Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu u Evropi po broju stanovnika koji preminu usljed zagađenosti okoliša. Na stotinu hiljada stanovnika premine njih skoro 160. Lošija situacija je samo u Albaniji u kojoj premine više od 160 ljudi.

Ove zabrinjavajuće podatke objavila je Evropska agencija za okoliš (EEA) u svom izvještaju iz 2019. godine “Zdraviji okoliš, zdraviji životi: kako okoliš utječe na zdravlje i blagostanje u Evropi (Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe)”. U izvještaju je navedeno da je smrt jedne od osam osoba povezana sa zagađenošću okoliša. Od ukupnog broja preminulih osoba na Starom kontinentu, kod 13 posto dominantni uzroci smrti su zagađen zrak i visoke temperature usljed klimatskih promjena.

Kao najznačajniji zdravstveni rizik je označen zagađen zrak. Pretpostavlja se da ovaj problem za posljedicu ima preranu smrt kod 400.000 ljudi svake godine. Upozoreno je da dugotrajna izloženost zagađenom zraku može izazvati dijabetes, plućne bolesti i rak. Zagađenost zraka je dovedena u vezu sa smrtnim slučajevima usljed koronavirusa.

Iz EEA su podsjetili da je koronavirus pokazatelj da postoji povećan rizik od prenošenja bolesti sa životinja na ljude, što je posljedica uništavanja okoliša i staništa drugih vrsta.

U odnosu na Bosnu i Hercegovinu i Albaniju u ostalim zemljama regije broj smrtnih slučajeva zbog zagađenosti okoliša je manji. U ovom kontekstu, situacija je najbolja u Sloveniji gdje premine manje od 80 ljudi zbog zagađenosti okoliša. U Hrvatskoj taj broj iznosi više od stotinu, u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori više od 120. U Islandu je taj broj najmanji i iznosi manje od 60.

(klix.ba)

Čileanski predsjednik Sebastian Pinera u petak je kažnjen s 3.500 dolara nakon što je s prolaznicom pozirao za selfije na plaži bez nošenja maske, kao što se zahtijeva tokom  pandemije koronavirusa, prenijele su zdravstvene vlasti.

U Čileu je na snazi strogo pravilo nošenja maski na svim javnim površinama, dok su kršenja pravila kažnjiva sankcijama koje uključuju novčane i zatvorske kazne.

Pinera se izvinio i onda se ubrzo prijavio nakon što je početkom decembra selfie iskrsnuo na društvenim mrežama.

Predsjednik je objasnio da je hodao plažom blizu svoga doma u elitnom čileanskom primorskom gradu Kačagua, kad ga je prolaznica prepoznala i upitala može li se slikati s njim.

Selfie pokazuje da predsjednik i žena na sunčan dan stoje vrlo blizu jedno drugoga, dok nijedno ne nosi masku.

(avaz.ba)

Iako je vrijeme pandemije i preporuke kriznih štabova većine evropskih država su da se izbjegavaju putovanja, već ovog vikenda iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) očekuju gužve na graničnim prelazima.

Po upitima u posljednjih nekoliko sedmica, očito je da će veliki broj bh. dijaspore iskoristiti božićne i novogodišnje praznike da dođu u BIH. Već se bilježe duge kolone vozila na graničnim prelazima, iz Mađarske i Slovenije prema Hrvatskoj.

– Za imaoce bh. pasoša za ulazak u BiH nije potreban negativan PCR test. Također, državljani Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ako ulaze direktno iz svojih država, nisu obavezni imati test. Za sve ostale, ulazak u BiH je moguć samo uz posjedovanje negativnog PCR testa – navodi se.

Državljani BiH za ulazak u Hrvatsku, osim negativnog PCR testa, moraju imati dokument kojim dokazuju razlog putovanja (službeno putovanje, liječenje i slično).

Za ulazak u Crnu Goru neophodan je PCR test ili serološki test, ne stariji od 72 sata.

Srbija od 20. decembra sve strance obavezuje da, prilikom ulaska u državu, moraju imati PCR negativan test ne stariji od 48 sati.

Državljani BiH bez testa mogu ući u Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

– Preporučujemo svim vozačima da se na vrijeme informišu o uslovima putovanja, kao i o stanju na graničnim prelazima. Pozovite Informativni centar BIHAMK-a na 1282 (opcija 4), a za pozive iz inostranstva +387 33 282 100 (opcija 4) – navode iz BIHAMK-a.

Saobraćaj je pojačan na svim važnijim putevima i graničnim prelazima, gdje su zbog aktualnih kontrola moguća višesatna čekanja, naročito sa Slovenijom na ulasku (Bregana i Macelj) te Bosnom i Hercegovinom i Srbijom na izlasku iz zemlje, izvijestili su iz Hrvatskog auto-kluba.

