Po potvrđivanju budžeta Federacije Bosne i Hercegovine na Domu naroda Parlamenta Federacije BiH penzioneri u Federaciji mogu očekivati povećanje penzija za pet posto i to januarskih koje će dobiti u februaru, potvrdio je za Faktor Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Dodaje kako je tako rečeno iz Vlade Federacije BiH.

To znači da bi sa povećanjem od pet posto najniža penzija u februaru iznosila 564 KM a sada je 538 KM.

– Znamo da pet posto nije mnogo, da će izazvati revolt, ali eto januarska penzija ide pet posto koja se isplaćuje u februaru.

Moram naglasiti kako smo mi na Upravnom odboru Saveza koji je održan jučer donijeli odluku da se traži 13. penzija u visini prosječne penzije u FBiH a što je oko 640 KM i taj zahtjev ide prema Vladi FBiH.

Budžeti su puni i ta penzija je potrebna da se ublaži inflatorni udar i na našu populaciju. Pa vidjet ćemo. Danas je telefonska sjednica Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje – rekao nam je Trakić.

Vrativši se na 13. penziju kaže kako će tražiti da se ona isplati penzionerima do aprila.

Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” uputilo je danas pet šlepera brašna stanovništvu Gaze. Riječ je o 100 tona ove životne namirnice, čija ukupna vrijednost iznosi oko 209.000 KM, javlja Anadolu.

Prema riječima predsjednika “Merhameta“ Kenana Vrbanjca, brašno bi već sutra trebalo stići na odrednicu, gdje će biti podijeljeno ugroženom stanovništvu u Gazi.

“Sredstva za kupovinu 100 tona brašna ‘Merhamet’ je obezbijedio u saradnji sa Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Jedan šleper, odnosno 20 tona brašna, finansirali su tri bh. privrednika iz Tešnja, Travnika i Mostara, koji su željeli ostati anonimni”, rekao je Vrbanjac.

Dodaje da je “Merhamet” tokom dosadašnje akcije prikupljanja pomoći za Gazu prikupio više od 900.000 KM namijenjenih ugroženom stanovništvu u Gazi.

“U saradnji sa turskom partnerskom organizacijom IHH, ‘Merhamet’ od početka ratnih dejstava pomaže ugrožene u Gazi. Krenulo se sa interventnim paketima, a potom sa svakodnevnom pripremom obroka za stanovništvo na tom području, ali i za bolesne i ranjene u tamošnjim bolnicama. Obroci se pripremaju u improviziranim kuhinjama organizacije IHH na terenu. Inače, ‘Merhamet’ i IHH su u protekle dvije godine također organizirali pripremu obroka za stanovništvo Gaze, tako da imamo iskustva u tome”, istakao je Vrbanjac.

Odlukom Upravnog odbora HO “Merhamet” MDD, akcija prikupljanja pomoći za stanovništvo Gaze, koja je prvobitno trajala do 16. januara ove godine, produžena je za još tri mjeseca.

“‘Merhamet’ će i dalje nastaviti pomagati stanovništvo Gaze, ugroženo izraelskim ratnim dejstvima. Zahvaljujemo se građanima Bosne i Hercegovine, Rijasetu Islamske zajednice u BiH, kompanijama, obrazovnim i drugim institucijama koji su, po ko zna koji put, pokazali solidarnost i empatiju prema ljudima u nevolji. Zahvaljujući svima njima, ‘Merhamet’ uspijeva obezbijediti dragocjenu pomoć koja je stanovništvu Gaze itekako potrebna”, naglasio je Vrbanjac.

Djeci i mladima na Floridi ispod 16 godina bit će zabranjene društvene mreže bez obzira na odobrenje roditelja, po nacrtu zakona koji je tamošnji Zastupnički dom usvojio u srijedu.

