Građani BiH plaćaju čak tri akcize iz kojih bi se trebali graditi novi kilometri autocesta. Ali i obnavljati postojeća infrastruktura. Akciza na naftu i naftne derivate iznosi između 30 i 45 pfeniga. Osim toga, uz litar kupljenog goriva, plaćaju se i dvije cestarine od 15 i 25 pfeniga.
Novac od akciza – rekordna 2019.
2019. je prikupljeno rekordnih 1.120.000.000 maraka. U protekle tri godine građani su državi uplatili 3,3 milijarde maraka.
Dok država prikuplja novac od vlastitih građana ili iz kredita… S pravom se može postaviti pitanje gdje odlazi taj novac? Prihod od akciza za izgradnju autocesta nije srazmjeran stanju na terenu. I izgrađenom broju kilometara.
Do jasnog pojašnjenja entitetskih ministarstava financija koriste li ovaj novac, umjesto na izgradnju autocesta, u krpljenje budžetskih rupa, nije lako doći. Iz Vlade Republike Srpske bez odgovora. U Federalnom ministarstvu financija dostavili su nam podatke o raspodjeli svih neizravnih poreza. Lani skoro 2, 5 milijardi maraka. Od toga, Federalni proračun je dobio 900 miliona. Kantonalni više od milijardu. Dok su upravitelji cesta dobili 97 miliona maraka. Je li moguće da se akcize troše nenamjenski?
“Tako ne bi trebalo biti. Jer su ta sredstva namjenska. Ali, činjenica je da su ogromna sredstva prikupljena. Igradnji autoputeva je tako spora da je gotovo i nema. Održavanje drugih puteva je također u zaostatku. Iz toga možemo zaključiti, ili da sredstva stoje neupotrijebljena ili da se koriste na drugi način i nenanamjenski”, kaže Igor Gavran, ekonomista.
No, prema podacima do kojih je došao N1, Autocestama Federacije lani doznačeno 154 miliona maraka. Iz ovog poduzeća uvjeravaju da su iste godine uložili u eksproprijaciju. Projektiranje i građenje: 403.292.815 KM. Također tvrde kako potražuju ogroman novac koji stoji na računu Centralne banke.
“Bitno je naglasiti da zadržani akumulirani iznos prihoda od akcize nije doznačen JP Autoceste FBiH. Od 2017. godine. I da JP Autoceste FBiH imaju potraživanje prema UIO u iznosu 65 miliona KM”. Saopšteno je iz Autocesta FBiH.
Vlast poseže za novim kreditima
Taj akumulirani iznos je rezultat odluke Upravnog odbora UIO. Utvrđeno je da od ukupnih prihoda od cestarine 10% ostaje na podračunu kod Centralne banke BiH. Premda bi taj novac trebao služiti za poravnanje prihoda po utvrđivanju konačne metodologije raspodjele… Pošto metodologije nema. Sredstva usred pandemije leže neiskorištena.
“Vjerovao sam kada se jednom konačno dogovorilo oko te raspodjele. Da će to teći u kontinuitetu. Sada vidimo, u krizi smo. Ekonomija je u teškom stanju. Vidimo da ogroman novac stoji neiskorišten”, ističe Gavran.
A u isto vrijeme, vlast poseže za novim kreditima. Izbjegavajući potrebne reforme.
“Mislim da su u teškoj situaciji. Ukoliko žele dobiti kreditna sredstva od nas, morat će implementirati određene reforme. Ukoliko se okrenu drugim izvorima, sredstva će biti skuplja”, jasna je Andrew Jewell, MMF.
No, koliko god da košta, suglasni su ekonomisti, faktura će, na kraju, biti isporučena građanima.
