje kako je lično razgovarao s Begićem, koji mu je u tom razgovoru izrazio želju da ne bude kandidat za mandatara.

Sada je, ističe Sarajlić, na strukturama SDP-a da odluče koga će ponuditi kao kandidata za mandatara, ali da on smatra kako će i proces izbora mandatara, a možda nove Vlade ZDK, ipak završiti u januaru. Sarajlić smatra da koalicija SDP, Nezavisni blok, DF, SBB, A-SDA, Naša stranka i Stranka za BiH, koja ima 21 od 35 mandata u Skupštini ZDK, nije upitna te da će ponuditi kandidata za mandatara Vlade ZDK.

Centralna izborna komisija ovjerila je liste kandidata iz ZDK-a za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH pa sada više nema prepreka za sazivanje nastavka konstituirajuće sjednice Skupštine ZDK, sa samo tom jednom tačkom dnevnog reda, čime bi bio otkočen i proces izbora mandatara i nove Vlade ZDK.

– Kolegij će biti ovih dana, a od političke volje unutar Kolegija zavisit će kada će biti zakazan nastavak sjednice sa ovom tačkom. Ja se nadam, tako sam i predvidio, da to bude 10. januara. Dan gore ili dole, o čemu će odluku donijeti Kolegij. Mislim da bismo mogli birati među prvim kantonima koji je završio taj proces – ističe Sarajlić, koji dodaje da su bili prvi kanton kojem je CIKBiH ovjerio 11 kandidatskih listi.

Liste iz Skupštine ZDK su predložili: Ramo Isak (A-SDA), Edin Arnaut (DF), Meldina Ugarak (SBB), Jasmin Duvnjak i Ćazim Huskić (SDA), Amer Ahmić (Nezavisni blok) i Jasminko Kapić (SDP), koji će se boriti za tri mjesta namijenjena za Klub Bošnjaka.

Za jedno mjesto za Klub Hrvata borit će se Vlasta Kalas (DF), Ivo Tadić (HDZ) i Vedran Kaser (SDP), a jedini zastupnik i kandidat za Klub Srba bit će Mladen Simić (SDP). Skupština ZDK nema zstupnika iz reda ostalih pa ta pozicija neće biti ni popunjena iz tog kantona.

Skupštine Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona dostavile su Centralnoj izbornoj komisiji kandidatske liste za izbor delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta, koje je CIK ovjerio posljednjeg dana 2018. godine.

Iz ZDK je dostavljeno 11 kandidatskih listi, na kojima se nalazi ukupno 28 kandidata. Prema odluci koju je usvojio CIKBiH na prijedlog predsjednika ove komisije Branka Petrića, iz ZDK će se u Dom naroda birati tri Bošnjaka (od 20 predloženih na sedam lista), jedan Hrvat (od sedam predloženih na tri liste) i jedan Srbin (jedan je i predložen) te jedan delegat iz reda ostalih (nema predloženih).

Ovo su kandidatske liste iz bošnjačkog naroda:

-Amer Ahmić predložio je listu sa četiri kandidata (Amer Ahmić, Amela Granić, Nusret Imamović i Mersija Kasumović)

-Edin Arnaut predložio je listu na kojoj je samo njegovo ime

-Jasmin Duvnjak predložio je Ćazima Huskića, Emiru Drnda – Čičeklić i Ramu Pivića

-Ramo Isak predložio je listu: Ramo Isak, Amra Jupić i Sanir Karahasanović

-Jasminko Kapić listu: Jasminko Kapić, Rifat Delić i Maida Tanović

-Ramo Pivić listu: Jasmin Duvnjak, Himzo Smajić, Fahrudin Čolaković i Amra Kamenjaš

– Meldina Ugarak predložila je listu na kojoj je njeno ime i ime Ismeta Sarajlića.

Kada su u pitanju delegati hrvatskog naroda, Ivo tadić predložio je listu na kojoj su on, Andrej Kajić i Vedrana Dugonjić, Vlasta Kalas predložila je sebe, a Vedran Kaser sebe zajedno sa Sanjom Renić i Brankom Trogrlić.

Iz srpskog naroda predložena je jedna lista sa jednim kandidatom, a to je Mladen Simić.