Kako pišu američki mediji, u nacrtu zakona ne kaže se koje će platforme biti zabranjene, ali on cilja na sve društvene medije koji prate aktivnost korisnika, dopuštaju djeci učitavanje materijala i interakciju s drugima te koriste značajke koje izazivaju ovisnost osmišljene da izazovu pretjeranu ili kompulzivnu upotrebu.

Prijedlog zakona ne tiče se aplikacija koje se koriste za privatne poruke između pojedinaca.

“Oni iskorištavaju odrastanje djece. To je njihov poslovni model. A zašto to rade? Kako bi ih držali zakačenima… uz dopaminske udare koje platforma daje našoj djeci sa svakom automatskom reprodukcijom, sa svakim lajkom, sa svakom ‘push’ obavijesti”, rekao je republikanski zastupnik Tyler Sirois koji stoji iza zakona.

Zakon je usvojen sa 106 glasova za i 13 protiv, a mjera će zahtijevati od društvenih mreža da uklone račune svakoga mlađeg od 16 godina.

Čeka se odobrenje u Senatu

Prijedlog zakona još uvijek čeka odobrenje u Senatu, koji također kontrolišu republikanci kao i Zastupnički dom na Floridi.

Predsjednik doma Paul Renner rekao je da je ta zabrana jedan od njegovih prioriteta na planu zaštite djece u državi, zajedno s prijedlogom zakona koji ograničava pristup web stranicama za odrasle, koji su zastupnici također usvojili u srijedu.

“Moramo riješiti negativne učinke društvenih mreža i omogućiti dobar razvoj naše djece. Florida ima obvezu i interes zaštititi djecu, njihovo mentalno zdravlje i djetinjstvo”, rekao je Renner.

Zakon će također zahtijevati od kompanija da trajno obrišu lične podatke sakupljene od ugašenih računa.

Iako je Zakon predviđao da će prenosive tablice ubrzati trgovinu automobilima i omogućiti potencijalnim kupcima da testiraju vozilo prije kupovine, institucije u BiH nisu uspjele implementirati ovu promjenu.

BiH se i dalje suočava s problemom nedostatka prenosivih tablica za automobile, što otežava proces kupovine vozila u privatnim auto kućama. Iako je Zakonom o sigurnosti prometa prije više od pet godina predviđeno uvođenje prenosivih tablica kako bi se olakšao proces testiranja vozila prije kupovine, ta inicijativa još nije zaživjela. Kupci automobila kod privatnih auto kuća u BiH trenutno nemaju mogućnost legalnog testiranja vozila na putu prije kupovine zbog nedostatka prenosivih tablica. Proces izdavanja probnih tablica je spor i kompliciran, a jednom godišnje dopušteno je izdavanje samo jednog seta tablica za isto vozilo.

Iako je Zakon predviđao da će prenosive tablice ubrzati trgovinu automobilima i omogućiti potencijalnim kupcima da testiraju vozilo prije kupovine, institucije u BiH nisu uspjele implementirati ovu promjenu.

Frustracija auto kuća

Prodavci automobila izražavaju frustraciju zbog situacije koja utječe na njihovo poslovanje i ograničava prodaju vozila.

"Problem probnih tablica je velik. Tu država doslovno tjera trgovce automobilima u prekršaj. Bez obzira na to što postoji pravilnik o izdavanju probnih tablica za pravna lica koja se bave šifrom djelatnost prodaje vozila, MUP-ovi ne izdaju probne tablice na duže periode, odnosno više puta godišnje. Nismo nikad dobili odgovor zašto je to tako", kazala je grupa mostarskih auto trgovaca za Bljesak.info.

Nesuglasice institucija

Pitanje prenosivih tablica izaziva nesuglasice između agencije IDDEEA i Ministarstva komunikacija i prometa, što dodatno otežava situaciju.

