Učenici iz BiH veoma loše ocijenjeni na PISA testovima: Najbolji rezultat iz matematike
U BiH je učestvovalo 213 učenika u osnovnim i srednjim školama (od 7. razreda osnovne do 1. razreda srednje škole). Ukupno je testirano 46 učenika. Testiranje učenika je trajalo 2,5 sata i sastavljeno je iz dva dijela. Učenici su radili test iz tri oblasti matematike, prirodnih nauka i čitanje. Kreativnost, saradnja, inovativnost, kritičko razmišljanje su neki od ključnih segmenata koji se vrednuju.
Iz testiranja u matematici učenici iz BiH su osvojili 406 bodova, iz čitanja 403, a iz prirodnih nauka 398 i ti rezultati su ispod prosjeka. BiH generalno ima lošiji prosjek u poređenju s referentnim zemljama, poput zemalja regije, uključujući i Austriju. Najbolje rezultate učenici iz naše zemlje su ostvarili u matematici, a najlošije iz prirodnih nauka.
Svaki drugi učenik u BiH je funkcionalno nepismen, ocjena je PISA testiranja.
Iz testiranja u matematici učenici iz BiH su osvojili 406 bodova, iz čitanja 403, a iz prirodnih nauka 398 i ti rezultati su ispod prosjeka. BiH generalno ima lošiji prosjek u poređenju s referentnim zemljama, poput zemalja regije, uključujući i Austriju. Najbolje rezultate učenici iz naše zemlje su ostvarili u matematici, a najlošije iz prirodnih nauka.
Svaki drugi učenik u BiH je funkcionalno nepismen, ocjena je PISA testiranja.
Vodeće zemlje su Kina, Singapur, Estonija, Kanada i slično. BiH je na začelju regiji i od ukupno 79 testiranih zemalja, BiH je na 62 mjestu. BiH je zadovoljila sve međunarodne standarde za ovo ocjenjivanje i to je prema ocjeni PISA-e dobar znak.
Ulaganje u obrazovanje i rezultati na PISA testovima postoji, ali ta veza nije linearna, poručili su iz OECD-a. Iskustva su pokazala da se rezultati na PISA testovima poboljšavaju kada se poboljšaju uslovi za rad učitelja. Za bolje rezultate utječe i smanjenje broja učenika u razredima i brojni drugi faktori.
Ovo je prvi put da je BiH dobila realne, međunarodno mjerljive pokazatelje koliko je kvalitetno obrazovanje u našoj zemlji te kakvim znanjem, vještinama i kompetencijama raspolažu učenici iz BiH.
PISA mjeri funkcionalno znanje, vještine i kompetencije učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema te ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljnjem životu. Upravo se zbog toga PISA provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno sudjelovanje u društvu.
Od 2000. godine PISA se provodi u trogodišnjim ciklusima, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD). Bosna i Hercegovina je posljednja država iz regije koja se priključila ovom istraživanju.
Ulaganje u obrazovanje i rezultati na PISA testovima postoji, ali ta veza nije linearna, poručili su iz OECD-a. Iskustva su pokazala da se rezultati na PISA testovima poboljšavaju kada se poboljšaju uslovi za rad učitelja. Za bolje rezultate utječe i smanjenje broja učenika u razredima i brojni drugi faktori.
Ovo je prvi put da je BiH dobila realne, međunarodno mjerljive pokazatelje koliko je kvalitetno obrazovanje u našoj zemlji te kakvim znanjem, vještinama i kompetencijama raspolažu učenici iz BiH.
PISA mjeri funkcionalno znanje, vještine i kompetencije učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema te ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljnjem životu. Upravo se zbog toga PISA provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno sudjelovanje u društvu.
Od 2000. godine PISA se provodi u trogodišnjim ciklusima, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD). Bosna i Hercegovina je posljednja država iz regije koja se priključila ovom istraživanju.