Glasovima nove parlamentarne većine, koju predvodi SDA, zastupnici u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona smijenili su danas predsjedavajućeg i bošnjačkog člana tog tijela Ismeta Sarajlića (SBB) te zamjenicu i hrvatskog člana radnog predsjedništva Sanju Renić (Naša stranka), dok je zamjenik iz reda Srba, kao jedini zastupnik tog naroda, ostao Mladen Simić iz SDP-a.

Nova članica radnog predsjedništva iz reda Bošnjaka je Amira Hadžić iz SDA, a član iz reda Hrvata Ivo Tadić iz HDZ-a, a tročlano radno predsjedništvo odlučilo je da će funkciju predsjedavajućeg obavljati Amira Hadžić.

-Zahvaljujem se na ukazanom povjerenju da vodim Skupštinu ZDK- kazala je Hadžić.

Međutim, tokom rasprave o utvrđivanju dnevnog reda, raspravljalo se o razlozima za sazivanje hitne sjednice, pogotovo što je Simić demantirao Sejda Zaimovića iz SDA, koji je vodio današnju sjednicu, kako on nije želio sazvati hitnu sjednicu na zahtjev 18 zastupnika nove parlamentarne većine.

Simića je za sazivanje hitne sjednice ovlastio dosadašnji predsjedavajući Sarajlić, koji je zbog bolesti bio spriječen doći na posao.

-To su obične konstrukcije, da ne kažem šta više… Ja, apsolutno, nisam odbio da zakažem sjednicu. Čak sam rekao da, ako treba, neću ići na sjednicu Dom naroda FBiH-  kazao je Simić, dodajući kako se bio ponudio i da vodi hitnu sjednicu, a koja je prvobitno trebala biti održana jučer.

Simić je dodao kako nema namjeru da opstruira poteze nove parlamentarne većine te da „ni Mladen Simić ni SDP nikada nisu bili sporni“, nakon čega mu se Zaimović izvinio, kako je objasnio, na pogrešnoj interpretaciji tokom obrazlaganja razloga sa sazivanje sjednice.

Simić, nakon što su izabrani novi članovi rukovodstva iz reda Bošnjaka i Hrvata, danas nije želio sjediti na poziciji  zamjenika iz reda Srba, jer je smatrao kako je dnevni red današnje sjednice „politički“.

-Ja ću sjediti kada bude neki drugi dnevni red- najavio je Simić.

Usvojene su i izmijenjene odluke o osnivanju klubova zastupnika Bošnjaka i Hrvata, na čijem će se čelu u narednom periodu nalaziti Sejad Zaimović (SDA), odnosno Andrej Kajić (HDZ).

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je na današnjoj 130. sjednici odluku o povećanju najniže penzije za 3,2 posto, saznaje Klix.ba.
S obzirom na to da je najniža penzija u FBiH u januaru 2019. godine iznosila 348,06 KM, može se zaključiti da se penzioneri mogu nadati povećanju od najmanje 11 KM.

Kako smo ranije pisali, za realizaciju ove odluke, koja stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama FBiH, Vlada će zadužiti Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Predložena odluka je na dnevni red uvrštena nakon što je Federalni zavod PIO 8. januara ove godine dostavio obrazloženje finansijskog stanja, u kojem je navedeno da je trenutno stanje u kojem se nalazi ovaj zavod veoma povoljno, s izraženim pozitivnim trendovima.

Prema prikazanom finansijskom stanju Federalnog zavoda i procijenjenom iznosu potrebnih sredstava za povećanje najnižih penzija za 3,2 posto, a imajući u vidu rast BDP-a, konstatovano je da postoje realne finansijske mogućnosti za povećanje.

Podsjećamo, u Federaciji BiH za mjesec mart 2018. godine 106.208 korisnika dobilo je uvećanu penziju za 5, odnosno 10 posto.

