Od četvrtka ujutro prosječna temperatura širom sjeverne hemisfere porasla je za dva stepena celzija iznad prosječne prvi put u historiji otkad postoje mjerenja, a vjerovatno i prvi put otkad postoji ljudska civilizacija.

Prosječna temperatura dugo je smatrana tačkom iznad koje bi klimatske promjene mogle “postati opasne za čovječanstvo”. Sada je stigao i taj trenutak, i to mnogo prije nego što se očekivao. To je prekretnica za čovječanstvo, klimatske promjene zaslužuju našu najveću pažnju, objavio je portal Slate.com.

Podaci o temperaturama u februaru su jasni – globalno zatopljenje je “ubacilo u najveću brzinu”.

Rekordno visoke temperature izmjerene u februaru probile su sva mjerenja u historiji, bile su od 1,15 do 1,4 stepena više od dugogodišnjeg prosjeka i 0,2 stepena više od mjerenja u januaru.

Izostanak zime

Kako bi dobili bolju sliku o stvarnom stanju stvari, treba znati da je od 1981. do 2010. godine prosječna temperatura narasla za 0,45 stepeni, a samo u posljednjih pet mjeseci narasla je gotovo isto toliko – 0,4 stepena celzija, prenosi Business Insider.

To, također, govori da u mnogim dijelovima Zemlje ustvari uopće nije bilo zime. Dijelovi Arktika su bili za više od 16 stepeni “topliji od normale” za februar, a u SAD-u je zabilježena rekordno topla zima u gradovima od istočne do zapadne obale.

U Evropi i Aziji deseci zemalja su u februaru dostigli ili čak prestigli temperaturne rekorde otkad postoje mjerenja. U tropskim predjelima su rekordne temperature izazvale najdužu epizodu izbjeljivanja koralja ikad.

U najsjevernijem naseljenom području, norveškom arhipelagu Svalbard, ove je zime prosječna temperatura bila čak 10 stepeni viša od normalne.

Podaci o mjerenjima u februaru su toliko zastrašujući da su čak i najveći skeptici već prihvatili novi rekord.

Rekordni El Nino

Sve to događa se u kontekstu rekordnog El Nina, periodičnog prirodnog fenomena koji diže globalnu temperaturu i remeti uobičajene vremenske obrasce tako da negdje dolazi do velikih poplava, a negdje do ekstremnih suša.

Ipak, El Nino nije u potpunosti odgovoran za apsurdne brojke kojima danas svjedočimo. Njegov utjecaj na Arktik nije u potpunosti poznat i vrlo vjerovatno je malen. Ustvari, utjecaj El Nina na globalne temperature u cjelini je otprilike 0,1 stepen.

Gotovo preko noći svijet se suočio sa stvarnošću – možda se nalazimo na sredini desetljeća u kojem će globalno zatopljenje imati dalekosežne posljedice na čovječanstvo i bezbroj drugih vrsta s kojima dijelimo planetu.

Manje količine hrane

Globalno zatopljenje izaziva ekstremne meteorološke promjene kao što su olujne kiše ili suše, a njihove su posljedice razorne za poljoprivredne prinose, objavljeno je prošle sedmice u časopisu Lancet.

Ako se ne poduzme nikakva mjera u cilju smanjenja emisija plinova s učinkom staklenika, promjena klime mogla bi “za trećinu” smanjiti rast količina hrane od danas do 2050. godine.

Za pojedinca to će značiti prosječno 3,2 posto manje hrane na raspolaganju, 4 posto manjeg unosa voća i povrća te 0,7 posto manjeg unosa crvenog mesa u odnosu na 2010. godinu.

“Te bi promjene mogle izazvati blizu 529.000 dodatnih smrti 2050. godine”, ocjenjuju stručnjaci.

Ako se te klimatske promjene ne bi dogodile, količina raspoložive hrane i konzumacija te hrane spriječila bi 1,9 miliona smrti.

“Naša studija pokazuje da čak i skroman pad količine hrane raspoložive po osobi može izazvati promjene u energetskom sadržaju i sastavu prehrane i da će te promjene imati velike posljedice po zdravlje”, ističe Marco Springmann sa univerziteta Oxford.

Najviše pogođene bit će zemlje s niskim ili prosječnim prihodima, uglavnom u zapadnom Pacifiku (264.000 smrti) i na jugoistoku Azije (164.000 smrti).

Jugoistočna Azija i Afrika bit će područja s najvećim brojem smrti odrasle populacije zbog nedovoljne težine.