Ovlašteni trgovci automobilima ističu da bi primjena prenosivih tablica omogućila kupcima da legalno testiraju vozila prije kupovine, čime bi se pojednostavio proces registracije i homologacije. Unatoč predviđanju zakona i prošlo pet godina od donošenja istog, prenosive tablice još uvijek nisu dostupne u BiH, ostavljajući prodavce automobila frustrirane zbog gubitka poslovnih prilika i otežanog procesa prodaje vozila.

Što kaže pravilnik?

U Pravilniku, koji možete pogledati na ovom linku, se precizira da zahtjev za izdavanje prenosivih tablica za vozilo podnosi policijskoj stanici prema sjedištu pravnog ili fizičkog lica – poduzetnika.

Nakon podnošenja zahtjeva, nadležno tijelo donosi rješenje kojim odobrava izdavanje prenosivih tablica u skladu s registriranom djelatnošću podnosioca zahtjeva. Pravilnik dodatno detaljno uređuje uvjete korištenja prenosivih tablica, broj odobrenih parova sa registarskim oznakama, serijske brojeve knjižica potvrda o korištenju tablica te iznos naknade za njihovo korištenje.

IDDEEA uputila oko 30 primjedbi na novi Pravilnik o registraciji vozila

Ministarstvo prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine pokrenulo je javne konzultacije krajem prošle godine o prednacrtu novog Pravilnika o registraciji vozila. Cilj je unaprijediti proces registracije motornih i priključnih vozila, izbjegavajući kontroverzne odredbe. Promjene su odgovor na ukidanje prethodnog pravilnika iz 2023., koje su izazvale sporenja oko privatne nabavke registarskih oznaka.

Dokument također razmatra pitanja kao što su evidencija vozila, ograničenja raspolaganja vozilom te mogućnost izbora registarskih oznaka putem internetskog portala. Iako su planirane promjene, Agencija IDDEEA ima primjedbe, posebno u vezi s upravljanjem posebnim slučajevima, te izražava zabrinutost zbog pojedinih odredbi. U njihovim prijedlozima naglašena je potreba za dopunom obrasca potvrde o registraciji prenosivih tablica te izraženo protivljenje izdavanju dodatnih tablica (O3 i O4) za određene kategorije vozila.

Agencija smatra da takve dodatne tablice nemaju opravdan praktičan razlog, mogu povećati rizik od zloupotrebe i postavlja pitanje kako proglasiti registarsku tablicu nevažećom. Također, IDDEEA predlaže novi član koji bi omogućio vlasnicima vozila da putem internetskog portala odaberu svoje registarske oznake, uz dodatnu naknadu, s naglaskom na izbjegavanju provokativnih ili nemoralnih kombinacija. Očekuje se da će novi pravilnik poboljšati transparentnost i pojednostaviti postupak registracije vozila u BiH. Nažalost ne zna se kada ...

(akta.ba)

Nije svako te sreće da mu je komšija inovator, pa se širom naših sela žalopojke o bubama na krompiru uglavnom ponavljaju svake godine, ali, to ne važi i za one koji su u najbližem komšiluku s Vasom Đokićem iz Brčkog.

Boraveći na svojoj vikendici često je slušao priče i kuknjavu povrtlara kako bube pojedoše krompir, pa je iz radoznalosti, zavirio na internet da vidi kako se riješiti ovih napasti. Kada je vidio da nema neke jednostavne mašine za njih, proradila je sijalica iznad glave i tako se ovaj, jedan od prvih brčanskih inovatora, bacio na posao.

"Osmislio sam prvo kao neka kolica s dvije ručke koja se guraju, četke udaraju po krompiru i skidaju bube. Napravio sam par prototipova, međutim to je bilo glomazno, teško za pakovanje u kutije, za nošenje, ne može u gepek stati. Onda sam došao na ideju napravim ovu koja se nosi", kaže Đokić za "Agroklub".

Tako je nastala mašina pod nazivom "kupibuba", koja izgledom podsjeća na trimer za košenje. Kaiševima se zakači na leđa, a teška je oko tri kilograma.