U skladu sa Operativnim planom u borbi protiv krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata, zloupotrebe narkotičkih sredstava i nedozvoljenog držanja oružja i municije, policijski službenici Uprave policije MUP-a TK su postupajući po Naredbi općinskih sudova Tuzla, Lukavac, Gradačac, Gračanica, Srebrenik, Živinice, Banovići i Kalesija jučer na području Tuzlanskog kantona izvršili pretrese na osam lokacija.

Prilikom pretresa pronađeni su i oduzeti sljedeći predmeti: automatska puška cal 7,62, lovačka puška, pištolj, jedan okvir za automatsku pušku, 83. kom municije cal 7,9 i 7,65 mm, 17 kom. patrona, 50 čahura od vatrenog oružja, bušilica, motorna pila, cirkular , trimer, 10 pvc. pakovanja u obliku loptice u kojem se nalazila materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu Spid, 5 manjih pvc pakovanja u obliku loptice u kojem se nalazila maretija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu canabis sativa, i pvc. pločica sa tragovima materije koja asocira na opojnu drogu canabis sativa.

O navedenIm aktivnostima je upoznat kantonalni tužilac, nakon dokumentovanja navedeni događaja, nadležnom Kantonalnom tužilaštvu TK-a protiv N.L., rođen 1993. godine, nastanjen na području Lukavca i S.Š., rođen 1991 godine, nastanjen na području Gradačca bit će dostavljeni Izvještaji zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo „Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga” N.D., rođen 1998. godine iz Tuzle, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga” ,  E.T.,rođen 1997. godine, nastanjen na području Lukavca i A.F., zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo Teška krađa, S. H.rođen 1962. godine, nastanjen na području općine Srebrenik i R.H., rođen 1964. godine, nastanjen na području općine Kalesije, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela propisana ZOOM TK-a i M.M., zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

Vlada Federacije BiH će, kako je najavljeno iz Ureda premijera FBiH, na sutrašnjoj hitnoj sjednici u Sarajevu, razmatrati Prijedlog odluke o povećanju iznosa najniže penzije za 3,2 posto, počevši od 1. januara 2019. godine.

Za realizaciju ove odluke, koja stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u “Službenim novinama FBiH”, Vlada će zadužiti Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Predložena odluka je na dnevni red uvrštena nakon što je Federalni zavod PIO 8. januara ove godine dostavio obrazloženje finansijskog stanja, u kojem je navedeno da je trenutno stanje u kojem se nalazi ovaj zavod veoma povoljno, sa izraženim pozitivnim trendovima.

Prema prikazanom finansijskom stanju Federalnog zavoda i procjenjenom iznosu potrebnih sredstava za povećanje najnižih pnzija za 3,2 posto, a imajući u vidu rast BDP-a, konstatovano je da postoje realne finansijske mogućnosti za povećanje, potvrđeno je Feni iz premijerovog ureda.

(Fokus)

Regionalni sporazum o romingu zemalja Zapadnog Balkana biće potpisan u aprilu na Digitalnom samitu Zapadnog Balkana u Beogradu, saopštilo je danas Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, prenosi Anadolu Agency.

Kako se navodi u saopštenju, to je dogovoreno danas na Ministarskom ručku u Skoplju.

Nacrt Sporazuma o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana je usaglašen i definiše i maloprodajne i veleprodajne cijene, navodi se u saopštenju.

Samit se održava 4. i 5. aprila u Beogradu, a, kako se navodi u saopštenju Regionalnog vijeća za saradnju, sporazum o romingu za Zapadni Balkan doneće regionu “nula” troškova rominga do ljeta 2021. godine.

Na skupu su učestvovali predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu i evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Marija Gabrijel, koja je istakla posvećenost Evropske komisije regionalnom povezivanju i podršci evropskim integracijama regiona.

Na sastanku se razgovaralo i o regionalnom razvoju i istraživanju klauda, uključujući elektronske potpise, kao i o saradnji u oblasti sajber bezbjednosti.

Organizacije za zaštitu životne sredine pozvale su političare Evropske unije da zauzmu stroži stav po pitanju zagađenja koje potiče iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu, navodeći da su štetni gasovi koji se otpuštaju iz tih elektrana krivi za 3.900 smrtnih slučajeva širom Evrope svake godine.

