Deklaraciju, koja je rađena oko dva mjeseca, do sada je potpisalo 19 organizacija s područja BiH.

 Prilikom predstavljanja istaknuto je kako je održivost eko sustava rijeka Bunice, Bune i Neretve ugrožena najavljenim gradnjama mini hidroelektrana Bune I i II te da je to stav brojnih udruga i pojedinaca koji su s namjerom da zaštite najveće prirodno bogatstvo Hercegovine, njene rijeke, sačinili zajedničku Deklaraciju o zaštiti tih rijeka. 

 Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je 2014. godine, kako je navedeno, donijela odluku o davanju koncesija za korištenje voda rijeke Neretve za proizvodnju električne energije izgradnjom objekta mini HE „Buna I“ snage do 5 MW i mini HE „Buna II“ snage do 5 MW.

Od tada se stanovnici tog područja na razne načine bore kako bi ga sačuvali, kako se ne bi narušio prirodni ambijent, ali i kako bi se sačuvali od poplava.

Po riječima Adnana Đulimana iz NVO "Novi val", u Deklaraciji se traži da se poništi odluka o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana "Buna I" i "Buna II", da se lokalitet Bunskog kanala vrati u status spomenika prirode po ranijoj odluci (Zavod UP.I. 59/4/70- rezervat prirodnih predjela), te da se taj lokalitet stavi pod institucionalnu zaštitu u skladu sa standardima IUCN-a.

Također, traži se i da se tom lokalitetu vrate sportske aktivnosti (kajakaštvo, rafting, sportski ribolov i dr.) te da se osnuje savjetodavno lokalno i prekogranično tijelo koje bi omogućilo pronalaženje najboljih rješenja za očuvanje sliva rijeke Bunice, Bune i Neretve i trajno zaštitilo ovo atraktivno i ekološki izuzetno vrijedno područje.

 "Ukoliko bi se realizirao ovaj hidroenergetski sustav na rijeci Neretvi i ušću rijeke Bune u ovakvom obliku predstavlja ozbiljnu opasnost za ljude i prirodu jer će trajno narušiti floru i faunu vodotoka i priobalja. Ovaj zahvat može imati drastičan uticaj i posljedice na hidrološke, hidrogeološke i ekološke prilike sve do samog ušća rijeke Neretve" , navodi se, uz ostalo, u Deklaraciji o zaštiti rijeka Bunice, Bune i Neretve.

- Smatramo da sumnjivi privatni kapital nastoji iskoristiti slabost pravne države i uništiti najveće prirodno bogatstvo koje Hercegovina ima sve zarad ekstra profita vrlo uskog kruga ljudi - kazao je u izjavi za novinare u ime korodinacije okupljenih udruga Rijad Durkić.

 Istakao je kako je pogrešna tvrdnja da se gradnjom takvih objekata rješava pitanje nezaposlenosti građana, navodeći da jedna takva mini hidroelektrana zapošljava jednog čovjeka.

- Kod nas niko ne razmišlja o energetskom optimumu, znači koja je ekonomska korist gradnje takvih objekata u državi koja proizvodi električne energije 30 do 40 posto više od vlastitih potreba - naglasio je Durkić.

Izgradnjom mini hidroelektrana, kako je zaključio, korist će imati samo uski krug ljudi, a prirodna bogatstva će biti nepovratno uništena.