U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.

Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62.712.

Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.

Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.

No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.

Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.

Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.

U Bosni i Hercegovini jutros je pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama u Bosni lokalno ima magle, javlja Anadolu.

Jutros je najhladnije na Sokocu gdje je izmjereno minus 11 stepeni Celzijusa, slijedi Bugojno i Drvar sa minus osam, Livno i Zenica sa minus šest, Prijedor, Sanski Most i Sarajevo minus pet, Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Široki Brijeg, Stolac i Tuzla minus četiri, Doboj i Ivan Sedlo minus tri, Bjelašnica nula, Gradačac jedan, Mostar tri i Neum četiri stepena.

“Danas veći dio dana pretežno sunčano vrijeme. Postepeno naoblačenje sa sjeverozapada u poslijepodnevnim satima koje će usloviti u Bosni slabe padavine tokom noći na petak. U nizinama slaba kiša, a u višim područjima slab snijeg. Vjetar slab promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između pet i 11, na jugu zemlje do 15 stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

U petak, u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima u nizinama sa slabom kišom ili susnježicom, a u višim područjima sa slabim snijegom. U većem dijelu Hercegovine pretežno sunčano, više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus dva i tri, na jugu zemlje do šest stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između dva i osam, na jugu zemlje do 13 stepeni.

U subotu, pretežno oblačno vrijeme se očekuje u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. U ostatku zemlje sunčanije. Vjetar slab, u Bosni južnog i jugozapadnog smjera, a u Hercegovini sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus tri i dva, na jugu do pet stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između pet i deset, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu zemlje i do 15 stepeni.

U nedjelju, preovladavat će pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama u Bosni prije podne lokalno će biti magle. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus tri i dva stepena, na jugu do šest. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između osam i 15 stepeni.

Potpisivanjem Aneksa IV ugovora o izgradnji dionice Vranduk – Ponirak između Javnog poduzeća (JP) Autoceste FBiH i izvođača radova, konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbejdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg (BiH), odblokirano je gradilište i nastavlja se izgradnja ove dionice.

Nova Uprava je izvršila reviziju i uklanjanje svih nepravilnosti, te je postignut dogovor sa izvođačem za nastavak radova, priopćili su u četvrtak iz JP Autoceste FBiH.

Izvođač je već počeo s pripremama i nakon mobilizacije gradilišta radovi će biti službeno nastavljeni.

“Prema potpisanom aneksu novi rok za završetak radova na dionici Vranduk – Ponirak je 31. ožujka 2026. godine. Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH jeste da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen u lipnju 2026. godine”, navode iz JP Autoceste FBiH.

Predstavnici Vlade Zeničko-dobojskog kantona i kantonalnih organizacija sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja postigli su dogovor o povećanje plaće za oko 5.600 zaposlenih prosvjetnih radnika u ovom kantonu za 15 posto, počevši od 1. januara ove godine.

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama važećeg kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnom i srednjem obrazovanju biće potpisan u narednih 10 dana, a biće na snazi do isteka primjene važećeg kolektivnog ugovora 31. avgusta.

- Ovim smo potpuno usaglasili primjenu kolektivnog ugovora na koji se, nažalost, oglušila prethodna Vlada ZDK na čelu s premijerkom Amrom Mehmedić, gdje su prosvjetni radnici bili ne građani drugog reda, nego građani šestog reda u ZDK. Dolaskom nove Vlade ZDK i novog premijera, odmah u startu smo dogovorili da će se taj stav promijeniti i premijer je na prvom sastanku rekao da ćemo do 8. mjeseca imati najveće plate u BiH kao što je to bilo u periodu 2023. godine. Želimo se zahvaliti i premijeru, ministrici finansija, ministru obrazovanja i svim članovima Vlade ZDK-a jeste da su oni ovo napravili već danas sa 31. januarom i sa ponosom mogu kazati da su prosvjetni radnici ZDK-a od danas sa najvećim platama u BiH - rekao je predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja ZDK Selvedin Šatorović.

Rekao je da očekuje da se trend unapređenje materijalnog oložaja zaposlenih nastavi i u narednom periodu te pozvao sve vlade u FBiH da slijede pozitivan primjer Vlade ZDK-a, da vide na koji način se treitraju zahtjevi i potrebe prosvjetnih radnika i da ih u skladu sa tim zahtjevima i rješavaju.