16 termoelektrana iz ere komunizma sa kapacitetom proizvodnje od 8 gigavata, otpustilo je istu količinu sumpor-dioksida u vazduh 2016. kao i 250 termoelektrana sa 30 puta većim kapacitetom u ostatku Evropske unije, navelo je pet ekoloških grupa u svom izveštaju.

Lignit, ugalj koji izaziva najviše zagađenja, dostupan širom regiona i jeftin, glavni je energent na Kosovu, Srbiji, Bosni, Makedoniji i Crnoj Gori. Te zemlje su članice Energetske zajednice koja se obazala da će primeniti pravila EU da bi se smanjilo zagađenje do 2018.

Međutim, kako se navodi u izveštaju, investicije u nove elektrane ili nove tehnologije da bi se smanjila emisija štetnih gasova su, u većini slučajeva, odložene.

"Zagađenje vazduha ne poznaje granice i i dalje je nevidljivi ubica u Evropi", poručuje Vlatka Matković Puljić, viša savetnica za zdravstvo i energetiku u organizaciji HEAL (Alijansa za zdravlje i životnu sredinu) i glavna autorka izveštaja.

"Krajnje je vreme da političari EU pojačaju napore za zaštitu čistog vazduha i dekarbonizaciju energetskog sektora", istakla je.

U izveštaju se dodaje da su termoelektrane na Zapadnom Balkanu izazvale zagađenje širom EU i van nje, i troškove u sferi zdravstvene zaštite koji iznose i do 11,5 milijardi evra godišnje.

Region planira da doda 2,7 gigavata kapaciteta novih elektrana na ugalj u narednoj deceniji, koje pretežno finansiraju kineske banke, a većina tih termoelektrana neće ispunjavati pravila EU o kontroli zagađenja, ističu ekološke organizacije.

Vlade u regionu navode da moraju da prošire generaciju elektrana na ugalj da bi zadovoljile sve veću potražnju i tvrde da će nove elektrane emitovati manje štetnih gasova u atmosferu.

U izveštaju se poziva da se Energetskoj zajednici nametnu strožija pravila i preporučuje da Evropska komisija te propise uključi u standarde neophodne za pridruživanje EU.

Za sada, zemljama Energetske zajednice ne prete nikakve kazne ukoliko ne ispune ekološke ciljeve.

"Umesto da investiraju u sve zasterelije termoelektrane, lideri Zapadnog Balkana treba da povećaju udeo održivih vidova obnovljive energije", ocenila je Ioana Ciuta, koordinatorka CEE Benkvoč, jedne od pet grupa koje stoje iza izveštaja.

(Glas Amerike/Reuters)

Kantonalna uprava za šumarstvo ZDK obavještava vlasnike privatnih šuma da će s ciljem podrške proljetnom pošumljavanju u 2019. godini za sve zainteresirane biti obezbijeđen besplatan sadni materijal, odgovarajuća projektna dokumentacija, kao i stručna pomoć pri izvođenju radova pošumljavanja.

Zainteresirani vlasnici privatnih šuma za detaljnije informacije mogu se obratiti na adresu Kantonalne uprave za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona (032/460-692) ili direktno kontaktirati neko od područnih odjeljenja, ovisno od lokacije gdje se privatna šuma ili šumsko zemljište nalazi:

Tešanj             032/656-590

Maglaj             032/603-910

Zavidovići       032/868-410

Žepče              032/880-759

Zenica             032/441-920

Kakanj            032/557-350

Visoko            032/734-893

Olovo              032/825-475

Vareš              032/843-800

Vlasnici privatnih šuma su dužni da uz zahtjev za pošumljavanje svoje parcele dostave i odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuju vlasništvo nad predmetnom parcelom.

