Svjestan, kako je naglasio, da nafta ne učestvuje istim udjelom utroška u nastajanju svih proizvoda, dodao je, ipak, da nijedna proizvodna grana nije lišena energenata u svom proizvodnom procesu.

“U odnosu na udio utroška goriva u samom procesu proizvodnje, koštanje prati cijenu energenta. Prema tome, prve ekonomske refleksije za 25 do 30 odsto mogu se osjetiti na gorivu, troškovima za prevoz, cijenama grijanja, a potom i do 10 odsto na hljebu i drugim osnovnim životnim namirnicama, zavisno od udjela energenta u proizvodnji”, napomenuo je on, podsjećajući da su potrošači do sada uvijek “osjećali” i povećanje cijena nafte na svjetskom tržištu.

Gordana Vulić, ispred “Potrošača BiH”, kaže za “Nezavisne” da je pad cijena osnovnih životnih namirnica neminovnost zbog značajnog pada cijene nafte, a to se, kako je naglasila, posebno odnosi na proizvodne usluge koje su cijenama pratile i svaki skok barela.

“Naše je da pozovemo na odgovornost sve koji u proizvodnji koriste energent, kao i sve potrošače da kupuju robu koja je i za nekoliko feninga niža u odnosu na druge, kako bi podržali te trgovce i proizvođače i na taj način uticali na konkurenciju na tržištu”, napominje Vulićeva.

Ipak, Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS, kaže da ne očekuje nižu cijenu hljeba i pekarskih proizvoda.

“Kad govorim u ime kompanije kojom upravljam, nikad nismo povećali cijenu hljeba i pekarskih proizvoda dok je rasla cijena nafte, pa nećemo ni sada sniziti cijenu i to je logično. Tržište je otvoreno i cijene su različite, ali smatram da nema razloga da se dodatno snižava cijena hljeba jer je ukupan utrošak energije u proizvodnji hljeba svega osam odsto”, napomenuo je Trivić za “Nezavisne”.

Državne mjere u pogledu formiranja jedinstvene marže, primjera radi, kao kod farmaceutske industrije nisu popularne i neophodne mjere u ovoj situaciji, upozoravaju ekonomisti, a niže cijene proizvoda koje očekuju potrošači mogle bi koristiti i samim trgovcima, odnosno proizvođačima.

“Neki će to možda i uraditi, mnogi neće, jer mi imamo Zakon o slobodnom formiranju cijena, pa su zbog toga građani plaćali više sa poskupljenjem nafte, odnosno nisu osjetili ni pogodnosti od ukidanja mnogih akciza. Bilo bi sasvim realno da se niže cijene osjete i u poljoprivredi, proizvodnji, veleprodaji, maloprodaji…”, napominje Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača BiH u Banjaluci.

Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednika – mljekara RS, kaže da u mljekarskoj industriji ne treba očekivati niže cijene.

“Litar mlijeka u proizvodnji je 0,55 KM i jeftiniji je od vode, tako da jedino možemo da počnemo nuditi džabe. Takođe, mislim i da nema potrebe ni za nižom cijenom prerade mesa jer većina energenata u toj grani odlazi na uvoz sirovine. Proizvođači hljeba treba da reaguju kao što su i do sada”, tvrdi Usorac.

BiH je skromno i relativno siromašno tržište, napominje ekonomista Zoran A. Pavlović, koji dodaje i to da bi obje vlade u BiH trebalo da se pozabave, prije svega, deflacijom.

“Kada su divljale cijene nafte, i trgovci su koristili zakon i dizali cijene, ali sada nismo više u toj ekonomskoj snazi potrošača, ali ni proizvođača i trgovaca, što je mnogo ozbiljnije pitanje. Pojeftinjenje ne očekujem i ne mislim da bi dalo rezultate jer već imamo deflaciju, odnosno borbu za kupca snižavanjem cijena roba i usluga koje je išlo na teret smanjenja broja zaposlenih, povećanja radnog vremena, a ne realnog poslovanja i to je ozbiljno ekonomsko pitanje za obje vlade”, napominje Pavlović.

Potrošači podsjećaju i da posljednjih godina kupuju manje gramaže, dok su cijene osnovnih namirnica rasle i za tri odsto na godišnjem nivou, a cijena hljeba bila je viša nego u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji…

Prosječne cijene hljeba

1kg hljeba u FBiH – 2,40 KM

1 kg hljeba u RS – 2 KM

1 kg hljeba u Srbiji – 1,80 KM

1 kg hljeba u Hrvatskoj – 3,20 KM