TRA - Agencija za razvoj općine Tešanj, u ime Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Tešanj objavljuje Javni poziv za nezaposlena lica evidentirana pri Zavodu za zapošljavanje ZDK, za pohađanje BESPLATNE OBUKE ZA ZAVARIVAČE u okviru projekta „Tech-Lab“ (bos. teh lab)

PROGRAM OBUKE

- Obuka za zavarivače

Trajanje obuke: 75 časova

Organizacija obuke: 3-4 puta sedmično u trajanju od 8h po terminu

Teoretska nastava: Mješovita srednja škola Tešanj

Praktična nastava: GMC doo Usora

Uslovi za prijavu

Pravo na prijavu na Javni poziv nezaposlene osobe sa područja općine Tešanj i šire regije sa minimalnim obrazovnim zahtjevima za uključenje u program obrazovanja: završena srednja škola. Prednost imaju osobe sa zavšenom srednjom školom mašinskog smjera.

Svi zainteresovani se mogu prijaviti popunjavanjem online obrasca: koji se nalazi na web stanici Agencije za razvoj općine Tešanj ili popunjen Obrazac prijave dostaviti lično u Agenciju za razvoj općine Tešanj TRA doo Trg Alije Izetbegovića br. 1 74260 Tešanj (zgrada Općine, 1 sprat kancelarija br.15). Za sve dodatne informacije možete obratiti na broj telefona 032 650 608.

Poziv ostaje otvoren do 06.03.2023.godine do 16:00h, ili do popune predviđenog broja učesnika.

Obuka se realizuje u okviru projekta „Tech-Lab“ (bos. teh lab) koji zajednički implementiraju „TRA“ d.o.o - Agencija za razvoj općine Tešanj, Općina Tešanj, Javna ustanova Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, Mješovita srednja škola Tešanj i privredni subjekti. Ukupna vrijednost projekta je 467.745,47 KM, od čega je Europska unija obezbijedila 365.807,08 KM.

Alma Karahodžić naslijedila je ljubav prema pčelarstvu od svog rahmetli oca Ekrema Karahodžića, jednog od velikana bosanskohercegovačkog i regionalnog pčelarstva. Lijepi su primjeri gdje djeca nastavljaju putem svojih čestitih roditelja, a Tešanj baš obiluje njima. Alma Karahodžić je jedna od mnogobrojnih mladih čija je poslovna ideja dobila podršku kroz poticaje koje je Općina Tešanj osigurala za razvoj malih biznisa.

Tim povodom, a u okviru projekta I oni su budućnost Tešnja, Općinski načelnik Suad Huskić nedavno je sa saradnicima posjetio Almu u Jevadžijama i razgovarao sa njom.

Alma je od rahmetli oca naslijedila znanje ali i ogromnu empatiju prema pčelama i zato se danas uspješno bavi ovim plemenitim zanimanjem. Obrt sam osnovala prije nepunih pet godina. Moj otac se veoma uspješno bavio pčelarstvom 40 godina. Kroz djetinjstvo i odrastanje sticala sam znanje, a kasnije sam to znanje proširila kroz svoje studije kao inženjer prehrambene tehnologije, diplomiravši upravo na temu meda i pčelinjih proizvoda. Danas imamo oko 200 pčelinjih zajednica, govori Alma.

Postoji neko pravilo da je optimalan broj 40 pčelinjih zajednica da to bude primarno zanimanje, a ne hobi. Alma ih ima puno više, što nije nimalo jednostavno, ali kako kaže, kada se nešto voli nije teško.

Naša Općina, naglašava Alma, pruža podršku, tokom studiranja, a kasnije preko projekta Podrške razvoju start up ideja mladih, i poticaja obrtima. To nije baš tako u svim općinama, i zato, smatra Alma, treba iskoristiti sve ove pogodnosti i pokrenuti vlastiti biznis ko god to želi i ko ima jasnu viziju. Svaki početak je težak, ali kasnije se stvari poslože.

Nikada joj nije palo na pamet da odustane od pčelarstva, niti da napusti Bosnu i Hercegovinu. U 40 godina odrastanja u pčelarstvu uz oca, Alma se nagledala svega. Bilo je tu i lijepih dana i godina, ali i požara, poplava, i raznih drugih nevolja.

Prije nekoliko decenija sa manjim brojem zajednica moglo se proizvesti više meda nego danas. Došlo je do promjena u prirodi, i pčele danas moraju davati med u znatno nepovoljnijim uvjetima. Zato su pčelarstvo i zaštita prirodne sredine dvije neodvojive teme.