- Pravi pozitivan primjer je Vlada ZDK-a i mi ćemo u narednom periodu kroz izmjenu drugih podzakonskih akata nastaviti raditi na poboljšanju obrazovnog sistema u ZDK-u koji je zaista na visokom nivou i gledat ćemo da sve uradimo što je u našoj moći i sa jedne i sa druge strane, da imamo zadovoljne učenike, roditelje i sve aktere odgojno obrazovnog procesa - rekao je Šatorović.

Predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture ZDK Đevad Hadžić također je izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom o povećanju plate, ali i dogovorenim povećanjem naknade za minuli rad sa 0,5 na 0,6 posto za svaku godinu radnog staža.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić zahvalio se predstavnicima sindikata i prosvjetnjim radnicima što su imali razumijevanja i dali Vladi prostora i vremena da izvrši analize stanja u budžetu te što je nakon Univerziteta u Zenici usaglašeno i povećanje plata za zaposlene u osnovnom i srednjem obrazovanju.

- Čast i zadovoljstvo je da smo u razgovorima sa sindikatima osnovnog i srednjeg obrazovanja dogovorili ispunjenje njihovih zahtjeva i drago nam je da smo poboljšali materijalni status uposlenika. Zadovoljni nastavnici će pružiti kvalitetnije obrazovanje našim mladim i zadovoljstvo je da imamo na današnji dan najveće plate u FBiH, iako pojedini kantoni imaju mnogo veće budžete - rekao je premijer Pivić.

Prema podacima Samostalnog sindiakta osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja FBiH, povećanjem za 15 posto, osnovna plata nastavnika sa VII stepenom stručne spreme u Zeničko-dobojskom kantonu od 31. januara iznosit će 1.535,63 KM.

- Usaglasili stavove prije tri mjeseca gdje smo tražili samo prostor da se konsolidujemo i usvojimo budžet. Donijeli smo sve i nakon tri mjeseca, usvojili smo njihov prijedlog i imat će povećanje plata za 15 posto. Zadovoljni smo i ovo je primjer kako se treba raditi. U narednih deset dana ćemo sve pripremiti i potpisati kolektivni ugovor - rekao je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Mirza Mušija.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Informaciju o stanju priprema za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća sa mjerama za organizovanje, razvoj i jačanje civilne zaštite u ZDK za 2023. godinu koju je izradila Kantonalna uprava CZ ZDK, a u čijoj su izradi učestvovale sve lokalne organizacije.

Ova informacija, kako je napomenuo direktor KUCZ ZDK Džavid Aličić, daje “cjelovitu i preglednu sliku civilne zaštite na području cijelog ZDK-a”.

-U informaciji su obrađeni svi štabovi, kantonalni, općinski i gradski, obrađene su sve službe spašavanja, operativni centri, povjerenici te, ono što je posebno interesantno, obrađene su i profesionalne vatrogasne jedinice i dobrovoljna vatrogasna društva.

Nama su oni posebno interesantni, jer su oni prvi odgovr na sve prirodne i druge nesreće u ZDK. Treba naglasiti da je prisutan pozitivan trend kada je u pitanju profesionalno vatrogastvo. Znači, povećan je broj profesionalnih vatrogasaca, povećan je broj vozila koja učestvuju u gašenju požara, a povećan je i broj dobrovoljnih vatrogasaca – naglasio je Aličić.

ZDK će, poučen iskustvom zbog prošlogodišnjeg, razornog zemljotresa, koji je pogodio Tursku, ali i prednovogodišnjeg koji je pogodio šire područje grada Zenica, oformiti specijalni spasilački tim za spašavanje – USAR tim. Bit će to, dodaje, tim po uzoru na turski AFAD.

-Mi ćemo, u okviru naše dvije službe, Službe za spašavanje iz ruševina i Službe za spašavanje sa visina, organizovati jedno odjeljenje USAR tim. To je tim koji će biti obučen za spašavanje iz ruševina u naseljenim mjestima.

U programu utroška za ovu, 2024. godinu planirali smo izdvojiti više od 170.000 KM za opremanje tog tima. Gledat ćemo da ih što prije obučimo i certificiramo, tako da, evo, oni budu spremni da sutra mogu izaći ususret. Ako ne ovdje, evo, dešavalo su i u drugim sredinama, zemljama da treba pomoć.

Znači, mi ćemo biti u situaciji da možemo poslati i pružiti pomoć onima kojima bude potrebna pomoć – istakao je Aličić.