Iz Skupštine Tuzlanskog kantona CIK je ovjerio šest lista sa imenima 14 kandidata. Prema trenutno važećoj odluci CIK-a, čiju bi ustavnost trebao ocijeniti Ustavni sud BiH na zahtjev zastupnika SDA u Federalnom parlamentu, u Dom naroda iz Tuzlanskog kantona biraju se tri Bošnjaka, jedan Hrvat, dva Srbina i dva delegata ostalih. CIK-u su dostavljene i kandidatske liste iz Skupštine Kantona Sarajevo, tako da će Centralna izborna komisija vjerovatno u popodnevnim satima održati sjednicu na kojoj će ih ovjeriti. Stranka demokratske akcije i stranke Bh. bloka najavljivale su da neće pristupiti izboru delegata za Dom naroda zbog nezadovoljstva odlukom o raspodjeli mandata koju je CIK donio na osnovu Popisa stanovništva 2013. godine, što u ovim strankama smatraju neustavnim. Sudeći po ovim najavama, sa izborom delegata sačekat će se do odluke Ustavnog suda BiH.

Nazire se rješenje za oko 2.600 zaplijenjenih vozila koja skoro dvije decenije trunu po skladištima u BiH. Uprava za indirektno oporezivanje BiH najavljivala je tender za otkup vozila još početkom prošle godine, ali će najvjerovatnije biti raspisan tek na proljeće.

"Radi se o jednoj specifičnoj proceduri. Dakle ovdje se radi o proceduri da bi ti automobili bili otkupljeni od strane određenih lica koji će se prijaviti na oglas koji će objaviti Uprava za indirektno oporezivanje i još uvijek se provode neophodne podzakosnke procedure odnosno podzakonski akti kojima bi sve to bilo precizno definisano", kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Vozila koja su oduzeta nisu ispunjavala uslove za uvoz u BiH, jer su bila starija od sedam godina. Većina tih automobila više nije u voznom stanju. Radi se o vozilima koja ne mogu biti registrovana u BiH, i o vozilima koja su i devastirana s obzirom na broj godina. Dijelovi sa vecine vozila su pokradeni, a i vremenski uslovi su učinili svoje.

Godinama se čeka na rješenje problema oduzetih vozila koja trunu po skladištima u BiH. U nekoliko navrata pokušalo se iznaći rješenje, ali bezuspješno. Za to vrijeme Uprava za indirektno oporezivanje BiH uredno plaća iznamljivalje skladišta za zaplijenjena vozila, od kojih su neka postala i auto-otpad.

Dio oduzetih automobila nalazi se i u ministarstvima unutrašnjih poslova Republike Srpske i Federacije. Najskoriji slučaj oduzimanja vozila desio se 2014. godine u akciji MUP-a RS pod nazivom “Falsifikat”. Tada je oduzeto nekoliko stotina vozila.

(akta.ba)

Kineski svemirski brod 2. januara ove godine postao je prvi koji je sletio na tamnu stranu Mjeseca, izvijestila je u četvrtak novinska agencija Xinhua, prenosi Anadolu Agency (AA).

Svemirska nacionalna uprava Kine saopštila je da je robotska sonda Chang’e-4 sletjela na udaljenu stranu Mjeseca, koja nikada nije vidljiva za Zemlje, u 10,26 sati po pekinškom vremenu.

Xinhua je objavila i prve fotografije koje prikazuju tamnu stranu Mjeseca.

“Sonda, koja se sastoji od lendera i rovera, sletjela je na unaprijed određeno područje na 177,6 stepeni istočne dužine i 45,5 stepeni južne dužine suprotne strane Mjeseca“, navodi Xinhua.

Republika Slovenija je sa ostvarenom stopom nezaposlenosti od svega pet posto najbolja u regionu kada je u pitanju tržište rada, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, Slovenija je prošle godine zabilježila smanjenje stope nezaposlenosti od 2,8 posto i time dostigla najmanji nivo nezaposlenosti u posljednjih deset godina (od 2008.).

Za razliku od Slovenije njen istočni susjed Hrvatska 2018. godinu završila je za povećanim stepenom nezaposlenosti. Tako je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 9,4 posto što je nešto više nego je bilo na početku godine.