"Vrlo je jednostavna, sva je od aluminijuma, napravljena besprijekorno da se nema šta pokvariti. Šipka je duga 80 centimetara, sa strane su plastični dodaci koji šamaraju krompir, a bube upadaju u spremnik. Pogon mašine je akubušilica", pojašnjava ovaj inovator svoj izum koji je već u prodaji i košta 95 eura (185 KM).

Ne polaže komšija jajašca, nego buba

Vaso je penzioner i priča kako, iako je blizu 70-te, nema mira da samo sjedi. Pokretan je u toj mjeri da sam automobilom ode do Austrije – u cugu, haman bez odmora. Dobra kondicija ga tjera da stalno osmišlja neke inovacije, a za ovu posljednju još traži odgovarajuće partnere, kako bi počeo širu proizvodnju. Za sada ih izrađuje u svojoj radionici i prodaje po narudžbi, ali biznis ne stoji u mjestu.

Inovator tvrdi da je učinkovita 95 odsto, a pet procenata, kako pojašnjava otpada na one koje frknu ili odlete.

"Jedan mi je rekao 'zemljače zlatica postavi jajca i to je gotovo, to je kraj', ja nisam znao šta da mu kažem, jer nemam živce za trgovinu, pa sam ga pitao 'je li komšija postavlja ta jajašca, mora buba doći prvo na krompir, sletjeti’, prekinuo sam vezu i nisam mu htio prodati", prepričava Vaso jedan slučaj.

Podsjetio je kako je mašina lagana i da nije naporno proći njome više puta ako je potrebno. 

"Čim se bube pojave, prođe se mašinom i pošamara i neće postaviti jaja", dodaje.

Interesa za kupibubu ne manjka, no Đokić priča da je vrlo obazriv prema izboru partnera za širu proizvodnju. Nedavno su interesovanje pokazali Slovenci, ali se za njih još nije odlučio.

"Javio mi se jedan od jačih trgovaca iz Istre, to sam provjerio, mnogo šta ovisi od njega. Zagrijani su za ovo, dogovorili smo prvi set od 30 komada za početak. To je više da imaju uzorke. Jer oni gore imaju neku crvenu zemlju, tu je sami krompir", rekao je on.

Lonče sa sitom donijelo veliku zaradu

Inače, Vaso je jedan od prvih inovatora u Brčkom, a "proslavio" ga je od ranije poznat patent koji se naširoko prodavao. Naime, sedamdesetih godina prošlog vijeka, izmislio je sito za brašno.

"Lonče od 800 grama, ima ručku na sebi i samo je povlačite i sije brašno ili ako hoćete kukuruzno, samo se promijeni mrežica donja. Lijep sam kapital time stekao, čini mi se da i dan danas te pare trošim", kaže ovaj Brčak.

Prve komade tog izuma prodao je na tuzlanskoj pijaci, a kasnije su kupci u redovima znali čekati svoje lonče ispred pogona koji je pokrenuo, kada je buknuo interes za tim patentom.

Zaustavljena gradnja dionice vrijedne 76 miliona eura, gradilište sablasno- Radovi su obustavljeni nakon što su troškovi enormno porasli

Dionica Vranduk – Ponirak kod Zenice još nije završena, a radovi nisu nastavljeni ni poslije pet mjeseci.

Podsjećamo, ugovor o izgradnji dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica), čija je poddionica Vranduk – Ponirak, potpisan je 15. maja 2019. godine. Za izvođača radova izabran je konzorcij “Azvirt L.L.C” (Azerbejdžan) i “Hering” d. d. Široki Brijeg.

Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak prvobitno je iznosila 76.592.799 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC-ovog Fonda za međunarodni razvoj (OFID). Međutim, u aprilu prošle godine za poddionicu Vranduk – Ponirak zatraženo je dodatno zaduženje od 25 miliona eura, i to kod dosadašnjeg kreditora OFID-a, piše Avaz.