Najavio je kako to neće biti profesionalni tim, nego će biti organizovan u okviru dvije spomenute službe.

-To su momci koji već znaju raditi s određenom tehnikom. Radi se o pilama za rezanje željeza, betona…Tako da moraju, dobrim dijelom, imati određeno iskustvo za rukovanje s tom opremom.

Jedan dio naše Službe spašavanja sa visina, za vrijeme nesreće usljed zemljotresa u Turskoj, boravio je i već imaju određeno iskustvo iz drugih sredina – napomenuo je Aličić, te najavio da će, sada, samo biti okupljeni u jedan tim.

KUCZ ZDK-a, dodao je, nesebično pomaže u opremanju svih službi, kao i onih lokalnih, kojima su prošle godine transferirali oko 100.000 KM za opremanje njihovih službi spašavanja od požara. Ove su godine, najavio je, također planirana određena sredstva, koja će biti realizirana kroz Program utroška sredstava KUCZ ZDK.

Primarna zadaća Kantonalne uprave i Kantonalnog štaba CZ ZDK-a, kao i Vlade ZDK, koja ih, kako je kazao Aličić, u svemu tome prati, je “opremanje i obučavanje službi spašavanja, kako bi mogle odgovoriti na bilo koji izazov koji se javi u narednom periodu”.

U posljednje vrijeme sve više općina i gradova u Federaciji BiH povećava iznose jednokratne novčane pomoći majkama porodiljama, a zadnja u nizu je općina Prozor/Rama čije je Općinsko vijeće u utorak donijelo odluku da visina jednokratne novčane pomoći iznosi 1.000 maraka za prvo novorođeno dijete.

Prema donesenoj Odluci o utvrđivanju prava i dodjeli jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete u 2024. godine, ta se pomoć povećava za svako novorođeno dijete, pa tako visina jednokratne novčane pomoći za drugo novorođeno dijete iznosi 1.500 KM, treće i svako sljedeće 2.000 KM, a za deseto novorođeno dijete 10.000 KM.

Podsjećamo, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je planiralo, a Vlada FBiH utvrdila 16 miliona maraka u budžetu Ministarstva za provođenje natalitetnih mjera u 2024. godini.

Ministar rada i socijalne politike Adnana Delića kazao je da je riječ o jednokratnoj podršci majkama porodiljama koja podrazumijeva 1.000 KM za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH.

To će biti i prvi put da se planira podrška majkama porodiljama s nivoa Federacije BiH. Osim toga, putem redovnog tekućeg transfera nižim nivoima vlasti, odnosno kantonima, iz budžeta Vlade FBiH, predviđen je uslov svim kantonima da dio tog transfera usmjere na provođenje i podršku natalitetnih politika, odnosno politika usmjerenih na jačanje porodice.

Policija je saopštila da je utvrđen motiv monstruoznog ubistva u Doboju, a to je veza koju je Andrea K. imala sa D.L.

Njih oboje dovode se u vezu sa ubistvom Saše Kulišića, koji je, inače, suprug od uhapšene Andree.

Iz policije su otkrili da je riječ o detaljno isplaniranom ubistvu, do te mjere da je žrtva prije zločina omamljena tabletama.

“Zasad imamo informaciju da je na dan dva prije, određena vrsta lijekova, ne znamo još tačno čega, sipana u vodu, limunadu, iz razloga da bi se što je više moguće oneosposobio i da ne bi mogao pružati otpor”, rečeno je iz dobojske policije, prenose Nezavisne.

“Zasad što imamo motiv, to je ljubavna veza između A.K. i D.L. Sad vidjećemo u daljoj istrazi da li ima drugog motiva, da li je to koristoljublje ili slično”, rekao je Slobodan Radinković, načelnik Policijske uprave Doboj.

Osumnjičeni su, kako navode iz policije, ušli u kuću 30. januara, noću, gdje je D.L. udario Kulišića, a potom su ga vezali trakom i kanapom i poslije toga su ga ubacili u prtljažnik vozila koje je iznajmljeno u Banjaluci.

“D.L. je vozilom koje je iznajmljeno ovdje u Doboju išao prvi, A.K. za njim u vozilu koje je iznamljeno u Banjaluci. Otišli su na Preslicu, tamo gdje je i pronađen leš. Izvadili su ga iz vozila i tom prilikom A.K. zadaje tri uboda nožem u predjelu lijevog rebarnog luka i abdomen, a usljed tih zadobijenih provreda je S.K. je i preminuo”, naveo je Radinković.

