Vozače u BiH od danas očekuju mnogo rigoroznije kazne za prekršaje u saobraćaju.

One koji za volan sjednu pod uticajem alkohola, ne vežu pojas ili neadekvatno prevoze djecu, čekaju puno veće kazne nego do sada.

Mnogi nesavjesni vozači s pravom strahuju od njegovih odredbi, koje su mnogo rigoroznije u odnosu na prethodni zakon. Tako će svi oni koji odbiju alkotestiranje ili budu imali više od 1,5 promila alkohola u krvi platiti kaznu od 400 do 1.000 maraka.

Umjesto dosadašnjih 30 maraka za nevezivanje pojasa, ubuduće će za ovaj prekršaj biti naplaćivano od 100 do 300 maraka. Kazne od 400 do 1.000 KM predviđene su za vozače koji voze neregistrovan automobil, kao i one koji prevoze dijete mlađe od 12 godina na prednjem sjedištu. Zakon predviđa i zabranu korišćenja mobilnih telefona i slušalica za pješake.

Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović smatra da su strože kazne bile neophodne i da će obezbijediti mnogo bolju bezbjednost u saobraćaju.

– Najveći broj saobraćajnih nesreća dešava se zbog neprilagođene brzine i vožnje u alkoholisanom stanju. Sada su kazne za ove prekršaje mnogo veće i to će sigurno efikasnije suzbiti ove prekršaje – poručuje Radović.

Dodaje da je novim zakonom kažnjivo korišćenje uređaja kojima se ometaju radari ili mjeri brzina kretanja vozila.

Kampanja

U RS svakodnevno iz saobraćaja bude isključeno između 40 i 50 vozača zbog vožnje pod uticajem alkohola.

Kako bi smanjili njihov broj i povećali nivo bezbjednosti, Ministarstvo saobraćaja i veza, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Auto-moto savez RS pokrenuli su preventivnu kampanju pod nazivom “Alkohol plus volan jednako je ubitačna kombinacija/Srećna Nova, bez žrtava”.
Milija Radović rekao je da će poruka o opasnostima alkohola biti prenesena u 23 lokalne zajednice u RS putem preventivnog karavana, gdje će građani moći isprobati takozvane “pijane naočare”.

Kazne

– Brza vožnja – kazne od 50 do 1.000

– Pijani vozači i oni koji odbiju alkotestiranje – kazne od 400 do 1.000

– Vožnja djece bez sjedalica – kazne od 400 do 1.000

– Vozač koji koristi mobilni telefon – kazne od 100 do 300 maraka

– Vozač ili drugo lice koje ne veže pojas – kazne od 100 do 300 maraka

– Za izazivanje prekomjerne buke ili škripe – kazne od 50 do 250 maraka

– Biciklisti i motociklisti bez zakopčane kacige – kazna 50 maraka

– Pješak koji na kolovozu koristi mobilni telefon ili slušalice u ušima – 40 maraka

– Vožnja bez upaljenog kratkog svjetla – 30 maraka

– Biciklista ili motociklista koji prevozi pijane osobe – 30 maraka

Uvodi se i novi saobraćajni znak za naselja

Tamo gdje stoji taj znak znaće se da je ograničenje 50 kilometara na sat, a kada je ovaj znak precrtan prestaje organičenje. Vozači su često bili zbunjeni i nisu znali dokle traje ograničenje u naseljima.

(fokus.ba)

Konvoj humanitarne pomoći "BiH za Siriju" sa 120 tona brašna bh. nevladine humanitarne organizacije Međunarodni forum solidarnosti MFS-EMMAUS, danas je stigao ispred logističkog centra turske organizacije IHH u koji dolaze svi konvoji pomoći za sirijske izbjeglice.