Najveća gužva ja na Bregani gdje se za ulaz u Hrvatsku čeka čak i do 6 sati, na Maclju oko 2 sata, a toliko i na Pasjaku, javlja Index.

Ogromne gužve na granicama počele su još u četvrtak. Riječ o putnicima koji tranzituju preko Hrvatske, a ima i veći broj putnika koji ulaze u Hrvatsku, izvijestili su hrvatski mediji.

"Malo su pooštrene procedure kao i u Hrvatskoj tako i u Sloveniji, nakon odluke i svaki putnik se mora evidentirati i provjeriti udovoljavali li uslovima ulaska ili tranzitiranja u RH. Do 18 sati u petak prešlo je više od 9.000 putnika, a još veću gužvu očekujemo tokom vikenda i sljedeći sedmica uoči praznikaa", rekao je Marijan Burić, pomoćnik načelnika za zaštitu državne granice gostujući u RTL Danas.

"Ali, ipak značajno je manji saobraćaj, za 70 odsto u odnosu na prošlu godinu ako gledamo cijeli 12 mjesec, a ovih dana smanjen je 35 do 40 posto u odnosu na prošlu godinu", kazao je Burić.

U BiH je u trećem kvartalu zabilježen značajan pad svih indikatora u drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju uzorkovan uticajem epidemije virusa korona, a najveći pad bio je u broju prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju koji je manji za 79,6 odsto u odnosu na isti kvartal lani.

Broj prevezenih putnika u vazdušnom saobraćaju u trećem kvartalu manji je za 79,1 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine, u drumskom saobraćaju manji je za 60,8 odsto u odnosu na uporedni period, a u gradsko-prigradskom prevozu broj prevezenih putnika manji je za 25,4 odsto.

U drumskom prevozu putnika pređeni kilometri vozila u trećem kvartalu manji su za 61,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su ostvareni putnički kilometri manji za 68,2 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Kada je riječ o gradsko-prigradskom prevozu u trećem tromjesečju, u odnosu na isti period prošle godine pređeni kilometri vozila manji su za 19,9 odsto.

U drumskom prevozu robe broj pređenih kilometara vozila u trećem kvartalu manji su za 13,9 odsto u odnosu na isti period lani, obim prevezene robe manji je za 12,8 odsto, dok su ostvareni tonski kilometri manji za 16,9 odsto.

Broj ostvarenih putničkih kilomatara u željezničkom saobraćaju u trećem kvartalu manji je za 84 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je obim prevezene robe željeznicom manji za 16,3 odsto, a broj ostvarenih tonskih kilometara manji za 23,3 odsto.

U trećem kvartalu ove, u odnosu na isti period prošle godine broj aerodromskih operacija pokazuje pad od 57,3 odsto.

(N.N.)

Zemlje Evropske unije koje su zatvorile svoje granice još u martu zbog koronavirusa izmenile su spisak zemalja za koje zabrane putovanja više ne važe, javlja Anadolu Agency (AA).

Evropsko veće je izdalo konačnu verziju spiska zemalja "za koje je preporučeno" da se ukinu zabrane putovanja, a koji je poslednji put izmenjena 22. oktobra.

Prema spisku, granice koje su bile zatvorene u martu kao deo borbe protiv koronavirusa, postepeno će biti otvorene za Australiju, Japan, Novi Zeland, Ruandu, Singapur, Južnu Koreju i Tajland.

Granice će takođe biti otvorene za Kinu ukoliko zemlje EU svojim građanima daju dozvole za putovanje.

Zabrana putovanja i dalje važi za ostale zemlje, koje se ne nalaze na spisku.

Međutim, spisak će biti prepravljan u skladu sa situacijom u vezi sa COVID-19.

U tom slučaju, zabrana putovanja biće i prema Ujedinjenom Kraljevstvu, koje nije na spisku, jer je izašlo iz Evropske unije.

U martu, EU je uvela zabrane na svako putovanje koje nije nužno za 27 država članica, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku, koji su deo zone Šengena, kako bi se sprečilo širenje virusa.

Spisak nije obavezujući za države članice.

Pandemija koronavirusa odnela je više od 1,65 miliona života u 191 zemlji i regionu otkako se virus pojavio u Kini krajem prošle godine.

Više od 74,8 miliona slučajeva je registrovano širom sveta, do sada je oporavljeno više od 42,2 miliona pacijenata, pokazali su podaci Univerziteta "Johns Hopkins".

Sjedinjene Američke Države, Indija i Brazil ostaju najgore pogođene zemlje po broju zaraženih, a Evropa se nalazi u jeku drugog talasa.