Nakon toga, 22. avgusta radovi su konzervirani, mašine povučene s gradilišta dok se ne završi istraga nadležnih organa o tome kako je došlo do enormnog povećanja utroška miliona eura na ovoj dionici.

Uprkos tome što su radovi stopirani, JP “Autoceste FBiH”, prema odluci Odbora za rješavanje sporova, mora platiti 11 miliona maraka iako radova nema ni na vidiku.

Spor protiv “Autocesta FBiH” je pokrenula azerbejdžanska kompanija “Azvirt” kao glavni izvođač radova na dionici Vranduk – Ponirak. Odbor za rješavanje sporova je procijenio da su troškovi narasli na 11 miliona maraka, a, kakogod, platit će se iz džepa građana!

Reporteri “Dnevnog avaza” jučer su posjetili ovo pusto gradilište. Izgleda još sablasnije nego u septembru prošle godine, dok je još poneka mašina i bila. Sve je prazno bez ijednog radnika.

Izgradnja ove dionice je pod lupom istražitelja Federalne uprave policije (FUP), a nakon što je u Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona pristigla krivična prijava o navodnim nezakonitostima u izgradnji. Radi se o radnjama bivše Uprave “Autocesta FBiH“, predvođene Elmedinom Voloderom.

– Troškovi na ovoj dionici na dan 31. decembar 2022. godine za realizaciju projekta iznosili su 73.804.435 eura, a urađeno je gotovo 2,5 od ukupnih 5,3 kilometra. Dešavaju se izmjene na projektima zbog neadekvatnog prvobitnog projektiranja, što iziskuje dodatna zaduženja, a što za posljedicu ima eskaliranje troškova i probijanje rokova izgradnje – navedeno je, između ostalog, u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH.

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine nezadovoljni su odnosom i radom aktuelnih vlasti na državnom, federalnom i kantonalnim nivoima na provedbi reformi i donošenju sistemskih propisa čija bi primjena omogućila povećanje plaća zaposlenih u realnom sektoru, konkurentnosti privrede, zaustavljanje odlaska kvalificirane radne snage iz BiH, ali i omogućila bolji životni standard građana, zaključeno je na proširenoj sjednici Upravog odbora Udruženja poslodavaca FBiH kojoj je prisustvovalo više od 60 poslodavaca iz cijele FBiH te predstavnika akademske zajednice.

Na sastanku je naglašeno da je neophodno pojačati aktivnosti i unaprijediti saradnju sa aktuelnim vlastima u smislu poboljšanja dijaloga među socijalnim partnerima i bržeg reagiranja i donošenja sistemskih propisa i provođenja neophodnih reformi.

„Naš prioritet i u ovoj godini je uspostava i početak rada Ekonomsko-socijalnog vijeća i donošenje fiskalnih zakona kojima će se značajno smanjiti opterećenje cijene rada. Nažalost, svjedočimo donošenju programskih i budžetskih dokumenata na svima nivoima u FBiH za 2024. godinu u kojima nisu razrađene aktivnosti i predviđena sredstva za provedbu fiskalnih zakona, što je jasan znak da vlasti ni u ovoj godini ne namjeravaju donijeti zakone kojima će se smanjiti porezi i doprinosi na plaće zaposlenih, urediti oblast poreza na dobit, minimalne plaće, a teška fiskalna i parafiskalna opterećenja cijene rada i dalje ostaju najviša u Evropi. To možemo i moramo hitno mjenjati“, istaknuo je Mario Nenadić, direktor UPFBiH.

Istaknuti privrednici, članovi Upravnog odbora, naglasili su tokom sjednice da se uvjeti za poslovanje u FBiH pogoršavaju, da kompanije iz FBiH gube konkurentnost na svjetskom tržištu te da su u naročito teškom položaju izvozno orijentirane kompanije. Poseban problem predstavlja tržište rada na čijoj liberalizaciji insistiraju poslodavci već godinama, a koje je još uvijek opterećeno sporim i neefikasnim procedurama, neusvajanjem Zakona o posredovanju u zapošljavanju, Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH i dr.