Uposlenici MFS-EMMAUS-a koji već tri dana borave na tursko-sirijskoj granici u gradu Reihanly posjetili su pekare u kojima se pripremaju lepine za izbjeglice u kampovima, zatim bolnicu u kojoj su smješteni ranjenici, domove za siročad, a u narednim danima će pomagati u istovaru brašna i distribuciji lepina sirijskim izbjeglicama.

Drugi po redu konvoj pomoći MFS-EMMAUS-a s pet šlepera brašna krenuo je 25. januara, a organiziran je nakon velikog odziva i solidarnosti građana BiH s narodom Sirije.

Iz MFS-EMMAUS su zahvalili svima koji su dali donacije i omogućili da i ovaj konvoj pomoći krene put Sirije, te podsjetili da će akcija za pomoć sirijskom narodu trajati tokom cijele 2017. tako da svi koji žele mogu donirati novac, brašno ili pelene.

Novčane donacije moguće je uplatiti na račune: Intesa Sanpaolo Banka 1542001100085746, devizni račun: SWIFT: UPBKBA 22 IBAN: BA39 1542 0011 0008 5746; Uni Credit Banka 3383002250449586, devizni račun: SWIFT: UNCRBA22 IBAN: BA39 3389104805723482, ili putem Pay Pala direktno na adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Zainteresirani mogu pomoći i pozivom na humanitarni broj 090 291 093, saopćeno je iz te organizacije.

(FENA) L.A.

Zvaničnici 28 zemalja članica Evropske Unije i Evropski parlament postigli su dogovor o snižavanju cijena telefonskih razgovora u romingu, saopšteno je danas iz Brisela.

Dogovoreno je koliko operateri mobilne telefonije mogu da naplaćuju jedni drugima za korištenje mreža kako bi obezbijedili uslugu rominga, što će značajno smanjiti cijenu koju plaćaju korisnici.

Do sada su građani EU skupo plaćali korištenje rominga kada posjećuju ili rade u drugoj zemlji članici. Ovaj problem već dugo se smatra otežavajućom okolnošću za stvaranje funkcionalnog zajedničkog tržišta među zemljama članicama.

Usvojena mjera tek treba da dobije svoj zakonski okvir, a zatim će morati da je odobre zemlje članice EU. I sam dogovor se, međutim, smatra vitalnim iskorakom, navodi Asošiejted pres (AP).

(BHRT)

