Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine (BiH), jednog od dva bh. entiteta, je u četvrtak 28. jula usvojio nacrte tri važna energetska zakona koji bi trebali, između ostalog, omogućiti građanima jeftinu električnu energiju i mogućnost da je sami proizvode.

Kada ovaj paket zakona stupi na snagu, omogučiće građanima i privrednicima da proizvode električnu energiju a za to im neće trebati nikakve dozvole, naveo je tokom rasprave delegat ovog doma Aner Žuljević.

Riječ je o nacrtima Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije; Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti; i Zakona o električnoj energiji.

Ove nacrte je samo dan ranije usvojio i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH a oni, prema Žuljevićevim riječima, predstavljaju bitan korak u tranziciji sa karbonskog ka održivom energetskom sektoru.

Naveo je da žali što je ovaj bitan paket zakona tek u formi nacrta a ne u proceduri usvajanja po hitnom postupku. Dodao je da se nada da će, nakon procedure upućivanja amandmana, konačni prijedlog zakona biti brzo usvojen.

Predlagač usvojenih nacrta, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, treba danas usvojene nacrte i delegatske komentare pretočiti u prijedloge zakona. Prijedlozi će postati važeći zakoni tek nakon što prođu amandmanski proces i budu usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Žuljević je tokom rasprave rekao da je BiH trenutno u jako lošoj energetskj poziciji i da rizikuje da od velikog izvoznika električne energije postane veliki uvoznik.

Kritikovao je Ministra energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Nermina Džindića, jer je nacrte ovih ključnih zakona u parlamentarnu proceduru uputio tek sada, na kraju svog drugog mandata.

“Bez usvajanja ovih zakona ne može biti definisan energetski klimaktološki plan za 2030. Tek tim planom možemo definisti i ciljeve energetskog razvoja, a tek tada možemo planirati koliko će realizacija tih ciljeva koštati”, rekao je Žuljević.

Dodao je da će naredna zima biti veliki izazov i mnogo razvijenijim zemljama, te da se ovim zakonima planira prvi put zakonski regulisati i proces skladištenje električne energije. Uvođenje građana i privrednika kao proizvođača će potpuno demokratizirati proizvodnja i prodaja električne energije u FBiH, zaključio je.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić je 27. jula ocijenio da će usvajanje tri spomenuta energetska zakona građanima omogućiti i niže cijene energije te približavanje standardima Evropske unije (EU).

“Na donošenje sva tri ova zakona obavezali smo se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i Sofijske deklaracije”, poručio je Džindić.

Džindić je dodao da usvajanjem ovih zakona BiH ispunjava zadaću da se postepeno integriše u evropsko energetsko tržišto i kreiramo stabilan regulatorni okvir koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energijom i može privući investicije.

Podržali smo Zelenu agendu za Zapadni Balkan i stoga ovim ispunjavamo i zajednički rad sa EU na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski-neutralan kontinent.

Chiara Matinelli, direktorica europske Mreže za klimatsku akciju (CAN-E) je 13. jula u intervjuu za Radio Slobodna Evropa rekla da je ulaganje u obvnovljive izvore put ka energetskoj sigurnosti i neovisnosti i Evrope i Zapadnog Balkana.

BiH trenutno proizvodi tek oko 2,5 posto električne energije koristeći potencijal sunca i vjetra. Zemlje poput Španije i Portugala, sa druge strane, proizvode više od trećine električne energije iz ovih izvora.

(RSE)