Poslije toga, prema riječima iz policije, oni sjedaju u vozila, ostavljaju na jednom parkingu u Doboju ono vozilo koje je u ovom gradu i iznajmljeno, a drugim vozilom A.K. odlazi u Banjaluku. I D. L. uzima svoje vozilo i odlazi u Banjaluku.

“Oni su ušli u stan u Banjaluci ujutru u šest sati. Ona je ostala u tom stanu, a u toku dana su uzeto vozilo vratili u ren-a-car agenciju. D.L. nakon toga sjeda u svoje vozilo, i vraća se u Doboj, gdje je i uhapšen od strane pripadnika PU Doboj”, naveo je Radinković.

Pronašli su, otkrio je, rukavice, a u toku je potraga za hladnim oružjem sa kojim su nanesene smrtonosne povrede.

“Danas će biti rađena obdukcija i toskikološko vještačenje nakon čega ćemo znati usljed kog uboda je uslijedila smrt”, naveo je Radinković.

Prema nezvaničnim informacijama istraga je počela nakon što je Kulišić pod nepoznatim okolnostima “nestao” iz kuće

Za ubistvo Saše Kulišića iz Doboja osumnjičena je njegova supruga A.K. i muškarac za kojeg se pretpostavlja da je njen ljubavnik, nezvanično saznaje ATV.

Kao što je ranije objavljeno Kulišić je brutalno ubijen nožem u šumi nedaleko od izletišta Preslica, a njegovo tijelo je pronađeno vezano za drvo. Usta i oči bili su mu oblijepljeni selotejp trakom, a sumnja se da je motiv zločina ljubomora.

Trag krvi u kući
Prema nezvaničnim informacijama istraga je počela nakon što je Kulišić pod nepoznatim okolnostima “nestao” iz kuće.

U kući je pronađen trag krvi što je bio alarm za pokretanje opsežne istrage. Ubrzo je pronađeno tijelo i sumnja se da je Kulišić napadnut na spavanju, odnosno da su ga napadači tvrdim predmetom udarili i onesvijestili. Potom su ga vezali, strpali u automobil i odvezli u šumu gdje je brutalno ubijen.

Zajedno s njim izgubio se trag i njegovoj supruzi i ispostavilo se da je pobjegla u Banju Luku, gdje je i uhapšena nakon što je policija locirala njen automobil, prenosi ATV.

Operativnim radom je utvrđeno da su osumnjičeni tokom dana iznajmili auto u Doboju, koji je takođe pronađen. Vjeruje se da je u tom vozilu Kulišić odvezen na Preslicu. Nakon toga su promijenili vozilo.

Četvero djece ostalo bez oca
“Muškarac i žena su uhapšeni zbog sumnje da se mogu dovesti u vezu sa ovim svirepim ubistvom. U toku je njihova kriminalistička obrada”, navode u policiji, dodajući da će više informacija biti saopšteno na vanrednoj konferenciji za medije koja je zakazana za danas.

Kulišić je, kako pričaju Dobojlije, poznat kao trgovac automobilima koji se bavio i rentanjem vozila. Iza ubijenog je ostalo četvoro djece.

(fokus.ba)

Nakon što su početkom ove godine Vlade FBiH i RS usvojile odluke u novim minimalnim platama, tema ne prestaje izazovati reakcije kako javnosti, stručnjaka, institucija, poslodavaca.

Inače, ova praksa je ustaljena i bazirana na osnovu Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, kada, obično na kraju godine Vlade FBiH i RS usklađuju visinu najniže plaće za narednu godinu.

Iako se sve čini jasno, postoje segmenti ovih odluka čije posljedice će se znati tek kroz vrijeme implementacije.

Ono što je sigurno da su povećanjem minimalne plate povećana plaćanja i doprinosa što je otežavajuća okolnost za poslodavce, a više smo na temu doprinosa već pisali.

Podsjećamo, odlukom Vlade FBiH najniža plata u FBIH za period od 01. januara do 31. decembra 2024.godine utvrđuje se u neto iznosu od 619,00 KM.

Najniža plata u FBiH je propisana u fiksnom, mjesečnom iznosu i isplaćuje se za svaki mjesec u istom iznosu, bez obzira na ukupan broj radnih dana odnosno radnih sati u pojedinom mjesecu.