Posvećena kvalitetu u ovome što radi, Alma ističe da nema problema sa plasmanom meda i proizvoda od meda. Kvalitet nam je na prvom mjestu. Osim toga, trudimo se da naše proizvode lijepo upakujemo. Naši proizvodi su dostupni u Tešnju u Jevadžijama i na Vlašiću gdje imamo svoj pčelinjak, a vršimo i dostavu brzom poštom.

Prošla godina je bila jedna od boljih po količini meda. Što se tiče cijene, Alma smatra da je 25 KM za kilogram pravog, nepatvorenog meda realna za sada.

Osim meda, Pčelarstvo Karahodžić ima u ponudi i polenov prah, propolis, matičnu mliječ, a unazad godinu dana počelo se sa proizvodnjom 100% prirodne kozmetike na bazi meda i pčelinjeg voska. Zapravo se malo odmaram kada pravim ove prozvode, naspram ovog težeg dijela, iskrena je Alma.

Danas je Pčelarstvo Karahodžić ozbiljan obrt sa godišnjom proizvodnjom meda od oko nekoliko tona i sa planom širenja kapaciteta. Primjenjuju se nove tehnologije gdje god je to potrebno i moguće. Spada u red tzv. selećih pčelarstava, što znači da pčelinje zajednice sele po pašama u periodima medobranja. U proljeće idu prvo na bagrem u okolini Modriče i Odžaka, zatim na Vlašić gdje pčele provode cijelo ljeto i gdje beru dvije paše, vlašićku livadu i vlašićku šumu. Na jesen se pčele vraćaju u Tešanj na stacionar gdje zimuju i provode prve dane intenzivnog razvoja do nove pčelinje paše.

Jedna pčelinja zajednica ima oko 1 milion pčela. Brinemo o 200 miliona pčela. Pčele su plemenita bića i ljudi bi mnogo toga mogli naučiti od njih. Daleko smo od toga da naša Bosna i Hercegovina funkcionira besprijekorno kao jedna pčelinja zajednica, ali sanjam da ćemo jednog dana ličiti na njih, poručuje nam Alma za kraj razgovora.

Projektom I oni su budućnost Tešnja Općina predstavlja mlade i uspješne ljude. Cilj je promovirati kako njihova profesionalna i životna postignuća tako i univerzalne vrijednosti. Projektom se želi pokazati da Tešanj kao lokalna zajednica ima svijetlu budućnost u kojem itekako ima mjesta i za mlade i uspješne ljude koji grade jedno društvo u kojem uspjeh nije nikakvo ‘čudo’, već pravilo i normalna stvar do koje se dolazi znanjem i zalaganjem.

Iako su cijene goriva znatno pale u odnosu na sredinu prošle godine, kada je na nekim pumpama za litar trebalo izdvajati oko 3,70 KM, na rafama u trgovinama se, u međuvremenu, skoro ništa nije promijenilo.

Na benzinskim pumpama trenutno su naftni derivati poprilično jeftiniji nego u junu 2022, pa je, recimo, u Banjaluci benzin 95 juče koštao od 2,49, a dizel od 2,66 KM pa naviše.

U istom periodu, svjedoče borci za zaštitu potrošača, skoro ničemu od robe i usluga koje svakodnevno plaćamo nije padala cijena, zbog čega, smatraju, neko ubire ekstraprofit.

Dijelom ozbiljno, dijelom kroz šalu, upozorili su da je, recimo, poprilično poskupjela i usluga šišanja, iako ne znaju da ijedna berberska mašinica radi na benzin ili na dizel.

Zbog niza sličnih primjera, dodaju u udruženjima za zaštitu potrošača, na potezu je inspekcija, dok sindikalci ne vjeruju da će se to desiti, jer, kako kažu, to državi nije u interesu, pošto viša cijena znači i veće poreze, a time i pozamašnije punjenje budžeta.

"Činjenica je da su se svi proizvođači, odnosno trgovci, kada su cijene goriva rasle, pozivali na to poskupljenje, te podigli i cijene robe. Kada je došlo do pada cijena goriva, niko ne vraća svoje cijene. Ovo je definitivno vrijeme da inspekcija počne kontrolisati trgovce i pružaoce različitih usluga", kaže za "Nezavisne novine" Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da smo svjedoci da, kada cijene dostignu određeni nivo, one se vrlo često ili nikako ne vraćaju, a tu su, dodaje, zakazali inspekcijski organi, koji bi trebalo da budu u službi zaštite potrošača, odnosno građana, tj. svih onih krajnjih korisnika proizvoda i usluga.