Ispred Udruženja privatnih predškolskih ustanova ZE-DO kantona obavještavamo javnost da je veliki broj odgajatelja i direktorica privatnih predškolskih ustanova ZE-DO kantona sa svojim inovativnim idejama ušao u uži izbor za glavnu nagradu za inovativne nastavnike Centra za obrazovne inicijative Step by Step, a to su:

PPU “Hud-Hud” Zenica – Edina Skopljak, Merima Pivić i Munira Kavazović – u kategoriji “Odgajatelji/ce u predškolskom obrazovanju”,
PPU “Svjetlost” Tešanj – Jasmina Kurdić-Iriškić – u kategoriji “Odgajatelji/ce u predškolskom obrazovanju”,
PPU “Abakus” Zenica – Emina Talić-Hakanović i Almedina Spahić – u kategoriji “Direktori/ce u predškolskom obrazovanju”.
Nagrada za inovativne nastavnike i nastavnice, Centra za obrazovne inicijative – Step by Stepa, je najvrijednije priznanje u Bosni i Hercegovini među edukatorima i edukatoricama na svim nivoima obrazovanja. Već petu godinu uspješno promoviše nastavničku profesiju kao najvažniju profesiju i ključni indikator kvalitetnog obrazovanja. Od nastavnika za nastavnike, glavna je odlika ove nagrade.

CEI Step by Step je u 2016. godini pokrenuo inicijativu za dodjelu godišnje nagrade za inovativne odgajatelje i odgajateljice, nastavnike i nastavnice i stručne sradnike i saradnice u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Od ove godine se nagrađuju prvi put direktori i direktorice.

Cilj dodjele godišnje nagrade je prepoznati i promovisati one pojedince i pojedinke koji daju nemjerljiv doprinos razvoju odgoja i obrazovanja, predane i posvećene profesionalce koji svaki dan u vrtiću ili školi pretvaraju u čarobnu avanturu učenja i otkrivanja.

On-line ceremonija proglašenja dobitnika glavne nagrade počinje 18.12.2020. godine (PETAK) u 19:00 sati putem weba www.inskola.com, facebook-a i YouTubea Step by Stepa.

Istakli bismo da je prošlogodišnja dobitnica glavne nagrade, kolegica Nisveta Kozlić, odgajateljica PPU “Sindibad” Zenica.

Ponosni smo na naše uspjehe koji su nam vjetar u leđa da napredujemo i trudimo se da uz našu djecu rastemo.

Udruženje privatnih predškolskih ustanova ZE-DO kantona

Gotovo 19 godina nakon uvođenja eura, mnogi ljudi još uvijek otkrivaju novčanice njemačkih maraka u ladicama ili u podrumima. Krajem novembra, prema podacima Deutsche Bundesbank, novčanice i kovanice vrijedne više od dvanaest milijardi maraka još su uvijek bile u opticaju. Ponekad se čak otkriju i prava blaga.

Tako je jedan mladić otkrio gotovo 3,5 miliona njemačkih maraka (1,79 miliona eura) prilikom pospremanja kuće svog bolesnog ujaka. Muškarac je novac spremio u vreće za kupovinu i kutije cigara u svojoj kući na jugu Njemačke, a zatim ga je očito zaboravio, izvještava n-tv.

Čovjek je zapravo želio prodati svoju kuću kako bi podmirio nepodmirene račune. To više nije bilo potrebno nakon što je junior razmijenio nađene njemačke marke u Deutsche Bundesbank.

Ni gotovo 19 godina nakon uvođenja gotovine u eurima, nisu se svi oprostili od stare valute. Krajem novembra, prema podacima Bundesbank, još nisu razmijenjene novčanice i kovanice ukupne vrijednosti 12,4 milijarde maraka (6,34 milijarde eura). Riječ je o novčanicama vrijednosti 5,79 milijardi maraka i kovanicama obima 6,61 milijarde maraka. To odgovara 164,3 miliona novčanica i više od 23 milijarde kovanica.

Većina novca razmijenjena je u vrijeme uvođenja gotovine u eurima početkom 2002. Ali DM blago otkriva se uvijek iznova slučajno, skriveno u ladicama, u podrumima, knjigama ili u vrtu.

Nakon očeve smrti ove godine, troje djece pronašlo je požutjele novčanice skrivene u blizini odvodne cijevi u podrumu roditeljske kuće u Donjoj Saksoniji, koje se teško moglo prepoznati kao novčanice. Djeca su pretpostavljala da će taj iznos barem pokriti troškove pogreba. Međutim, na temelju otpornih sigurnosnih niti presvučenih aluminijom pokazalo se da je riječ o gotovo 100 000 DM novčanica.