Iako, je zabilježila najveći stepen smanjenja nezaposlenosti Bosna i Hercegovina je i dalje pri začelju u regionu. Naime, stopa nezaposlenosti u BiH iznosi prema posljednjim podacima za prošlu godinu 18,4 posto. To je za 5,1 posto manje nego godinu ranije.

Do smanjenja nezaposlenosti od 2,1 posto došlo je i u Makedoniji. No, Makedonija je sa 20,8 posto nezaposlenih najgora u regionu kada je u pitanju tržište rada.

Nezaposlenost je i u Crnoj Gori smanjena i to za 3,3 posto, ali je i dalje generalno visoka. Naime, Crna Gora je prošlu godinu završila sa stopom nezaposlenih od 14,1 posto.

Smanjenje stope nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori nije uzrokovano otvaranjem isključivo novih radnih mjesta u realnom sektoru, koliko je uzrokovano odlaskom stanovništva iz tih zemalja u države Evropske unije, prvenstveno u Njemačku.

Osim Hrvatske i Srbija je jedina država u regionu u kojoj je došlo do povećanja stope nezaposlenosti i to za 0,5 posto. Tako je Srbija prošlu godinu završila sa stopom nezaposlenosti koja je iznosila 11,3 posto.

AS grupacija iz Tešnja u proteklih 20-ak godina prošla je put od lokalne firme do jedne od najvećih grupacija u BiH i regionu. Njihova posljednja akvizicija je preuzimanje većinskog udjela u Solani Tuzla prije nekoliko dana.

Ovo je samo nastavak puta koji traje već dugi niz godina a obilježen je velikim akvizicijama, odnosno preuzimanjem poznatih bh. kompanija.

Prvu trgovinu otvorili su još 1988, a kompanija AS je osnovana 1996, nakon čega počinju i s proizvodnjom. Put od lokalne firme do velike grupacije započeli su akvizicijama prije 11 godina, kada su preuzeli kompaniju Kent u Visokom. Riječ je o prvoj akviziciji u kojoj je jedan domaći proizvođač kupio stranu firmu. Akvizicija je okončana 22. jula 2007, i tada je to odjeknulo kao senzacija.

– Mi smo tada bili u svojevrsnoj ekspanziji sa našim konditorskim programom, a Kent Elit je na neki način stajao na putu našeg razvoja. Sudeći po tome kako se situacija dalje razvijala na tržištu, akvizicija se pokazala kao pun pogodak, kazao je jednom ranijom prilikom Mirsad Omić direktor prodaje AS d.o.o., firme koja je tada provela proces kupovine ove turske tvornice keksa sa njenim pogonima u Visokom.

Drugi ključni momenat dešava se tri godine kasnije, kada AS preuzima visočki Vispak, što je bila jedna od najznačajnijih akvizicija u sektoru proizvodnje hrane u Bosni i Hercegovini.

AS Group 2013. godine preuzima vodu Oaza, od koje također pravi veliki domaći brend, a potom slijedi prelomna godina, 2014., kada tešanjska firma preuzima sarajevske gigante Klas i Sprind, kao i Mlin i pekare Ljubače i time postaju jedan od lidera u proizvodnji hrane na domaćem tržištu.

Prošla, 2017. godina također je obilježena akvizicijama. Tada su, naime, preuzeti krajiški gigant Agrokomerc, nakon čega su oživljeni brojni pogoni ovog preuzeća, jednog od najpoznatijih na prostoru bivše Jugoslavije.

Osim toga, AS je lani preuzeo Svjetlostkomerc, vodeći bh. maloprodajni lanac knjižara.

AS preko Vispaka danas ima 85 posto dionica Svjetloskomerca.

Ove godine kompanija je nastavila s velikim akvizicijama. U prvom dijelu godine preuzet je kontrolni udio u Zeničkoj industriji mlijeka (ZIM), nakon čega je u maju AS postavio svoj Nadzorni odbor u tom preduzeću.

Osim toga, kako smo rekli na početku teksta, preuzeli su 50,1 posto dionica Solane i najavili put ka punom vlasništvu preduzeća.

Osim toga, AS grupacija posjeduje još nekoliko manjih kompanija.

(biznisinfo.ba)

Uskoro bi u Zeničko-dobojskom kantonu trebala biti formirana vlada i izabran mandatar. Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, zajednički mandatar građanskog bloka, koji čine SDP, DF i NS, u ZDK bit će Senaid Begić.

