Crna statistika/ Sve više saobraćajnih nesreća u BiH

21 Jul 2021
153 puta

Tragedija kod Zenice. Poginula su trojica mladića u teškoj prometnoj nesreću. Ovako uglavnom posljednjih mjeseci i godina izgledaju novinski stupci i naslovi elektronskih medija, piše N1

Statistike pokazuju kako je samo tokom prošle godine na bh. cestama zabilježeno blizu 70 smrtnih ishoda zbog nepoštivanja saobraćajnih propisa. Daleko je to od evropskog prosjeka i stavlja nas u sam vrh po broju poginulih na milion stanovnika.

Ovako, nažalost, sve češće izgledaju novinski naslovi. U saobraćajnim nesrećama širom BiH život gube vozači, motociklisti, biciklisti, a sve češće i pješaci. Nepropisna i neprilagođena brzina, najčešći su uzrok crnih statistika.

Na drugom mjestu je strana kretanja, prelazak na drugu saobraćajnu traku, uključenje u saobraćaj i tako dalje. Ali ono što svakako treba istaći je od ovih 90 saobraćajnih nesreća sa poginulim licima, oko 30% je evidentirano i prisustvo alkohola kod nekih od učesnika saobraćajne nezgode”, kazao je Milija Radović, v.d. zamjenik direktora Agencije za saobraćaj RS.

Službeni podaci pokazuju da je tokom prošle godine broj stradalih na putevima smanjen za 6,5 %. Ipak, to nije dovoljno da BiH ostvari zacrtani cilj Evropske unije u smanjenju smrtnih ishoda za 50 odsto. Zbog povećane frekvencije vozila, najviše kobnih nesreća dešava se, upravo u ljetnim mjesecima. Upravo zbog toga, resorno ministarstvo u Republici Srpskoj, koristeći napredna tehnička dostignuća, pojačalo je kontrolu saobraćaja.

“Takozvani ‘lijevak’, gdje kotrolišemo na određenim putnim pravcima sva vozila koja učestvuju u saobraćaju, što dovodi do usporenog odvijanja saobraćaja, ali svakako imamo potpunu sliku šta se na tom dijelu puta dešava”, kazao je Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS.

Loša cestovna infrastuktura
Crnim statistikama doprinose i loši magistralni pravci. Komplikovano administrativno uređenje u BiH i preplitanje nadležnosti prilikom izgradnje pojedinih zahtjevnih dionica, između ostalih, Koridora Vc, često za posljedicu ima privremena rješenja, koja mogu prouzrokovati ozbiljne posljedice u saobraćaju.

“Kada i kako ćemo kroz tunel Prenj, da li će to biti 11, 20 ili 30 km, bojim se da ni danas nemamo rješenja. To je, zaista, zahtjevan projekat, gdje je potrebno okupiti ne samo naše, nego i stručnjake iz Evrope, da se vidi kako će, da se već, kad se ne uđe u planinu Prenj sa tunelom, da se ne dese neke nepredviđene situacije”, pojašnjava Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu.

Period ograničenog kretanja tokom pandemije popularizovao je biciklizam, što može da ima pozitivan uticaj na kvalitet vazduha, ali negativan na nove bezbjednosne izazove. Takođe, u odnosu na ukupan broj stradalih u saobraćaju, 20 odsto predstavljaju i pješaci, zbog čega je neophodno pronaći rješenja za zaštitu ranjivih kategorija.

“Osim toga, da nam nedostaje i infrastrukture za kretanje pješaka. Nemamo trotoara tamo gdje bi trebalo. Nemamo dovoljan broj biciklističkih staza za kretanje biciklista, ali treba uraditi mnogo i na edukaciji kako biciklista, tako i pješaka”, dodaje Radović.

Na bh. putevima svake godine dogodi se više od 30.000 saobraćajnih nesreća u kojima smrtno strada oko 300 osoba, dok više od 10.000 prođe sa težim ili lakšim povredama. (N1)

ocijeni
(0 glasova)

Antena Servis

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.