"U zemljama zapadne Evrope, kada dođe do smanjenja cijene barela nafte, to se vidi i na benzinskim pumpama i na policama. A mi to vrlo brzo osjetimo samo kada treba podići cijenu. Mislim da za takvu politiku trgovački centri i oni koji distribuišu robu i usluge imaju tihu saglasnost vlasti u BiH, jer ovdje je cilj da se što više sredstava prikupi kroz PDV, pošto tu država profitira", naveo je Šatorović za "Nezavisne novine".

S druge strane, Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, kaže da gorivo nije jedini ulazni element koji utiče na krajnju cijenu u maloprodaji.

"Mi smo uvozno orijentisana zemlja i većina asortimana koji je na policama u marketima uvoznog je karaktera. Osim toga, kako imamo informacije od trgovaca, nije tačno da nije došlo do snižavanja cijena. Neki proizvodi, recimo neki sirevi, kao što su edamer i gauda, sniženi su čak i za 30 odsto. Svakako treba imati u vidu i da su trgovci išli sa povećanjem plata za radnu snagu, tako da i to utiče na definisanje konačnih cijena u maloprodaji", kaže Šobotova za "Nezavisne novine".

Iz Inspektorata Republike Srpske poručuju da je prioritet u radu Republičke tržišne inspekcije u protekloj godini bila kontinuirana kontrola formiranja cijena osnovnih životnih namirnica.

"U tržnim centrima i marketima izvršeno je više od 200 kontrola poštivanja Uredbe o ograničavanju marži. U 138 slučajeva utvrđene su nepravilnosti, na osnovu čega su izrečene novčane kazne u visini od 1.253.200 KM", naveli su iz Inspektorata RS.

Dodali su da će tržišna inspekcija i dalje svakodnevno nastaviti s redovnom kontrolom formiranja cijena.

"Pratićemo stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala", kazali su iz Inspektorata Republike Srpske za "Nezavisne novine".

Da bi se otišlo u starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine, potrebno je da ispunite jedan od dva uvjeta, a to je da imate 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža ili da imate 40 godina radnog staža bez obzira na godine života.

Redakciji Faktora više čitatelja se obratilo sa pitanjem da li se u penziju može sa manje staža i godina života i ako može, da li se u tom slučaju umanjuje penzija i koliko.

Prijevremena penzija se umanjuje

– Radim u administraciji i zaista više ne mogu. Želim da se penzionišem. Imam 30 godina staža i 62 godine života. Znam da kada bih otišla u penziju, da bi mi penzija bila umanjena, ali pitam se kao i mnogi da li bi mi se sa navršenih 65 godina života povećala penzija na osnovu godina starosti – govori nam čitateljka.

Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, za Faktor kaže kako žene po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u FBiH u prijevremenu starosnu penziju u ovoj godini mogu samo ako imaju 33 godine staža osiguranja i 58 godina života.

Dodaje kako žene mogu ići ranije u penziju i to invalidsku ili ako su bile u odbrani zemlje, a gdje postoje također propisani uvjeti pod kojima se mogu penzionisati.

– Ne mogu žene u penziju sa recimo 30 godina staža i 62 godine života. Kod odlaska u prijevremenu starosnu penziju, u odnosu na nedostajeće godine života, penzija se umanjuje za četiri posto godišnje.

Ta prijevremena penzija neće biti manja od minimalne, ali ona je trajna i ne povećava se kada osoba koja je otišla sa 58 godina starosti navrši 65 godina. Naravno da se povećava sa ostalim penzijama. Umanjenje penzija ako se ide ranije je ozbiljnije po novom Zakonu o PIO-u.

Smisao umanjenja penzija je da destimulira ljude da odu ranije u penziju, prijevremenu. Cilj je da se ostane u radnom odnosu, čak ima u zakonu nagrada ako se ostaje poslije 65. godine u radnom odnosu, nekih dva posto – govori Kvesić.

Primati penziju i raditi

Kaže da kod rada nakon penzije može doći do korekcije penzije jer osoba može zbog dodatnih godina staža tražiti novi obračun penzije.