Najniži iznos plate je 619 KM i ta propisana plata, ovom Odlukom predstavlja neto iznos nakon oporezivanja.

Koliko će FBiH ali i država profitirati novim uredbama

Iz Udruženje poslodavaca u FBiH za Akta.ba na pitanje koliko će FBiH ali i država profitirati novim uredbama tj. nametnutim povećanjem obaveza ka poslodavcima kažu da generalno niko od toga neće profitirati, pa ni sami radnici.

“Poslodavci su imali puno konkretnije prijedloge koji su bili u pravcu fiskalnih i parafiskalnih rasterećenja poslovanja. Iako najavljene, ove reforme se nisu još dogodile, ali to je jedini mogući model od kojeg bi svi u konačnici imali korist: poslodavci bi dobili radnu snagu koja bi bila zadovoljna podizanjem plata i standarda, radnici veće plate, ali ne samo radnici sa minimalnim platama, nego i svi drugi radnici, a vlasti bi dobile i na konkurentnosti i na zaštiti standarda radnika i građana jer iskustva pokazuju da veliki broj radnika napušta BiH i pitanja rada i zapošljavanja rješava u zemljama okruženja ili dalje.”, za Akta.ba izjavio je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca u FBiH.

Nenadić je stava da vlast, poslodavci i sindikati moraju uspostaviti zapostavljeni ekonomsko-socijalni dijalog.

Da li država želi povećati budžet preko poslodavaca

Na pitanje koji je opći stav poslodavaca na činjenicu da država želi povećati budžet preko poslodavaca, iz Udruženja poslodavaca za Akta.ba kažu da poslodavci to tako ne doživljavaju.

“Poslodavci to ne doživljaju na način kako je postavljeno vaše pitanje, a to dovoljno govori činjenica da im predlažemo izbalansirane propise vezano za poreze, dohodat i dobit i dalje smo sigurni da bi najbolja rješenja bila smanjiti doprinose i porez na dohodak i izbalansirati porez na dobit te pristupiti podizanju minimalnih i svih drugih plata u FBiH. Sve drugo povećava krizu, siromaštvo, odlazak radnika, nekonkurentnost i u toliko sugerišemo nastavak ekonomsko-socijalnog dijaloga među vlastima, poslodavcima i sindikatima kako bismo ova pitanja riješili na zadovoljstvo sve tri strane, a to je moguće, vjerujte. Očekujemo najavljene promjene što prije.”, kaže Nenadić za Akta.ba.

U FBiH oko 20.000 radnika na minimalnoj plati, najčešće na Lohn poslovima

Na pitanje koliko je radnika na minimalnoj plati u BiH i da li će po njegovom mišljenju država profitirati ovim uredbama, Čavalić kaže da je važno istaći da se tu primarno najviše radi o Lohn poslovima.

Podsjećanja radi, Lohn poslovi predstavljaju poseban oblik postupka unutarnje obrade, koji se vrši na temelju ugovora zaključenog između strane osobe kao nalagodavatelja i osobe registrirane u BiH i na temelju odobrenja carinskog organa, a obavlja se u kontinuitetu (duži period).

Odobrenje carinskih organa daje se osobi registriranoj u BiH (nositelj odobrenja), a po kojem isti ostvaruje pravo uvoza robe (dobara) radi procesa njihove obrade i ponovnog izvoza iste u obrađenom stanju.

Postupak Lohn poslova može odvijati isključivo po odobrenju carinskih organa koje se izdaje nositelju postupka unutarnje obrade.

“U FBiH je oko 20.000 radnika ispod (ili približno oko) minimalne plate, shodno izuzeću. Ovdje prije svega mislimo na lohn poslove. Oko 140.000 radnika je u razredu između minimalne plate i 750 KM. Bitno je navesti da iz godine u godinu, taj broj opada. Pretpostavka je da uglavnom ovi radnici najviše idu vani. Također, prosječna plata raste. Što se tiče RS, broj radnika je vjerovatno duplo manji. Kada je riječ o dodatnim uplatama za PIO, ne očekuju se značajniji iznos zbog toga što sve manji broj radnika radi na minimalnoj plati. Skok sa 596 na 619 KM podrazumijeva “platne migracije” za par desetina hiljada radnika.Tako je ne očekujem značajnije prinose po osnovu doprinosa.”, pojasnio je Čavalić za Akta.ba.