Pošumljavanje privatnih šuma ima veliki značaj ne samo za vlasnike privatnih parcela nego i za cijelo društvo, s obzirom na široku lepezu općekorisnih funkcija koje šume obavljaju, saopćeno je iz Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodprivredu – Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima, po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Vjetar slab, mijenja smjer na istok i sjeveroistok. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12, a jugu do 15 stupnjeva.

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, danas je, 14. februara 2019. godine, zajedno sa delegacijom iz Zeničko-dobojskog kantona posjetio Osnovnu školu "1. mart" u Vrbanjcima kod Kotor-Varoši, u kojoj se izvodi instruktivna nastava za bošnjačke učenike

Uz potpredsjednika Salkića, sastanku sa rukovodstvom škole, nastavnicima i predstavnicima roditelja, prisustvovali su  i Mensur Sinanović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK, i Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Na sastanku se razgovaralo o problemima s kojima se suočavaju nastavnici, učenici i njihovi roditelji, ali je istaknuta i važnost daljnje podrške na unapređenju rada ove škole i omogućavanja boljih uvjeta za učenike.

Učenici iz Vrbanjaca i njihovi roditelji,  istaknuto je na sastanku, svijetli su primjeri istrajnosti, požrtvovanosti i borbe za osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini.

- Nastavit ćemo da tražimo da se poštuju naša prava i da se u obrazovnom sistemu u ovom entitetu omogući izučavanje bosanskog jezika i nacionalne grupe predmeta! To je naše pravo. Istovremeno, dok se ne riješi ovaj problem, nastavit ćemo podržavati naše učenike u Vrbanjcima i njihove roditelje. S obzirom na njihove potrebe u svakodnevnoj nastavi, ali i troškove u održavanju škole, njima je potrebna podrška šire zajednice u Bosni i Hercegovini. Isto tako, želim da skrenem pažnju da mnoge bošnjačke zajednice danas u ovom entitetu očekuju podršku, posebno kada je u pitanju ekonomija, zapošljavanje i  obrazovanje - kazao je potpredsjednik Salkić.

Ministar Sinanović je istakao da je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK do sada uvijek pomagalo učenike ove škole, te poručio da podrška neće izostati ni u narednom periodu.

Zbog kršenja osnovnih ljudskih prava u bh. entitetu RS i onemogućavanja bošnjačkoj djeci da izučavaju bosanski jezik i nacionalnu grupu predmeta, 2014. godine je uvedena instruktivna nastava u Vrbanjcima, koja se izvodi po planu i programu Zeničko-dobojskog kantona. Nastava se danas izvodi za više od 60 učenika.

(Faktor)

Već drugi mjesec Bosnu i Hercegovinu potresa afera lažnih diploma, nakon što je novinarka portala Žurnal objavila kako je za 17 dana dobila diplomu srednje medicinske škole i to bez ijednog prisustva času, ali uz naknadu od 1.250 eura.

Osoba koja je diplomu prodala još uvijek nije procesuirana. Jedina hapšenja koja su uslijedila nakon cijele afere su prošlosedmična i to na području zapadne Bosne. Zbog sumnje da su prodavali lažne diplome, uhapšeno je devet osoba.

Problem oko lažnih diploma u Bosni i Hercegovini nije nepoznat, ali se njime nikada nisu bavile pravosudne i druge institucije, piše Radio Slobodna Evropa.

Tek nedavno je Kenan Vehabović, sekretar Zajedničke službe Parlamenta Bosne i Hercegovine zatražio provjeru diploma svih zaposlenih u toj instituciji, no direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević mu je odgovorio kako se time narušava pravna sigurnost.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa Kovačević kaže kako nema ništa protiv provjere, ali da za to mora postojati zakonski osnov.

“Ako se radi o sumnji da je falsifikat neka diploma, onda je to krivični postupak. U tom slučaju, istražni organi nešto istraže i moguće zloupotrebe prijave. Odgovornost je na javnim organima i treba praviti razliku da li se radi o falsifikatu, zloupotrebi službenog položaja ili lošem sistemu obrazovanja generalno. Dakle, ako su sporne diplome određene obrazovne ustanove, onda se mora zatražiti od institucija BiH da utvrde da li imaju zaposlene sa diplomama te obrazovne institucije. Zbog čega dovoditi integritet i ugled svih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini gdje ljudi rade časno i pošteno”, kaže Kovačević.