Uz Begića će za funkciju mandatara povjerenje tražiti i Amra Mehmedić koju su ranije predložili u ime Nezavisnog bloka, a koji je ujedno ostao bez dva zastupnika u Skupštini ZDK.

Kako Klix.ba saznaje Omer Škaljo i Nusret Imamović u Skupštini ZDK nastupat će kao nezavisni kandidati, a ne kao članovi Nezavisnog bloka.

Konkretni razlozi takvog nastupa u Skupštini ZDK još nisu poznati, ali i dalje će biti zastupnici koji čine većinu u Skupštini ZDK.

Begić zbog broja zastupnika građanskog bloka u Skupštini ZDK, ali i političkog iskustva i djelovanja, ima najviše šanse da bude izabran za funkciju premijera Zeničko-dobojskog kantona.

Druga sjednica Skupštine ZDK zakazana je za četvrtak 20. decembar s dnevnim redom od šest tačaka, a izbor premijera ZDK trebao bi biti obavljen u petak.

(klix.ba)

Iako je Mark Zuckerberg u aprilu pred Kongresom obećao da neće prodavati podatke, New York Times je razotkrio da je Facebook dopustio 150 kompanija pristup podacima korisnika.
Čak 150 velikih kompanija je imalo pristup podacima korisnika Facebooka, a da korisnici o tome nisu bilo šta znali. Među 150 kompanija su Spotify, Amazon i Netflix koji su imali potpuni pristup privatnim porukama miliona korisnika te su ih mogli brisati, pisati poruke njihovim prijateljima i upravljati konverzacijama.

Facebook je također odobrio Microsoftovoj tražilici "Bing" da ima pristup svim prijateljima korisnika Facebooka, čak i ako su oni zaključani. Amazon je mogao prikupljati informacije o korisnicima kroz profile njihovih prijatelja, a Yahoo je imao pristup svim objavama na Facebooku, bile one zaključane ili ne.

Sony, Microsoft i Amazon su mogli prikupljati e-mail adrese korisnika s profila korisnika, ali i preko njihovih prijatelja.

Ovo dokazuje da su se sve ove kompanije ponašale kao da su oni nastavak ove društvene mreže te kao da svi oni rade u jednom velikom timu. Facebook je u utorak negirao da je ijedna od ovih kompanija zloupotrebljavala informacije s društvene mreže, ali se nisu oglasili o tome koliko su ustvari pristupa kompanije imale.

"Ljudi koje možda poznajete (People You May Know)" je opcija koja je na Facebooku već 10 godina, ali su se u vezi s njom širile mnoge špekulacije. Ova opcija je u više navrata predlagala korisnicima ljude koji im sjede u blizini, članove porodice s kojima ne razgovaraju godinama i koji im nisu blizu ili ljude koji su ih zlostavljali ili napali.

Sve ovo je poljuljalo tvrdnje Facebooka da je privatnost korisnika u potpunosti sigurna. Ubrzo je ispitano 50 bivših zaposlenika Facebooka te je otkriveno 270 stranica internih dokumenata iz kompanije. Ispitane su i količine informacija koje Facebook dijeli s partnerskim aplikacijama te je otkriveno da Facebook ima ugovore sa 60 kompanija koje prave telefone, uključujući i Apple.

Apple korisnici su mogli pristupiti kontaktima i kalendaru drugih korisnika, čak i ako su oni blokirali i sakrili te opcije. Njima je također data opcija da sakriju činjenicu da čitaju i otvaraju tuđe informacije.

Facebook se tereti za mnoge propuste, a u jedan od najvećih se ubraja dijeljenje lokacije i vjere korisnika bez njihovog pristanka, a Zuckerberg je izgubio više od četvrtinu korisnika zbog svih skandala koji su iskrsnuli u 2018. godini.

(klix.ba)

Dana 14.12.2018. godine, u 12,05 sati, dežurna služba Policijske stanice Zavidovići je obaviještena da je u stambenom objektu, u ulici 15. septembra, pronađeno beživotno tijelo M.Dž., iz Zavidovića.