Kakva je situacija u Republici Srpskoj

Najniža plata u RS (od 1.1.2024.) je, također propisana u fiksnom, mjesečnom iznosu što znači da i ona isplaćuje za svaki mjesec u istom iznosu, bez obzira na ukupan broj radnih dana odnosno radnih sati u pojedinom mjesecu.

Najniži iznos plate je 900 KM i kao takva, propisana Odlukom predstavlja neto iznos nakon oporezivanja.

Prema posljednjim podacima, koje ima Poreska uprava Republike Srpske, oko 170.000 radnika u Republici Srpskoj prima platu manju od prosječne, a od to­g broja njih oko 8 hiljada prijavljeno je na najnižu platu od 700 KM.

“Prema podacima Poreske uprave RS, na platu u rasponu od najniže, odnosno od 701 marke do prosječne plate u Republici Srpskoj, koja prema posljednjim podacima za decembar 2023. godine iznosi neto 1.304 marke, bilo je prijavljeno oko 162 hiljade lica.”, rekli su za Akta.ba iz Privredne komore RS.

U praksi radnik uz minimalnu platu očekuje i topli obrok.

“U privatnom sektoru RS postoje dodatna očekivanja u vezi toplog obroka i zbog toga su poslodavci negativno reagovali u vezi minimalne plate od 900 KM. U praksi su očekivanja takva da radnik uz minimalnu platu od 900 KM očekuje i topli obrok – koji istina može biti u različitim formama, ali ipak vrijednosno izražen.”, dodatno za Akta.ba pojašnjava Admir Čavalić, ekonomski analitičar i aktualni zastupnik u Parlamentu FBiH.

Na pitanje koliko će RS profitirati novim uredbama u smislu povećanja budžeta kroz ove naplate iz Privredne komore RS za Akta.ba kažu da će odluka o najnižoj plati u Republici Srpskoj možda kratkoročno uticati na nominalno uvećanje prihoda u Budžetu RS, međutim u nekim srednjoročnim projekcijama, neminovno će doći do smanjenja ovih prihoda zbog povećanja cijena usluga i robe široke potrošnje, što će dalje prouzrokovati inflaciju koja će dovesti do novih problema za privredu.

“Moguće negativne posljedice su i smanjenje broja zaposlenih u privredi, gubitak poslovnih partnerstava sa inostranim partnerima i otežan plasman proizvoda iz RS. Negativne posljedice ove odluke ogledaju se i u povećanju nezadovoljstva zaposlenih čija su primanja i ranije bila iznad novoutvrđenog iznosa najniže plate, jer će se primanja nekvalifikovanih ili niskokvalifikovanih radnika približiti primanjima radnika sa većim kvalifikacijama.”, izjavili su za Akta.ba.

Zakon u RS o doprinosima se razlikuje za realni i javni sektor

Na pitanje koliko je izvijesno da će Vlada RS iznivelirati minimalnu platu za sve nivoe, koje konkretne korake to podrazumijeva i koji rok se za to predviđa, iz Privredne komore RS za Akta.ba kažu da će logičnim slijedom doći i do korekcija plata u realnom sektoru.

“Prema Zakonu o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske, naknade za topli obrok i regres uračunate su u iznos osnovne plate i ne mogu se posebno iskazivati, a osnovna plata, obračunata u skladu sa ovim zakonom, ne može biti niža od utvrđene najniže plate u Republici Srpskoj. Slijedom ovih odredbi neminovno će morati doći i do korekcija plata u javnom sektoru.”, ističu iz Privredne komore RS za Akta.ba.

Bitno je naglasiti, kažu, da je realni sektor u nepovoljnijoj poziciji zato što se regres i topli obrok na primanja u privredi obračunavaju i isplaćuju odvojeno, što znači da će povećanje najniže plate više pogoditi realni sektor.

“Iste posljedice pogađaju i javna preduzeća koja zapošljavaju veliki broj radnika. Značajno je istaći da Zakon o radu definiše da se na najnižu platu obračunava i minuli rad.”, pojasnili su.

Šta se u RS oporezuje a šta u FBiH

Javnosti je interesantna razlika načina oporezivanja plate i dodataka na platu u FBiH i RS te je važno istaći te zakonske činjenice prije svakih obračuna i paralela.