UPFBiH će nastaviti insistirati na donošenju izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, u smislu osiguranja besplatnog zdravstvenog osiguranja za sve građane FBiH, kako bi se jasno razdvojili aktivni tražioci posla od osoba koje su na biroima za zapošljavanje samo iz razloga besplatnog zdravstvenog osiguranja.

Na sastanku je istaknuta potreba što hitnijeg početka procesa reforme obrazovnog sistema u FBiH, koji u ovome trenutku ne odgovara potrebama tržišta rada, a nije riješeno ni pitanje dualnog obrazovanja ni obrazovanja odraslih.

UPFBiH insistira na što bržem uspostavljanju ekonomsko-socijalnog dijaloga i Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH, jer je apsolutno nedopustivo da vlasti donose zakone i odluke koje se direktno tiču privrede i realnog sektora, a da se prethodno o tome ne izjasne socijalni partneri, poslodavci i sindikati.

UPFBiH je prije godinu i po dana dostavilo svim političkim strankama u FBiH dokument „Šta poslodavci očekuju od vlasti “ sa više od 40 prijedloga izmjena i dopuna zakona i novih zakona čije bi donošenje omogućio poboljšanje poslovnog ambijenta i zaustavljanje odlaska kvalificirane radne snage iz BiH.

Nažalost, iako su to obećali poslodavcima prije i nakon općih izbora 2022. godine i najavili podršku ovim prijedlozima, vlasti nisu iskoristile predložena rješenja kao barem osnovu za dogovore u rješavanju nagomilanih problema u privredi.

Sa proširene sjednice Upravnog odbora upućen je apel vlastima da što hitnije krenu sa donošenjem reformskih zakona, kako bi se poboljšao poslovni ambijent, unaprijedili tehnološki procesi, kreirala nova radna mjesta, omogućile nove investicije u savremene tehnologije, unaprijedilo kreiranje neophodnih projekata i zaustavio odlazak mladih i kvalificiranih radnika.

Ukoliko se ne donesu hitni zakoni bh. privreda gubi konkurentnost, smanjit će se izvoz, izgubiti radna mesta, što bi u ovoj godini moglo doprinijeti nastavku iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika i stanovništva iz BiH.

Zaduženo je rukovodstvo Udruženja da u ime svih poslodavaca u FBiH traži hitne sastanke i tematske rasprave sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima vlasti, kako bi se o spomenutim i drugim temama iz domena privrede i uvjeta poslovanja, što prije obavile neophodne konsultacije, pripremili strateški dokumenti i usvojili propisi s ciljem poboljšanja stanja.

(biznisinfo.ba)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) reagovala je povodom epidemije morbila u Tuzlanskom kantonu i pojavi nekoliko slučajeva u Kantonu Sarajeva, istaknuvši da je razlog za to niska stopa imunizacije djece te navode da se na tome mora hitno raditi.

Morbili, izazvani, virusom lako se šire disanjem, kašljanjem i kihanjem, te najčešće pogađaju djecu, ali mogu zahvatiti sve dobne skupine. Morbili mogu izazvati ozbiljne komplikacije kao što su upala pluća, meningitis, sljepoća i konvulzije, ali i doživotni invaliditet i smrt, kažu iz WHO-a.

Naglašavaju kako je vakcinacija jedini efikasan način zaštite djece od ove potencijalno opasne bolesti.

“Potrebni su hitni napori u oblasti vakcinacije kako bi se zaustavio prenos i spriječilo dalje širenje morbila. Najmanje 95 posto djece mora biti potpuno vakcinisano, odnosno primiti dvije doze MRP (morbilli, rubeola, zaušnjaci) vakcine kako bi se postigao kolektivni imunitet i spriječilo dalje širenje epidemije”, naglasili su.