– Naš Nacionalni centar za analizu u Mainzu čini sve kako bi zamijenio slučajno oštećene novčanice – čak i ako su novčanice u stanju za koje biste mogli pomisliti da nećete dobiti ništa, kažu u Bundesbank.

Bundesbank također prihvaća kolekcionarske kovanice po nominalnoj vrijednosti.

– Međutim, prije nego što izvršite namjeravanu zamjenu, trebali biste saznati isplati li se prodati profesionalnim kolekcionarima zbog sadržaja srebra u nekim kolekcionarskim kovanicama, a time i veće vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti, rekao je član uprave Središnje banke odgovoran za gotovinu.

Za razliku od mnogih drugih zemalja eura, stare novčanice i kovanice mogu se razmjenjivati ​​na neograničeno vrijeme u Bundesbank. Tečaj je nepromijenjen: Dobivate jedan euro za 1,95583 njemačke marke.

Međutim, ova se opcija razmjene očito rjeđe koristila u tekućoj godini zbog pandemije korone.

Do krajan ovembra Bundesbank je dobila DM u vrijednosti od oko 53,4 miliona maraka. Prema informacijama, novčanice i kovanice razmjenjivane su se znatno rjeđe nego u istom razdoblju prošle godine, a vrijednost je bila niža.

Novi paket restriktivnijih mjera za suzbijanje širenja korona virusa u Hrvatskoj najavljen je za sutra i za sada je izvesno samo da će sve važeće ostati na snazi i poslije 21. decembra.

Prema saznanjima hrvatskog portala Index, nove mjere će se odnositi na zabranu okupljanja članova više od dva domaćinsta, uvođenje propusnica i zabrana napuštanja stalnog mjesta boravka.

Novi set mjera će se, kažu, primenjivati od utorka.

Dodaju da još uvijek postoje nedoumice oko propusnica, odnosno zabrane napuštanja prebivališta.

Služba za mikrobiologiju Kantonalne bolnice Zenica dobila je novi aparat za molekularnu dijagnostiku (PCR) vrijedan 50.000 KM, čiju je nabavku finansirala Evropska unija. Nabavka je izvršena preko Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP), kao implementacijskog partnera EU, s kojim Vlada ZDK-a od početka pandemije snabdijeva zdarvstveni sektor potrebnom zaštitnom i medicinskom opremom.

Projekt menadžer UNDP-a za zdravstvo, dr. Nešad Šeremet, rekao je da mu je drago da vidi da KBZ napreduje i tehnički se osposobljava, naglasivši da UNDP ima izvanredne partnere u Zeničko-dobojskom kantonu te da je spreman ponuditi pomoć pri obuci i održavanju aparata, kao i nabavci testova.

- Znamo da su ljudi jako opterećeni i zauzeti samim pacijentima, a mi pokušavamo barem onaj dio logistički i tehnički da kao UNDP pomognemo što je više u skladu sa našim mogućnostima. Osluškujemo šta je to što je sistemu potrebno i na svaki način pokušavamo da pomognemo da bi sistem bio održiv i da odgovori svojim zadacima - rekao je Šeremet.

Ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba ZDK dr. Adnan Jupić zahvalio se Evropskoj uniji i UNDP-u na značajnoj pomoći zdravstvenom sektoru ovog kantona, navodeći da je opremanje PCR laboratorija u KBZ-u i Općoj bolnici Tešanj bilo jedan od prioriteta Kriznog štaba od početka pandemije. U ovim laboratorijama do sada je obavljeno oko 30.000 testiranja na koronavirus.

- Na vrijeme smo detektovali problem da će doći do povećanog broja oboljelih koji gravitiraju velikim kliničkim centrima i da će broj testiranja za ZDK biti ograničen. Kvalitetnim radom menadžera ove dvije zdravstevne ustanove stavili smo PCR laboratorije u funkciju, obavili veliki broj testiranja, a ove laboratorije će nam biti od velikog značaja i nakon pandemije Covid-19 - rekao je Jupić.

Donirani aparat privremeno će služiti kao rezerva u slučaju da dođe do kvara jedinog aparata koji se trenutno koristi, a kako je rekao direktor KBZ-a dr. Rasim Skomorac, nakon što se opremi novi kabinet, povećat će se i opseg i kvaliteta testiranja.

- U toku su tenderske procedure za izgradnju kabineta, a vodit ćemo računa da na vrijeme obučimo i zaposlimo kadar koji je potreban za rad u kabinetu  - rekao je Skomorac.

Načelnica Odjela mikrobiološke dijagnostike dr. Dijana Šarić rekla je da PCR laboratorij radi bez poteškoća, te da ima dovoljnu količinu testova i svu potrebnu aparaturu.

Press služba ZDK