- 1789. Proslavljeni američki vojskovođa George Washington položio prisegu i tako postao prvi predsjednik SAD-a, nove države na sjevernoameričkom kontinentu.
- 1860. Između Saint Josepha u Missouriju i Sacramentoa u Kaliforniji obavljen je prvi uspješni prijenos pošte legendarnog Pony Expressa. Prva poštanska služba koja je spajala istok i zapad američkog kontinenta služila se naravno jahačima i konjima, a vrijeme prijenosa pošte od Atlantika do Pacifika i obrnuto smanjila je na oko 10 dana.
- 1897. U Beču je umro istaknuti njemački skladatelj Johannes Brahms, tvorac brojnih simfonija, klavirskih koncerata, zborskih i solo pjesama. Karijeru je započeo kao pijanistički virtuoz. Robert Schumann mu je pomogao da se afirmira kao skladatelj, predstavivši ga glazbenoj javnosti i zauzimajući se za tiskanje njegovih djela.
- 1922. Josif Staljin naslijedio je bolesnog Vladimira Lenjina na čelu SSSR-a postavši generalni tajnik Komunističke partije. Nakon Lenjinove smrti Staljin je s privremenim saveznicima Zinovjevim i Kamenevim vodio zemlju, te napao Trockog, kandidata s najviše šansi da naslijedi Lenjina, a nakon toga je promijenio smjer udružujući se s Nikolajem Buharinom i Aleksejem Rikovim protiv Zinovjeva i Kameneva te je učvrstio svoj položaj na mjestu Lenjinova nasljednika.
- 1924. Rođen je američki glumac Marlon Brando, jedan od najutjecajnijih glumaca 20. stoljeća, aktivist za građanska prava i član Indijanskog pokreta. Brando je dobitnih brojnih nagrada među čijim ulogama valja izdvojiti one u filmovima A Streetcar Named Desire, Viva Zapata!, On the Waterfront, Last Tango in Paris, The Wild One, The Godfather i Apocalypse Now.
- 1948. Počeo se provoditi Marshallov plan, službenog imena European Recovery Program (ERP), koji je za cilj imao financijski potaknuti obnovu Europe nakon II svjetskog rata. Tijekom četverogodišnje provedbe SAD je europskim državama koje su pristupile Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ustupio oko 13 milijardi dolara ekonomske i tehničke pomoći. Marshallov plan dugo se smatrao jednim od prvih procesa Europske integracije, a njegova najizraženija posljedica je znatna amerikanizacija europske ekonomije i tehnike te načina upravljanja njima.
- 1973. Motorolin istraživač Martin Cooper u New Yorku je uspostavio prvi poziv s funkcionalnog mobilnog telefona koji nije bio vezan za automobil. Svoj izum Cooper je patentnom uredu prijavio kao "Radio telephone system", a prvi poziv s prilično teškog i nezgrapnog uređaja uputio je svom konkurentu dr. Joelu S. Engelu, zaposleniku Bell Labsa.
- 1986. IBM je predstavio PC Convertible, prvo prijenosno računalo u svijetu. Kao i moderan laptop Convertible, koji je naslijedio IBM Portable, je imao strujno i baterijsko napajanje, pogonio ga je procesor Intel 80c88 CPU (CMOS verzija procesora Intel 8088), imao je 256 kB RAM-a (proširivih do 512), dual 720 kB 3.5" floppy drive i monokromatski CGA-compatible LCD ekran. Težio je 5,8 kilograma, a prodavao se po 2.000 dolara.
- 1991. Umro engleski romanopisac i pripovjedač Graham Greene. Njegova poznata djela su "Moć i slava", "Srž stvari", "Greeneland", "Treći čovjek", "Kraj veze", "Izgubljeno djetinjstvo", "Mirni Amerikanac", "Ljudski faktor" i druga.
- 1996. U zrakoplovnoj nesreći nedaleko od Dubrovnika poginuo je američki ministar trgovine Ronald Broen, koji se s grupom američkih gospodarstvenika nalazio u službenom posjetu BiH i Hrvatskoj. U toj tragediji život je izgubilo svih 27 putnika i 6 članova posade.
- 2000. Pripadnici SFOR-a uhitili na Palama jednog od ratnih lidera i visokog dužnosnika bosanskih Srba Momčila Krajišnika i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu.
Pravomoćno je osuđen 17. ožujka 2009. na 20 godina zatvora.
- 2007. Francuski TGV vlak postavio je, na liniji EGV East high speed, novi svjetski brzinski rekord. Maksimalna brzina od 574,8 km/h postignuta je na 191. kilometru pruge pokraj sela Le Chemin u sklopu testiranja koja su trajala tri mjeseca, a tijekom kojih je nekoliko puta srušen prijašnji rekord od 515,3 km/h postavljen 1990.
- 2008. Haški tribunal oslobodio krivnje bivšeg vođu OVK-a Ramuša Haradinja i premijera Idriza Baljaja za ratne zločine nad Srbima, Romima i Albancima u okolici Dečana 1998., a trećeoptuženi Ljah Brahimaj osuđen je na šest godina zatvora zbog okrutnog postupanja i mučenja zatvorenika.