Odmah nakon zaprimljene dojave, na lice mjesta su upućeni policijski službenici Policijske stanice Zavidovići, koji su dolaskom na navedenu adresu pronašli beživotno tijelo ženske osobe, nakon čega su obezbjedili lice mjesta do dolaska uviđajne ekipe Sektora kriminalističke policije Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, koja je i izvršila uviđaj. Uviđajnim radnjama je rukovodio dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona.
Izvršenim uviđajnim radnjama utvrđeno je da je u stanu pronađeno beživotno tijelo M.Dž., rođene 1941. godine, iz Zavidovića, na kojem se nalazilo više ubodnih rana. Po nalogu dežurnog kantonalnog tužioca beživotno tijelo je prevezeno u prosekturu Kantonalne bolnice Zenica, gdje će danas biti izvršena obdukcija, kako bi se utvrdili uzroci i okolnosti pod kojim je nastupila smrt lica.
Paralelno sa uviđajnim radnjama od strane policijskih timova su poduzimane aktivnosti na otkrivanju lica koje se može dovesti u vezu sa izvršenjem navedenog krivičnog djela. Kao rezultat navedenih aktivnosti, istog dana, oko 19,00 sati, na području Zavidovića lišeno je slobode lice F.M. rođeno 1997. godine iz Zavidovića. Navedeno lice je sprovedeno u prostorije Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, gdje je nad istim zavedena kriminalistička obrada. Takođe je izvršen pretres kuće u Zavidovićima, koju je lice koristilo, radi pronalaska i izuzimanja predmeta koji će biti korišteni kao dokazi u daljnjem postupku. U službenim prostorijama su obavljeni razgovori i sa licima koja su mogla raspolagati određenim informacijama i koja su saslušana u svojstvu svjedoka.

Nakon izvršene kriminalističke obrade i prikupljenih dokaza, lice F.M. će zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo krivično djelo "Ubistvo" iz člana 166. Krivičnog zakona FBiH, biti predato Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona na nadležnost i daljnje postupanje.

Odsjek za odnose sa javnošću,
analitiku i planiranje

Na današnji dan, prije tačno 20 godina, Antena Radio je počeo svoje redovno emitovanje na, tada, 98,7 MHZ. Iz studijsko-režijskih prostora, koji su bili uređeni u kući Omera Ćorića u Jelahu, prvi signal u eter je pušten u septembru 1998.g. a na današnji dan iste godine, nakon eksperimentalnog, krenuo je i redovan program te stoga ovaj datum obilježavamo kao naš rođendan.

Osnivači našeg radija su bili r. Fahrudin Hrvić, Suad Livnjak i Samir Hojkurić. Vremenom se vlasnička struktura mijenjala kao što su se i mijenjali ljudi koji su dolazili i prolazili kroz našu kuću a kojih je bilo mnogo u ovih dvadeset godina. Svi su oni, indirektno ili direktno, uticali na kreiranje našeg programa. Ipak, ostali su oni koji su uvijek činili jezgro naše redakcije i u radiju su cijelo ovo vrijeme. Almir Subašić Ćime, Nihada Hatibović, moja malenkost Almir Agić te r. Fahrudin Hrvić, osnivač i prvi direktor kojeg smo nažalost izgubili prije više od dvije godine. Uspješno ga je naslijedio njegov mlađi sin Anid koji je trenutni direktor. Dalo bi se pričati o svakome pojedinačno jako puno, naročito o r. Fahki koji nas je sve ovaj magični svijet radija, ali to su ljudi koje većina vas čak i lično poznaje i tu je svaka priča i suvišna.

O ljudima koji su prošli kroz našu kuću bi se dalo također jako mnogo govoriti, trebalo bi mi zaista dugo vremena da ih sve nabrojim a zaista me strah da nekoga ne izostavim. Posuđivali su glasove, kreirali emisije, pravili priloge, sve u cilju da naš program bude što kvalitetniji i bliži slušaocu. Mladi, stari, poznati, nepoznati, nema koga nije bilo u našem programu.

O događajima u proteklih 20 godina da i ne govorim. Svi zajedno, sa našim slušaocima smo preživjeli svašta. Iako privatni medij, trudili smo se da budemo maksimalno društveno odgovorni, dio sredine u kojoj se nalazimo i koju smo vlastitim doprinosom trudili da oplemenimo. Nije bilo lahko, ali...bilo je lijepo.