Navode da prema posljednjim podacima, u FBiH je tek nešto više od 60 posto djece vakcinisano MRP vakcinom. U Evropi je situacija mnogo bolja, ali bilježi zabrinjavajući opadajući trend.

“Stope vakcinacije za prvu dozu vakcine koja štiti od morbila, pale su sa 96 posto u 2019. na 93 posto u 2022. širom Evrope, dok je pokrivenost drugom dozom pala sa 92 posto na 91 posto u istom periodu. U 2023. godini morbili su zahvatili sve starosne grupe, sa značajnim razlikama u starosnoj distribuciji slučajeva među zemljama. Broj oboljelih u Evropi je skočio na 42.200, gotovo 45 puta više u odnosu na prethodnu godinu kada je registrovan 941 slučaj. Procjenjuje se da je 2021. u svijetu bilo oko 128.000 smrtnih slučajeva od morbila, uglavnom među nedovoljno vakcinisanom ili nevakcinisanom djecom mlađom od pet godina”, rekli su.

Ponovno pojavljivanje morbila, kako su kazali, povezano je sa nazadovanjem u obuhvatu vakcinacije u zemljama regiona u periodu od 2020. do 2022. godine, što je djelimično povezano sa pandemijom COVID-19 koja je značajno je uticala na performanse sistema imunizacije rezultirajući gomilanjem i povećanjem broja nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane djece.

“Da bi se ponovo postigao napredak ka eliminaciji morbila, imperativ je postizanje i održavanje pokrivenosti od preko 95 posto sa dvije doze vakcine protiv morbila. Postizanje visokog obuhvata rutinskom vakcinacijom mora stoga ostati glavni prioritet za sve zemlje. WHO procjenjuje da su vakcine protiv morbila pomogle u sprečavanju 56 miliona smrtnih slučajeva između 2000. i 2021. godine”, poručili su iz WHO-a.

Na kraju ističu, Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Sarajevu, kao i regionalni ured WHO-a za Evropu će nastaviti da podržava javnozdravstvene vlasti BiH u provođenju programa imunizacije i nadzora i vakcino-preventabilnim bolestima.

(klix.ba)

Predstavnički dom Federalnog parlamenta prihvatio je na sinoćnoj sjednici malo prije ponoći većinom glasova Prijedlog budžeta FBiH za 2024. godinu.

Prihvaćen je i Prijedlog zakona o izvršenju budžeta.

Tokom zastupničke rasprave, opozicija je zamjerala predlagaču što je budžet predložen po hitnom postupku jer, prema tim navodima, nije bilo dovoljno vremena za analizu budući da je budžetski akt dostavljen zastupnicima samo 24 sata prije ove sjednice.

Parlamentarna većina je tvrdila da je predloženi budžet kvalitetan i da predlagač, Vlada FBiH, prvi put uvodi i neke stavke kojih nije bilo u budžetima prethodnih godina, poput iznosa čija namjena je na tragu podrške pronatalitetnim mjerama u Federaciji.

Pojedinci iz redova parlamentarne većine naglašavali su da je predviđen i transfer za naučna istraživanja, čemu nije posvećivano dovoljno pažnje prije, kako su rekli.

Zastupnici su podnijeli ukupno 26 amandmana na tekst budžeta, ali nisu dobili većinsku podršku.

Da bi budžet stupio na snagu, neophodna je i podrška Doma naroda, čija sjednica je sazvana za sutra.

Ovogodišnji budžet je Federalna vlada predložila u iznosu od 7.474.800.209 KM, najvećem dosad i za pola milijarde KM većem u odnosu na prošlogodišnji budžet, što je novinarima potvrdio i ministar finansija Federacije Toni Krajević.