Podsjetio je ko može raditi i primati penziju.

– Oni koji imaju 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života, mogu i raditi i primati penziju. Na početku 2018. nije mogao niko, kada je počela primjena zakona, ali se to promijenilo – rekao je Kvesić.

U ovoj godini u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju mogu muškarci koji imaju 63 godine života i 38 godina staža osiguranja.

(faktor.ba)

Prije 31. godinu građani Bosne i Hercegovine na referendumu 29. februara i 1. marta odlučili su da žele živjeti u nezavisnoj državi. Tada je voljom većine građana, Bosna i Hercegovina postala nezavisna i suverena država, a nakon toga i međunarodno priznata.

Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine, 76 država svijeta priznalo je BiH kao nezavisnu državu, a prvo je to učinila Bugarska i prije referenduma 31. januara 1992. godine.

Bosna i Hercegovina 22. maja 1992. godine postala je članicom Ujedinjenih naroda, a ispred sjedišta u New Yorku postavljena je njena državna zastava. Ubrzo nakon proglašenja nezavisnosti počela je četverogodišnja agresija na BiH.

BiH je postala članica UN-a na osnovu Rezolucije 755, čime je, kao sukcesor Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ. Generalna skupština UN-a jednoglasno je primila BiH u svoje članstvo. Tako je BiH dobila puni međunarodni legitimitet.

Zemlje članice tadašnje Evropske ekonomske zajednice, pretače Evropske unije, 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, priznale su Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu.

BiH je do danas uspostavila diplomatske odnose sa 183 države članice Ujedinjenih nacija, a vodi se intenzivna komunikacija s preostalih devet članica (Butan, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Madagaskar, Nauru, Palau, Mikronezija, Kiribati i Centralnoafrička Republika) s kojima još nisu formalno uspostavljeni diplomatski odnosi.

Specifičnost svih ovih devet država je da su geografski vrlo udaljene od BiH i da nemaju posebno razvijenu diplomatsku mrežu, što je vjerovatno i jedan od razloga da do danas s njima nisu uspostavljeni diplomatski odnosi.

Američki nezavisni senator, ljevičar, Bernie Sanders je izjavio da Sjedinjene Američke Države postaju oligarhija poput Rusije.

To je poručio u intervjuu za Sky News, dok promoviše svoju nedavno objavljenu knjigu "U redu je biti ljut zbog kapitalizma (It's OK to be Angry About Capitalism)".

"Ljut sam jer u mojoj državi, SAD-u, imamo veću nejednakost u prihodima i bogatstvu nego što smo ikada imali u historiji naše zemlje. Srednja klasa ima sve niže prihode, radnička klasa se bori da donese hranu na sto, ali milijarderima ide fenomenalno. Postoji veća koncentracija vlasništva u brojnim sektorima, bilo da je riječ o poljoprivredi, medijima, Wall Streetu, transportu", ukazao je.

Prema Sandersovim riječima, sve manje velikih korporacija kontroliše ono što se događa u SAD-u.

"U Americi postoji klasa milijardera koja je u stanju dati ogromne količine novca pojedinim kandidatima i dominirati političkim sistemom. Ono što gledamo je nacija koja brzo postaje oligarhija. Govorimo o Rusiji i Putinovoj oligarhiji. Pa u SAD-u također postoji oligarhija", konstatovao je.

Kao razlog zašto je ljut je istakao da se dešava nazadovanje uprkos tehnologiji koja postoji. Poručio je da knjigom želi podstaći na razmišljanje kako to da američki radnici više rade, a manje zarađuju usljed tehnološkog napretka. Istakao je da se mora osigurati da tehnologija radi za radnika, a ne samo za vlasnike tehnologije.

Građani Bosne i Hercegovine su se na referendumu, 1. marta 1992. godine opredijelili za nezavisnu, suverenu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercgovinu, državu ravnopravnih građana i naroda.

Tada smo pokazali hrabrost i odlučnost da se kao narodi i građani ove zemlje opredijelimo za put slobode i nade, a danas svjedočimo da je Bosna  i Hercegovina opstala, i da uz sve teškoće ima nade za buduće generacije. Ovo je prilika da još jednom podcrtamo da je ovaj dan historijska činjenica.

