INZ jedini je na području Balkana koji je formiran i djeluje po ovom konceptu, koji objedinjuje rad zavoda za zaštitu bilja, životinja (veterinarstvo) i ljudi (Zavod za javno zdravstvo). Teme i predavači koje su veterinari mogli poslušati na skupu još jednom su potvrdili da nema uspješne brige o zdravlju ljudi, ako se istovjetna briga ne posveti i onome što ljudi, ali i životinje jedu.

Edukacija mora biti kontinuirana

- Veterinarski zavod u okviru Instituta u svim svojim segmentima obavljamo djelatnost i pružamo uzsluge kako primarnim proizvođačima, tako i prerađivačima na području ZDK, FBiH i cijele BiH. Naš cilj i zadatak je da uključimo i veterinarske stanice, koje kroz svoju djelatnost mogu doprinijeti zaštiti zdravlja stanovništva tako što svoju djelatnost stave u funkciju zdravlja ljudi, kroz brigu o zdravlju životinja, kontrolo zoonoza, parazitoza i sličnih životinjskih bolesti, ali i kontrolu primarne i sekundarne proizvodnje hrane animalnog porijekla, istakao je rukovodilac Veterinarskog zavoda INZ-a Muhamed Gladan.

Na skupu se govorilo o regionalnoj mreži BOHN (Balkan One Health network - Balkanska mreža Jednog zdravlja), ali i utjecaj pesticida na ishranu, praćenju mikotoksina u proizvodima, antimikrobnoj rezistenciji (otpornosti na lijekove), te monitoringu salmonele.

Organizatori su uvjereni da ovakvim skupovima dodatno potiču kolege da se uključe u koncept jedinstvene brige o zdravlju stanovništva, kroz brigu o zdravlju bilja kojeg jedu životinje, te životinja čije proizvode i meso konzumiraju ljudi.

Jedan od učesnika skupa je bio i Glavni veterinarski inspektor u Upravi za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona Adnan Leto.

- Zahvalan sam INZ-u što je kroz projekat "One health" prepoznao značaj kontinuiteta u obučavanju i educiranju ovlaštenih veterinara, a sve u cilju što kvalitetnijeg nadzora u proizvodnji hrane, te konačnom cilju zaštite zdravlja potrošača, ljudi i životinja. Govorio sam o monitoringu salmonele u primarnoj peradarskoj proizvodnji. S kolegama sam podijelio metode i načine uzorkovanja, službenom uzorkovanju, te poduzimanju daljnjih mjera i radnji s ciljem daljeg suzbijanja zoonotične bolesti salmoneloze peradi, istakao je Leto.

Ove godine obilježavanje Dana Jednog Zdravlja posebno je značajna. Pred pandemijom COVID-19, “Jedno Zdravlje“ se prepoznaje i prihvaća po potrebi sada više nego ikad.

Što se tiče zoonoznih bolesti, javnost počinje shvaćati da sada živimo ono o čemu globalna zajednica “Jednog Zdravlja“ podučava i upozorava više od 15 godina.

Sada je hitnije nego ikad da se “Jedno Zdravlje“ kao način razmišljanja i djelovanja postavi kao zadani način poslovanja na svim nivoima akademske zajednice, istraživanja, vlade i politike.

- Imali smo priliku upoznati kolege s "One health" konceptom i pristupom "Jednog zdravlja" u praksi, koja je uloga veterinara, te šta treba da se čini da bi taj pristup zaživio i unaprijedio se u praksi u BiH, ističe Rusmir Goletić iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Balkanska mreža stručnjaka za brže reagiranje na terenu

On je dodao da je "Jedno zdravlje" saradnički, multisektorski pristup koji podrazumijeva rad na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i globalnom nivou - kako bi se postigli optimalni ishodi zdravlja i blagostanja prepoznajući međusobne veze između ljudi, životinja, biljaka i njihovog zajedničkog okruženja. Može se reći da Jedno Zdravlje predstavlja timski rad i saradnju stručnjaka različitih profila na jednom istom problemu, istakao je Goletić.

Danas pristup “One Health“ sve više prihvaćaju brojne velike međunarodne organizacije poput Svjetske medicinske asocijacije (WMA), Svjetske veterinarske asocijacije (WVA), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO ), Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE), Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) i Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA).

- Upravo je povezivanje eksperata na različitim nivoima, koji sarađuju na rješavanju problema ono što je "One health". INZ je začetnik i inicijator osnivanja Balkanske mreže, koju sada čine stručne institucije iz regiona, a kojoj je cilj brže reagiranje na terenu na sve izazove u zaštiti zdravlja, navodi Goletić.

Učesnici skupa su se složili da je mnogo toga već urađeno, ali daleko više treba tek uraditi da bi ovaj koncept rada i ponašanja u zaštiti zdravlja bio općeprihvaćen i dao primjerene rezultate.

INZ