Izvještaji Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine pokazuju da bh. zvaničnici novac iz državne kase troše nemilice.

Generalni sekretarijat Vijeća ministra Bosne i Hercegovine sa Zoranom Tegeltijom na čelu, u prethodnoj godini nije štedio. Brojna putovanja, velike cifre i neopravdano utrošeni novac. Putni nalozi bez potrebnih podataka ukazuju da su putovanja službenim vozilima često bila privatna.

Novi revizorski izvještaj – stari problemi. Propusti i nepravilnosti u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara ponovo isti. Godina 2022, predsjedavajući Zoran Tegeltija. Ranije preporuke nisu uvažene, a odstupanja u prethodnoj godini ukazuju na to da se često putovalo i mnogo trošilo. Više od 247.000 maraka. Limit prekoračen. Bez validnih objašnjenja i opravdanosti. Službena vozila konstantno u pogonu. Službeno, a čini se i privatno. Putni troškovi, servisiranje, gorivo – sve o trošku građana.

„Nažalost, najčešće se dešava da se službena vozila, pogotovo za lica koja imaju ovlast da ih koriste 24 dnevno, ali i ona koji to nemaju, koriste u privatne svrhe i da se službena putovanja preklapaju s privatnim pa se tako duže ostaje i češće putuje“, navodi Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency International BiH.

Generalni sekretarijat raspolaže sa sedam vozila, a tri se koriste za potrebe predsjedavajućeg kojem se, između ostalog, daje pravo na korištenje 24 sata dnevno. Izdaci za upotrebu vozila veliki, no potrošeno nije opravdano.

„Nalozi za korištenje službenih vozila su popunjeni nečitko i korisnik vozila u propisani obrazac ne upisuje sve tražene podatke o korištenju vozila. Prilikom točenja goriva ne upisuje se stanje na kilometar satu, mjesto sipanja goriva, niti izvršenu uslugu ovjerava potpisom i pečatom benzinska pumpa koja je pružila uslugu. Ne upisuje se ni podatak ko je upravljao vozilom“, navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Dobro su naplaćene i usluge reprezentacije. Račun iznosi više od 79.000 marka. Revizori ponovo bilježe da je mnogo potrošeno bez osnove.

„Ne koriste se za unapređenje rada, npr., za sastanke s nekim poslovnim partnerima i sl., već se čak koriste unutar institucije kako bi zaposleni sami sebe častili. To je najčešće. Međutim, kada se koriste u poslovne svrhe, tu se ne oskudijeva, najčešće se koriste najskuplji hoteli, najskuplji restorani, zaista se ne štedi, često ima i alkohola na tim računima“, ističe Ožegović.

Generalni sekretarijat Vijeća ministara mogao je birati najbolje i rasipati novac iz budžeta jer nema nadzora. Sistem interne kontrole nije cjelovit i nema sankcije. Tako, uprkos izvještajima i detektovanju odgovornih, rezultati revizije se ponavljaju iz godine u godinu. Jasno je, neophodan je bolji sistem kontrole.

„Za efikasan proces javne revizije ključna je uloga Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je i glavni korisnik izvještaja revizije. Potrebno je i da nadležne parlamentarne komisije koje prate revizorske izvještaje isprate do kraja aktivnosti institucija na implementaciji preporuka, te da osiguraju da institucije redovno izvještavaju i postupaju po revizorskim preporukama do konačne implementacije“, poručuje Dijana Ban, koordinatorica CCI-ja.

Do tada, barem u izvještajima ostaju tragovi o neopravdano utrošenom novcu iz državne kase. Objašnjenje za velike račune tražili smo od Zorana Tegeltije, tada predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ali ga, baš kao i Ured za reviziju, nismo dobili.

(federalna.ba)