Mladenci prilikom vjenčanja kod matičara moraju uplatiti takse na račun opšine, a njihov iznos varira zavisno od toga o kojoj se opštini u Bosni i Hercegovini radi i da li je u pitanju izlazak na teren, pa su negdje besplatne, a negdje se penju do čak 700 KM.
Na primjer, u Kalinoviku su mladenci oslobođeni taksi, dok u opštini Stari grad u Sarajevu moraju platiti i do 700 KM.
U većini opština vjenčanje kod matičara košta od 50 do 150 KM, zavisno od toga da li se vjenčanje obavlja tokom radnog vremena, u prostorijama opštine ili u restoranu.
Najskuplje je vjenčanje u opštini Stari grad Sarajevo, ukoliko je ono van matičnog ureda, pa mladenci moraju duboko zavući ruke u džepove i platiti 700 KM.
"Isključivo zbog cijene smo odlučili da se vjenčamo radnim danom. Zašto da dajemo 200 kad možemo platiti dvije KM", kaže jedan mladi bračni par iz Kotor Varoša.
Neki ipak taj čin žele podijeliti s porodicom i najbližima, pa ne pitaju za cjenovnik.
"Izabrali smo da vjenčanje bude u restoranu kako bi rodbina i prijatelji mogli prisustvovati našem činu stajanja na ludi kamen. Jeste da je značajno skuplje u odnosu na vjenčavanje u opštini, ali valjda se vjenčavamo samo jednom u životu, pa ćemo nekako pretrpjeti taj trošak", priča buduća mlada Anita J.
U manjim mjestima vjenčanja su rijetka, pa su opštinske vlasti mladence oslobodile plaćanja taksi ili je ona simbolična, između 20 i 50 KM, jer tako žele mlade podstaknuti da se lakše odluče na bračni život.
Na takav korak neplaćanja takse su se odlučile opštine Kalinovik, Vlasenica, Donji Vakuf, Bileća, Trebinje...
Ni u Foči matičar vam neće naplatiti vjenčanje, s tim da postoji opcija čašćavanja matičara.
"Mostar ima mnogo lijepih mjesta gdje mladenci mogu reći sudbonosno 'da', pa je broj vjenčanja u prostorijama opštine smanjen. Visokom cijenom želimo ograničiti broj vjenčanja van zgrade opštine, ali i matičarima olakšati posao", pravdaju matičari visoku cijenu, koja u Mostaru van službenih prostorija iznosi 300 KM.
U Banjaluci se sklapanje braka uglavnom obavlja subotom i nedjeljom u galeriji Muzeja savremene umjetnosti i besplatno je. Ako mladenci žele taj čin obaviti van službenih prostorija grada ili kancelarija svih 16 mjesnih ureda, cijena je 200 KM i uplaćuje se budžetu grada Banjaluka. 
Prema zakonu, vjenčanje pred matičarom je potrebno najaviti ranije, prikupititi potrebnu dokumentaciju, koja, osim ličnih dokumenata, podrazumijeva i potvrdu matičnog ureda da budući mladenci nisu odranije u zakonskom braku.
Potrebni dokumenti
- ovjerena fotokopija lične karte
- rodni list, original, ne stariji od šest mjeseci
- uvjerenje o državljanstvu, original, ne starije od šest mjeseci
- potvrda o slobodnom bračnom stanju, original, ne starija od šest mjeseci

(nezavisne.com)

Hrvatska je u prosincu ponovo bila među zemljama Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti, a ponovo je prednjačila i po njezinom padu na godišnjoj razini, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO), u prosincu iznosila 11,4 posto i ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska je time bila među zemljama EU s najvećom nezaposlenošću, koje je predvodila Grčka sa stopom nezaposlenosti od 23,0 posto (u listopadu). Slijede Španjolska s 18,4 posto, Cipar sa 14,3 posto i Italija s 12 posto, prenosi HRT. 

Najniže stope nezaposlenosti zabilježile su u prosincu Češka, od 3,5 posto, i Njemačka, od 3,9 posto.

Na godišnjoj je razini stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjena u prosincu za 3,6 postotnih bodova, najviše među zemljama Unije. Hrvatska time peti mjesec zaredom prednjači među zemljama EU padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini.

Izrazitiji pad zabilježile su još Španjolska, za 2,3 postotnog boda, i Portugal, za dva postotna boda.

Bez posla je u EU u prosincu bilo 20,065 milijuna građana, od čega njih 15,571 milijun u eurozoni. Time je njihov broj smanjen za 159 tisuća u odnosu na studeni u EU, te za 121 tisuću u eurozoni. Na godišnjoj je razini manji za 1,839 milijuna u EU, te za 1,256 milijuna u eurozoni.

U Hrvatskoj je prema podacima Eurostata bez posla u prosincu bilo 206 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u studenom. U odnosu na prosinac 2015. godine njihov je broj smanjen za 75 tisuća.

Stopa nezaposlenosti među mladima u EU iznosila je u prosincu 18,6 posto i time je ostala nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost za studeni. U odnosu na prosinac 2015. godine manja je za 0,9 postotnog boda, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Bez posla je u prosincu 2016. u EU bilo 4,219 milijuna mladih, od čega 2,957 milijuna u eurozoni. Na godišnjoj razini njihov je broj smanjen za 196 tisuća u EU, te za 88 tisuća u eurozoni.

Najviše su stope nezaposlenosti mladih među zemljama EU bilježile Grčka, od 44,2 posto (u listopadu), Španjolska, od 42,9 posto, i Italija, od 40,1 posto. Najnižu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je u prosincu Njemačka, od 6,8 posto.

