Znanstvenici su testirali taj sastojak na 20 sojeva bakterija (primjerice E.coli, salmonelu, zlatni stafilokok...) i 16 odraslih osoba.

 Bakterije su izložili triklosanu tijekom 20 sekundi na sobnoj temperaturi, stvarajući tako uvjete pranja ruku u uobičajenom životu.

 Za testiranje su rabili 0,3%-tni koncentrat triklosana, što je maksimalna količina dopuštena u EU, Kanadi, Australiji, Kini i Japanu.

 Volonteri koji su sudjelovali u istraživanju prali su ruke antibakterijskim i običnim sapunom i ustanovljeno je da nema nikakve važne razlike u baktericidnom učniku običnog ili antibakterijskog sapuna.

 Triklosan je baktericidno sredstvo koje se odavna koristi u brojnim higijenskim proizvodima - sapunima, zubnim pastama, deodorantima te u kozmetici.

 "Milijuni potrošača rabe antibakterijske sapune za pranje ruku ili tijela, trošeći milijarde dolara na godinu", ističu znanstvenici i žale što ti korisnici očekuju da će ih sredstvo zaštiti od infekcija više nego obični sapuni.

 Podsjećaju također da je znatan broj proizvođača zbog kontroverzi o opasnosti triklosana povukao to sredstvo iz svojih proizvoda.

 U Sjedinjenim Državama su sanitarne vlasti odlučile dodatno proučiti sigurnost tog sastojka nakon studija koje su povezale triklosan sa slučajevima otpornosti na antibiotike i slučajevima hormonalnih poremećaja, pa bi se njegova uporaba mogla znatno ograničiti.

(Fena) mk

{fcomment}