Prvih par dana januara obilježila je ekstremna toplina pri čemu su zabilježene i rekordne vrijednosti maksimalnih temperatura zraka, kažu iz Federalnog meteorološkog zavoda u pregledu meteoroloških prilika tokom januara i februara 2022. godine sa posebnim osvrtom na temperature i padavine.

Prvog dana godine u Mostaru je izmjereno 20,0°C što je za 1,2°C veća vrijednost u odnosu na rekord izmjeren 19.01.1956. godine. Istog dana izjednačena je vrijednost apsolutne maksimalne temperature zraka na Meteorološkoj stanici Livno, a živa u termometru dosegla je 17,0°C, što je izjednačenje rekorda od 26.01.2016. godine. Temperaturni rekordi, ipak nisu bili dovoljni, da januar 2022. godine, iako sa natprosječnom toplinom, na ljestvici cjelokupnog niza podataka dosegne iznad 35. mjesta.

Kako je januar počeo, tako je i završio sa nadprosječno visokim temperaturama zraka. Pozitivna odstupanja dosegla su čak 3,5°C od uobičajenih za period 1961.-1990. i referentnih vrijednosti za prostor Bosne i Hercegovine. Samo je najviša meteorološka stanica na Bjelašnici imala nižu vrijednost srednje mjesečne temperature za 1,4 u odnosu na referentnu temperaturu za tu stanicu.

Još jedan temperaturni pokazatelj govori nam koliko je bio ekstreman početak 2022. godine, a to je da su vrijednosti apsolutnih minimalnih temperatura zraka bile daleko od rekorda, čak su pozitivna odstupanja išla i do 15°C. Tokom februara nismo imali nadmašene rekorde, ali su temperature značajno iznad prosječnih. Prvih 15 dana ovog mjeseca toplije je u odnosu na prosječne temperature za isti period. Pozitivna odstupanja kreću se od 1 do 3°C.

Iako su ova pozitivna temperaturna odstupanja, pa i rekordi iz Mostara i Livna, nešto što nije uobičajeno sa stanovišta klimatologije, mnogi su se obradovali višim vrijednostima temperatura zraka. Ono što treba da brine i što donosi daleko veće rizike, jeste izostanak padavina u Bosni i Hercegovini tokom januara i februara.
Mjesec januar obilježila je ekstremna suša, a količine koje su pale u zemlji kreću se od 6 % do 95% padavina u odnosu na prosječne količine za period 1961.-1990. godine. Najintenzivnija suša pogodila je Hercegovinu. Na Meteorološkoj stanici Mostar palo je svega 9,4 l/m2, a prosjek za isti mjesec je 164,7 l/m2. Treba pomenuti da su sušniji januari na ovoj stanici bili 1963. godine sa 0,4 l/m2, zatim 1992. godine sa 5,8 l/m2, 1988. sa 5,8 l/m2, te 1931. godine sa 6,0 l/m2. Na jugozapadu Bosne, na Meteorološkoj stanici Livno palo je svega 13,6% od uobičajenih vrijednosti, dok je na drugim stanicama palo između 37% i 77% padavina. Izuzetak čine samo planinski dijelovi zemlje gdje je prispjelo 95% januarskih padavina.

Slična situacija nastavila se i tokom februara. Skromne padavine zabilježene su u dosadašnjem dijelu mjeseca, između 20% i 50% u odnosu na uobičajene količine za ovaj period. Ipak bitno je napomenuti da su “kišan” i “normalan” decembar djelomično ublažili dosadašnji manjak padavina ove zime.

Uslovi vlažnosti procijenjeni pomoću Standardiziranog padavinskog indeksa za proteklih 30 dana (SPI 1) ukazuje na umjerenu do ekstremnu sušu na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Prema prognozama, količine padavina koje se očekuju do kraja februara neće biti dovoljne da se situacija popravi kada je suša u pitanju.
Sa aspekta poljoprivredne proizvodnje nije bilo većih problema. Iako je ova kalendarska zima toplija od prosječnih vrijednosti, ozimine su nesmetano prolazile stadij jarovizacije. Mada je količina padavina ispod uobičajenih, zalihe vode u zemljištu još uvijek su dovoljne.

(fokus.ba)