U Republici Srpskoj se oporezuju i plata i topli obrok (oporezivanja je oslobođen isključivo topli obrok koji se priprema u preduzećima, a ne i topli obrok koji se isplaćuje u novcu), dok se u Federaciji BiH ne oporezuju topli obrok, regres i prevoz, odnosno ova primanja u FBiH zavise od kolektivnog pregovaranja.

“Planirane fiskalne reforme u FBiH, a koje čekamo osam godina, bi uključile topli obrok sigurno, i naknadu za prevoz, moguće, u oporezivo. Na taj način bi se “fiktivno” povećala izražena minimalna (i prosječna, medijalna itd.) neto plata. Naravno, fokus tih reformi treba da bude spuštanje zbirne stope doprinosa na 25-27%.”, kaže Čavalić za Akta.ba.

To konkretno znači da će lični dohodak u RS-u nakon novih odredbi biti najmanje 1000 KM.

“U Republici Srpskoj minimalna plata je 900 KM bez uključenog toplog obroka, prevoza i regresa i sve je predmet oporezivanja sa naznakom da je lični odbitak najmanje 1.000 KM u zavisnosti od drugih uslova, a u FBiH minimalna plata 619 KM gdje topli obrok i regres nisu oporezivi.”, pojasnili su iz Privredne komore RS za Akta.ba.

Koliki je u konačnici zaista stvarni iznos plate koju će radnici u RS kako privatnog tako i javnog sektora dobijati bez da sami kalkuliraju aka bave se tematikom doprinosa i dilemom da li se na iznos minimalne plate dodaju ili ne dodaci na platu, svakako su pitanja koja su izazvala najviše dilema.

“Kada se na minimalnu platu dodaju minuli rad, topli obrok i prevoz, vidimo da će najniža neto plata iznositi između 1.200 – 1.300 KM. To će biti veliko opterećenje za privredu RS obzirom da se ovdje radi o minimalnim platama za najjednostavnije poslove i radne zadatke. Troškovi za plate za druga radna mjesta i kvalifikacije će biti daleko veći i to će dodatno opteretiti privredu.”, pojašnjavaju za Akta.ba.

Šta je u cijeloj priči sa medijalnom platom?

“Ako pratimo podatke od polovine godine, onda je vidljivo da je evidentirano 240.264 zaposlenih u FBiH ispod 1.000 KM neto plate. 245.463 zaposlenih imaju platu iznad 1.000 KM. Shodno navedenom, moguće je zaključiti da medijalna plata iznosi približno oko 1.000 KM.”, kaže Čavalić za Akta.ba.

Medijalna plata koju je kaže nedavno aktualizirao, je kao srednja tačka- eliminira uticaj ekstremno visokih i niskih primanja, pružajući realniju sliku o primanjima zaposlenih.

“Prosječna plata može biti iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja. Medijalna plata u Hrvatskoj iznosi oko 1.918 KM. U Srbiji 1.053 KM. Naravno, u FBiH imamo dosta neoporezivog na neto platu – npr. topli obrok, što medijalnu platu od 1.000 KM može povećati za 150-200 KM, tako da je viša od susjedne Srbije”, kaže Čavalić za Akta.ba.

Platna migracija

Čavalić kaže da se dešava “platna migracija” i to onih sa nižih ekstremnih plata ka sredini.

“Na primjer, u 2022. godini je 189.232 zaposlenih radilo do 750 KM, sada je to 142.771. Niz je razloga navedenom – od godišnjeg usklađivanja minimalnih plata preko inflacije pa sve do tržišnog unaprijeđenja pregovaračke pozicije zaposlenih, jer u suprotnom odlaze.”, kaže.

Smatra da je jasno da uskoro nećemo imati fiskalne zakone ali da su oni prijeko potrebni.

“Ono što je bitno naglasiti jeste da trebamo čim prije fiskalne zakone, i to na bazi zvučnih argumenata, ekonomskih analiza i najbitnije sa fokusom na medijalnu (ne minimalnu) platu.”, kaže Čavalić za Akta.ba.

Ove reforme treba da odgovore na pitanje kako da se poveća medijalna plata.

“Pritom, ne samo kroz prostu matematiku: 1.000 KM medijalna + topli obrok koji postaje oporeziv = 1.200 KM. Da, i to, ali kroz spuštanje zbirne stope doprinosa na 25-27%. Naravno, sve navedeno uz ceteris paribus (recesija, pad produktivnosti itd.)”, zaključio je Čavalić za Akta.ba.