– Prvi put su izdvojena sredstva za novorođenčad u Federaciji. To je novi transfer Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u ukupnom iznosu od 16 miliona KM, koji se odnosi na jednokratnu novčanu pomoć za svako novorođeno dijete. Nadamo se da će u narednim godinama ova cifra imati trend rasta – rekao je Kraljević.

U stavci predviđenoj za Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, deset miliona KM namijenjeno je za pomoć parovima bez djece za postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.

Po ministrovim riječima, predviđeno je više novca i za usklađivanje penzija u Federaciji u skladu sa zakonskim propisima.

– Naknade za boračke kategorije, po različitim osnovama su uvećane za 9,6 miliona KM, kao i za neratne invalide, civilne žrtve rata, za projekte namijenjene ovim kategorijama, tako da je za ove kategorije ukupni rast izdvajanja 57,7 miliona KM – istakao je Kraljević.

Kreditna linija putem Razvojne banke uvećana je za pet miliona KM za podršku stambenom zbrinjavanju mladih te sad ukupno iznosi 20 miliona KM.

U oblasti poduzetništva, ministar napominje da su u parlamentarnoj proceduri dva zakona – o poduzetničkoj infrastrukturi i o poticaju razvoju male privrede. Te dvije stavke su značajno uvećane, za 18,4 miliona KM, čime će biti značajno povećana konkurentnost obrta u FBiH te malih i srednjih preduzeća.

– Kapitalni transferi prema općinama, gradovima i lokalnim zajednicama su uvećani za 50 miliona KM. To je ujedno prilika da se za značajan dio infrastrukturnih projekata jedinica lokalne samouprave osiguraju i dodatni izvori finansiranja. Za izgradnju sportske infrastrukture planirali smo 18 miliona KM i sve jedinice lokalne samouprave imat će pojednako prava aplicirati za ta sredstva kada bude objavljen javni poziv – naveo je Kraljević.

Za Fond solidarnosti, kako je kazao ministar, planirano je 50 miliona KM. To je dosad najveći iznos za ovaj fond, uvećan u odnosu na prošlogodišnje izdvajanje za 16,5 miliona KM.

Transferi za podršku poljoprivredi su povećani za 11 miliona KM u odnosu na 2023.

Ukupni transferi Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije veći su za 13,2 miliona KM, kao i tekući transferi Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za 18,4 miliona KM, obrazložio je ministar Kraljević.

Nastava u drugom polugodištu školske 2023/24. godine za učenike osnovnih i srednjih škola, prema školskim kalendarima, počinje u različito vrijeme po kantonima u Federaciji BiH.

Prema informacijama za Fenu iz resornog federalnog ministarstva, u ponedjeljak, 29. januara nastava počinje za učenike osnovnih i srednjih škola Unsko-sansko, Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Kantona Sarajevo.

U Zeničko-dobojskom kantonu nastava u drugom polugodištu je počela 22. januara, dok je u Posavskom kantonu i Kantonu 10 nastava u drugom polugodištu počela 15. januara.

U Srednjobosanskom kantonu početak drugog polugodišta za škole koje izvode nastavu na bosanskom jeziku bio je 24. januara, a za škole koje izvode nastavu na hrvatskom jeziku početak drugog polugodišta je bio 8. januara.

Za osnovce i srednjoškolce Hercegovačko-neretvanskog kantona početak drugog polugodišta bio je 22. januara za škole koje izvode nastavu na bosanskom jeziku, a za škole koje izvode nastavu na hrvatskom jeziku početak drugog polugodišta je bio 8. januara.

U Zapadnohercegovačkom kantonu nastava u drugom polugodištu je počela 8. januara.

Na području Federacije BiH u školskoj 2023/2024. godini ima ukupno 166.986 učenika osnovnih škola, dok je 70.429 učenika srednjih škola.

Federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković zaželjela je, ranije ovog mjeseca, sretan i uspješan početak nastave u drugom polugodištu za sve učenike i nastavnike, stručne saradnike i druge zaposlene u oblasti obrazovanja.

(FENA)