Ako gledamo tehnički razvoj, nakon dobijanja stalne dozvole za emitovanje 1999.g., počeli smo intenzivnije raditi na digitalizaciji rada u našem radiju. Bili smo među pionirima u BiH koji su uveli digitalnu obradu zvuka u montaži i emitovanja programa. Do tada se radilo 'ručno'. Reklame i pjesme su se montirale sa CD-ova i kaseta i emitovale direktno u eter. Tonac je konstantno bio prisutan i potreban u režiji.

2002. godine dobijamo nalog za promjenu frekvencije tako da 'selimo' na 88,7 MHz gdje se nalazimo i danas. 2003.g. selimo iz tadašnjih prostorija u nove koje su za nas bile pripremljene u tada novoizgrađenom Šoping centru Jelah. U to vrijeme se intenzivnije razvijaju internetske mreže u BiH pa samim ti smo fokusirali i naš interes na to područje.

2003. smo izradili i prvu internet stranicu na antena-radio.ba. Internet sve više zaživljava pa krećemo i sa pripremama za emitovanje našeg programa na internetu. Sa time i počinjemo u avgustu 2007.g. na, vjerujem, radost velikog broja slušalaca, i u BiH i u inostranstvu. Počelo se sa tada skromnih 50 slotova na stream serveru a taj broj smo vrlo brzo morali povećavati da bismo danas dostigli broj koji može zadovoljavati te potrebe. Samim tim smo prilagodili i programsku šemu kako bi odgovarala svima koji su nas slušali u bilo koje vrijeme na bilo kojoj tački u svijetu.

2012.g. instalirali smo u novembru i pustili i RDS.

Poplave iz 2014.g. su nas poprilično omele u realizaciji određenih planova ali nismo niti razmišljali o njima jer je tada se trebalo uključiti u ponajprije spašavanje pa kasnije i obnovu devastiranih prostora koje su poplave zahvatile. I tu smo se trudili dati svoj maksimum kroz 50-satni otvoreni program gdje smo sa našim slušaocima koordinirali akcije spašavanja i pomoći a nakon toga i akcije obnove.

2016. nas nažalost zauvijek napušta naš direktor r. Fahrudin Hrvić. Bio je to veliki gubitak za nas jer nam je otišla velika pokretačka snaga i oslonac. Ipak, sila savjeta koje nam je dao i iskustvo koje smo godinama sticali nas je tjeralo dalje pa smo nastavili i sa tehničkim i sa programskim razvojem.

2017.g. selimo iz prostorija u Šoping centru u nove, vlastite prostorije u zgradi HG3, kod osnovne škole "1. mart" Jelah. To nam daje novi zamah jer su prostorije potpuno prilagođene savremenim potrebama radija i osnova su daljeg tehničkog razvoja. Ubačene su najmoderije instalacije koje će poslužiti i potrebama koje dolaze.

Ove, 2018.g. odlučili smo da u penziju pošaljemo i stari FM odašiljač na Trebačkom brdu, koji je časno i pošteno odradio svo 20-godišnji radni vijek i to bez nekih većih intervencija na njemu. Nabavila se potpuno nova emisiona oprema, koja zadovoljava najveće svjetske standarde, a radovi na pripremama i njenoj instalaciji su trajali skoro cijelo ljeto, pa evo do prije koji dan. Htjeli smo da 20-godišnjicu obilježimo na lijep način pa vjerujem da ste razliku u kvalitetu signala već primijetili.

Ono što je, ako Bog da, pred nama je potpuna digitalizacija studija i trase do odašiljača na brdu. Ali, o tom potom...

Fakat nisam imao namjeru da se raspišem (ni) ovoliko. Mislio sam navesti tek pokoju crticu. Ali kad čovjek krene da se prisjeća, uspomene naviru same. I svaka se čini važna.

Na kraju, hvala svima koji su nas podržavali na bilo koji način proteklih godina. Ponajprije slušaocima a zatim i onim koji su nam ukazali svoje povjerenje i dopustili nam da promoviramo njihovu firmu i brend. Nadam se da smo to uspješno radili i da ćemo i ubuduće to činiti. Živi nam i zdravi bili!

Eto, vrijeme prolazi. Kao da juče jučer bilo. Nekad smo bili mladi i lijepi. Sad smo samo mladi! :)

Almir Agić