Hrvatska je u četvrtom tromjesečju 2016. u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od 28,0 posto, čime ju je pretekao Cipar s 32,8 posto u istom razdoblju, pokazuju podaci Eurostata.

(FENA) I.B.

Poziv za roditelje djece predškolskog uzrasta, koja su evidentirana i upisana ove školske 2016/17 u Osnovnu školu „1 mart“ Jelah.
Upis u Obavezni program predškoskog odgoja i obrazovanja će se vršiti u prostorijama PPU „Blizanci“ Jelah (prostor u zgradi HG3) ili u PPU „Svjetlost“ Ul. Braće Kotorić br.46 (prema vlastitom izboru) u periodu od 06.02.(ponedjeljak) do 10.02.2017 (petak).
15h - 17 h svaki radni dan
OBAVEZNA DOKUMENTACIJA
- rodni list djeteta
- ljekarsko uvjerenje
Prilikom upisa nije potrebno dovoditi djecu.

PPU „Blizanci“ PPU „Svjetlost“

Centar javne bezbjednosti Doboj podnio je Okružnom javnom tužilaštvu u tom gradu izvještaj protiv supružnika M.K. s područja općine Teslić, zbog osnova sumnje da je počinio krivična djela neovlašteno fotografisanje i neovlaštena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija, a protiv J.K. zbog osnova sumnje da je počinila krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Za M.K. postoji osnov sumnje da je u toku 2015. i u prvoj polovini 2016. godine osjetno povrijedio privatnost svojih komšija (supružnici s djetetom) na način da ih je bez njihove saglasnosti više puta fotografisao.

Fotografije oštećenih, njihove kuće i pomoćnih prostorija M.K. je pohranjivao u računarima, saopćeno je danas iz Centra javne bezbjednosti Doboj.

Za M.K. postoji osnov sumnje da je posjedovao automatsku pušku i zajedno sa svojom suprugom J.K. držao u pomoćnom objektu.

Prijavljena J.K. je rješenjem Centra za socijalni rad Teslić određena kao staratelj suprugu kome je zbog bolesti djelimično oduzeta poslovna sposobnost. 

Na osnovu naredbe Osnovnog suda Teslić izvršen je pretres kuće i pomoćnih prostorija supružnika M.K. i J.K., prilikom čega su izuzeti računari u kojim su se nalazile fotografije.

Oduzeta im je i automatska puška.

(FENA) L.A.

Oko 900 dužnosnika State Departmenta potpisalo je interni protestni memorandum u kojemu se izražava nezadovoljstvo uredbom američkog predsjednika Donalda Trumpa o imigraciji i zabrani ulaska u SAD državljanima sedam muslimanskih zemalja, rekao je za Reuters izvor blizak dokumentu.

Visoki dužnosnik State Departmenta potvrdio je da je memorandum predan vršitelju dužnosti državnog sekretara Tomu Shannonu preko internog "protestnog kanala", procesa kroz koji dužnosnici mogu izražavati svoje nezadovoljstvo nekom politikom.

Glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer rekao je da je upoznat s pismom, ali je naglasio da karijerni diplomati mogu ili "slijediti politiku ili mogu ići kud žele".

U nacrtu dokumenta koji je Reuters dobio na uvid navodi se da Trumpova uredba kvari odnose s pogođenim zemljama, potiče antiameričko raspoloženje i šteti onima koji traže ulazak u SAD na temelju humanitarnih razloga.

U pismu se tvrdi da je uredba protivna "američkim vrijednostima poput nediskriminacije, fair playa i dobrodošlice stranim posjetiteljima i imigrantima", prenosi Hina.

(FENA) B.D.

