Odliv bh. radnika u Sloveniju i Njemačku tokom prošle godine nije zaustavljen uprkos složenoj situaciji izazvanoj virusom korona, ali je, istina, ovaj proces usporen.

Kada je u pitanju posredovanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH u 2019. godini u Njemačkoj su izdate 683 radne dozvole, a u prošloj njih 533, i svi zaposleni su sa srednjom medicinskom školom.

"U Sloveniji je u 2019. godini izdata 14.581 radna dozvola, a zaključno sa novembrom taj broj u 2020. je 6.618 radnih dozvola", rekao je Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema njegovim riječima, u Sloveniji su zapošljavani uglavnom vozači, varioci, zidari, fasaderi, tesari, elektro i hidromonteri, bravari...

Nisu optimistične ni prognoze.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, uvjeren je da ćemo veliki odliv radne snage imati prvog dana kad budu otvorene granice za bh. državljane, odnosno kad se bude bez problema moglo pristupiti zemljama Šengena.

Ocjenjuje da nije svijetla budućnost u 2021. godini, te da je problem što su u BiH glavne teme političke, umjesto privrednih.

"Mi smo ranije upozoravali da naše plate ne mogu ni na koji način obezbijediti golu egzistenciju, imajući u vidu da potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi između 1.800 i 2.000 maraka. Mislim da ćemo imati situaciju da će poslodavci suhim zlatom plaćati radnike koji će biti manje kvalitetni od ovih koji danas rade za ove mizerne plate", rekao je Šatorović.

Sindikalci i poslodavci se slažu u jednom: iz BiH odlaze oni koji su najstručniji.

Nije optimističan ni Spasoje Albijanić, predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske, koji ističe da se poslovna zajednica u Srpskoj i BiH i te kako pribojava da će, po stabilizaciji stanja, doći do pojačanog odliva radnika s naših prostora.

Ovdje se, kako dodaje, radnicima ne mogu ponuditi uslovi koje oni mogu dobiti u zemljama zapadne Evrope.

"Ljudi idu tamo gdje im je bolje, gdje su sigurniji. Pogotovo mi ostajemo baš bez stručne radne snage, odnosno ljudi koji znaju svoj posao, svoj zanat. Oni ovdje postaju rijetkost zato što su traženi na zapadnom tržištu. Tamo su dobro plaćeni, obezbijeđena im je lična sigurnost. Naravno da bi i poslodavci ovdje dali veće plate, ali uslovi diktiraju pravila. Mislim da se moraju preduzimati sistemske mjere", istakao je Albijanić.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u novembru prošle godine smo imali 413.254 nezaposlena, a u februaru te godine, odnosno prije nego što je virus korona stigao u BiH, posao je tražilo 402.888 ljudi.

(akta.ba)