Stoga, svim građanima Bosne i Hercegovine, a posebno stanovnicima općine Tešanj, koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu, čestitamo 1. mart - Dan nezavisnosti.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                                     OPĆINSKI NAČELNIK

           Amir Kurtić, dipl. ing.elteh.                                                           Mr.sci. Suad Huskić

Na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine građani Bosne i Hercegovine svih nacionalnosti su se odlučili za suverenu, nezavisnu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana.

Ova historijska odluka građana BiH prouzrokovala je najteži period naše novije historije, jer rijetki su oni koji su svoju nezavisnost platili tako visokom cijenom.

Upravo u tim teškim trenucima koji su uslijedili nakon referenduma građani su potvrdili svoju istinsku želju za samostalnošću svoje domovine, mnogi žrtvujući za nju i ono najvrednije, vlastiti život.

 Moramo biti ponosni i zahvalni svima onima koji su stvorili, odbranili i očuvali našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, ne pitajući za cijenu.

Ustrajni u borbi za potpuno ostvarivanje ciljeva zacrtanih historiskim referendumom svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine čestitamo 1. mart- Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine i želimo svako dobro!

U ime OO SDP BiH Tešanj i svoje osobno    

 Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
             Senad S. Subašić

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na  4. vanrednoj sjednici, utvrdila je Prijedlog Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu i po skraćenom postupku uputila u proceduru u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.

Ukupni prihodi i primici planirani su u iznosu od 540.582.580,00 KM, a ukupni rashodi i izdaci planirani su u iznosu od 536.301.950,00 KM, dok je preostali iznos od 4.280.630,00 KM planiran za pokriće deficita iz ranijih godina.

Prijedlog Budžeta za 2023. godinu je u odnosu na izvršenje prošlogodišnjeg budžeta veći za 43.154.909,00 KM ili oko 8 posto.

Projekcije prihoda Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu rađene su na osnovu dostavljenih projekcija prihoda od strane Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine, Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Revidiranih projekcija Federalnog ministarstva finansija za indirektne poreze, porez na dobit i porez na dohodak, dok je predložena visina rashoda i izdataka, nakon detaljnih konsultacija članova Vlade, utvrđena u saradnji s resornim ministarstvima.

Prijedlog Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu razmatrat će Skupština Zeničko-dobojskog kantona na sjednici koja je zakazana za 10. mart 2023. godine.

Press služba ZDK

Siromaštvo postaje sve izraženiji problem u Bosni i Hercegovini. Ranije objavljeni podaci UN-a pokazuju da je 15 odsto našeg stanovništva apsolutno siromašno. Pomoć je potrebna svima. Po tople obroke u javne kuhinje odlazi sve više građana. Za to vrijeme političari zarađuju po nekoliko hiljada maraka i žive u luksuzu.

Mirjanu Sakić, penzionerku, sreli smo u povratku s pijace. Kupila je sir, mlijeko, malo mesa i povrća. Cijene, kaže, visoke za naš standard.

„Inače, da nije neke dobre ekonomije i dobre organizacije, jako loše. Ne samo ja, nego mnogi koji imaju minimalnu penziju. Strašno“, kaže nam Mirjana.

Prodaja slaba. Kupaca sve manje i manje. Zaraditi teško mogu i prodavači. Priča za BHRT Dana Malić koja na pijaci prodaje 30 godina.

„Svaki dan zarada ostane u robi. Malo nabavimo pa onda opet tako. Slaba zarada. Samo eto da nismo kod kuće“, navodi Dana.

Plate jesu povećavane. Ipak nisu pratile rast cijena. Sveukupan je utisak. Sve je više ljudi kojima je pomoć potrebna. Od 600 do 800 obroka dnevno se podijeli u ovoj banjalučkoj javnoj kuhinji.

„Nemam šta kazati. Meni je to ogromno veliko. Stvarno Vam kažem. Dođem ovdje na dnevni boravak“, navodi korisnica javne kuhinje Gospava Matovina.

“Prije su pomoć tražila stara i nemoćna lica a danas pomoć traže i zaposlena lica. Zato smatram da je u ovoj godini jako teško vrijeme”, navodi Miroslav Subašić iz Mozaika prijateljstva.

Socijalna pravda ne postoji. Obični građani rade za minimalne plate. Za to su odgovorni političari čija zarada mjesečno u pojedinim slučajevima doseže i 8.000 maraka.

Za to vrijeme u Bosni i Hercegovini u javnim kuhinjama hrani se 18.000 naših građana. Prema podacima UN-a siromašno je svako šesto
domaćinstvo, 15 odsto stanovništva je apsolutno siromašno.