Podaci UNCHR-a iz 2015. godine pokazuju da je dom za gotovo polovinu izbjeglica na svijetu pružilo deset zemalja. Najviše izbjeglica primila je Turska, tačnije 3,1 miliona, javlja Anadolu Agency (AA).

Podaci UN-ovog Visokog komesarijata za izbjeglice (UNHCR) iz 2015. godine pokazuju kako se na svijetu nalazi 21,3 miliona izbjeglica.

Osim toga, 65,3 miliona ljudi je prisilno raseljeno, od toga je 40,8 miliona ljudi raseljeno unutar zemlje, a 3,2 miliona ljudi tražilo je azil u razvijenim zemljama.

UNHCR je saopćio kako je u 2015. godini u prosjeku svake 24 minute neko ostajao bez krova nad glavom, odnosno dnevno više 34.000 ljudi bilo je primorano na migracije.

Čak 51 posto izbjeglica čine maloljetnici. U 2015. godini u domovinu se vratilo ukupno 201.400 izbjeglica, a većinom je riječ o izbjeglicama iz Afganistana.

Podaci za 2016. godinu Direkcije za migracije pri turskom Ministarstvu unutrašnjih poslova pokazuju kako se u Turskoj nalazi 3,1 miliona izbjeglica, što je najviše na svijetu.

Većinu izbjeglica u Turskoj, odnosno 2,8 miliona, čine Sirijci, a ostale izbjeglice porijeklom su iz Iraka, Afganistana, Irana, Somalije i ostalih zemalja.

Ostalih devet zemalja koje su primile najviše izbjeglica, prema podacima UNHCR-a iz 2015. godine, su Pakistan (1,6 miliona), Liban (1,1 miliona), Iran (979.400), Etiopija (736.100), Jordan (664.100), Kenija (552.000), Uganda (428.400), Čad (420.000) i Sudan (356.200).

Najviše izbjeglica porijeklom je iz Sirije (4,9 miliona), zatim Afganistana (2,7 miliona) i Somalije (1,1 miliona).

Izbjeglice iz Pakistana gotovo u potpunosti potiču iz Afganistana.

Turska, Pakistan i Liban pružaju dom za 30 posto izbjeglica na svijetu.

Migrantska kriza u 2015. godini podijelila je Evropu. Dok su jedni zagovarali politiku otvorenih vrata, drugi su postavljali žice i druge barijere.

Statistika UNHCR-a iz 2015. godine pokazuje da se među deset evropskih zemalja koje su primile najviše izbjeglica nalaze Njemačka (316.115), Francuska (273.126), Švedska (169.520), Austrija (153.119), Italija (118.047), Holandija (88.536), Norveška (50.389), Belgija (35.314), Grčka (16.121) i Danska (16.000).

U Sarajevu je 31. januara 2017. godine održana konferencija o unapređenju razvoja lokalne samouprave u organizaciji Ambasade Švicarske i UNDP-a u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom je potpisano pismo saradnje na implementaciji novog MEG projekta - Projekat okolišnog i privrednog razvoja.
Odabrano je samo 18 općina u BiH putem javnog poziva, na osnovu kvaliteta prijava i naprednosti stanja. Projekat je početno planiran za trajanje od četiri godine, a postoji mogućnost njegovog produženja.
Tokom prve faze projekat će pružiti podršku unapređenju privrednih zona, zaštiti okoliša, sektoru finansija, vodoprivrede, te saradnji sa privatnim sektorom u svrhu podrške otvaranju novih radnih mjesta. Ukupan budžet projekta je cca 22 miliona KM, a općine će moći koristiti razvojna sredstva od 4 miliona KM.
Prema najavama općina Tešanj će biti u mogućnosti koristiti sredstva u iznosu od cca 500.000 KM za razvoj vodovoda i kanalizacije, pod uslovom da i sama obezbijedi jednak iznos za ulaganje.
Konferenciji su prisustvovali Općinski načelnik i Predsjedavajući Općinskog vijeća Tešanj.