S druge strane, podnosilac zahtjeva za provjeru diploma u bh. parlamentu Kenan Vehabović ne smatra kako bi se narušila pravna sigurnost te institucije provjerom diploma. On je zatražio mišljenje od Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

“Ako je narušena pravna sigurnost da vi provjerite neku javnu ispravu, a nije narušena javna sigurnost ukoliko se, eventualno, u postupku utvrdi da imamo neku lažnu diplomu ili neku neispravnu javnu ispravu, šta je tu? Da li tu nije narušena pravna sigurnost?, pita se Vehabović.

Pored zahtjeva za provjeru diploma zaposlenih u bh. institucijama, isti postupak su tražili Vlada i Parlament Federacije BiH.

U Republici Srpskoj prijedloga zvaničnih institucija o provjeri nema, ali su zato opozicioni poslanici u Skupštini tog bh. entiteta zatražili da im se u narednih 30 dana dostavi spisak zaposlenih u javnom sektoru sa njihovom odgovarajućom stručnom spremom i diplomama. Razloge objašnjava Jelena Trivić, poslanica PDP-a.

“Pokrenuću ovaj postupak i neću odustati od njega. Nakon što dobijem odgovor na ovo poslaničko pitanje, preduzeću dalje korake, jer je opšteprihvaćena stvar da nam u javnim institucijama rade ljudi sa lažnim diplomama”, poručuje Trivić.

Njen kolega u Skupštini, poslanik SDS-a, Nebojša Vukanović ide i korak dalje i tvrdi kako i među postojećim ministrima u Vladi Republike Srpske ima onih koji tvrde da imaju završen fakultet, a da to nije istina.

“Ministar Petar Đokić, vidjeli smo, da nije diplomirao, barem su tako tvrdili mediji koji su istraživali, a u svojoj biografiji je naveo da je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1991, a na listi studenata koji su diplomirali te godine i koji je javno objavljen i potvrđen sa Ekonomskog fakulteta, Petra Đokića nema na tom spisku”, kaže Vukanović.

Kontaktirali smo beogradski Ekonomski fakultet kako bi saznali da li je ministar energetike i rudarstva diplomirao u toj obrazovnoj instituciji, kako se navodi na njegovoj službenoj stranici. RSE je u pisanoj formi dobio odgovor da Petra Đokića nema na listi studenata koji su završili Fakultet.

Ako se u obzir uzmu sve činjenice, nameće se i pitanje – da li je vlastima u Bosni i Hercegovini uopšte stalo do toga da se provjere sve osobe koje su lažirale ili “kupile” diplome na pojedinim fakultetima?

Ivana Korajlić iz Transparensy international BiH kaže kako je ključno da se uspostavi nezavisna komisija koja će diplome provjeravati na vrijeme, a ne kada ispliva neka afera.

“U suprotnom, bojim se da bi kod nas sve išlo selektivno ukoliko ne bismo imali neko nezavisno tijelo koje bi provodilo ovu vrstu kontrola, a to je kod nas, bojim se, nemoguće, jer kod nas političke stranke kontrolišu sve institucije. S druge strane, to je i pitanje za institucije pravosuđa, jer ukoliko je to tačno, tu se onda radi i o davanju lažnih podataka, falsifikovanju i sl. Što znači da bi i pravosuđe ovakve slučajeve trebalo procesuirati, a opet treba imati u vidu da su i te pravosudne institucije pod političkom kontrolom i to bi radile, vjerovatno, veoma selektivno”, ističe Korajlić.

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH kazna za krivotvorenje službene isprave se kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora, a u Republici Srpskoj od tri mjeseca do pet godina, s tim da za izradu, nabavljanje, posjedovanje, prodaju ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava, počinilac može biti i novčano kažnjen.