Prema procjeni UN-a, 2100. godine u Bosni i Hercegovini bit će skoro duplo manje stanovnika. Od svih zemalja Zapadnog Balkana, za našu zemlju predviđa se ubjedljivo najgori scenarij.
Prema njihovim procjenama 2050. godine broj stanovnika Bosne i Hercegovine bit će tek oko tri miliona a svake godine, BiH izgubi više od pola odsto stanovništva koje je koncentrisano u dva dominantna grada u zemlji.
U širem regionu, nešto lošije pokazatelje imaju jedino Moldavija i Bugarska, koje će u narednih 80 godina izgubiti više od polovice stanovništva. Srbija će biti malobrojnija za 38 posto, Crna Gora za 30 posto, dok će Sjeverna Makedonija do 2100. godine izgubiti 28 posto stanovništva.
Prema procjenama međunarodnih organizacija, Bosna i Hercegovina i posljednjih nekoliko godina suočila se sa odlaskom ljudi. Tako Svjetski populacijski izvještaj navodi da u ovom trenutku u BiH živi 3.300.000 stanovnika. To je znatno manje u odnosu na rezultate popisa stanovništva iz 2013. kada je u našoj zemlji živjelo skoro 3.800.000 ljudi. Po broju stanovnika, BiH je rangirana na 135. mjestu u svijetu.
Međunarodne organizacije podsjećaju da je u BiH 1991. godine živjelo skoro 4,4 miliona ljudi, dok je nakon rata taj broj iznosio 3,9 miliona.
Negativan trend se predviđa i u budućnosti. BiH, prema procjeni UN-a, godišnje gubi 0,63 posto stanovništva.
Istodobno, na stranici Agencije za statistiku navodi se podatak da u BiH trenutno živi 3.500.000 stanovnika. Do novog popisa, koji bi trebao biti 2021. godine, vjerovatno nećemo doznati stvarni broj stanovnika i razliku u odnosu na prethodni popis iz 2013. godine.
Svjetske organizacije, poput UN-a i CIA-e, procjenjuju da će 2050. godine u Bosni i Hercegovinni živjeti tek nešto više od tri miliona ljudi što je za više od pola miliona manje u odnosu na danas.
Navode i da u Bosni i Hercegovini dominiraju dva najveća grada, koja generišu najveću ekonomsku, političku i populacijsku moć u odnosu na ostale gradove. To su Sarajevo i Banjaluka.
Odgovore kako spriječiti depopulaciju ne nude predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini. Ne postoji jedinstvena natalitetna politika, a neke od mogućih mjera razmatraju vlasti Republike Srpske. U međuvremenu, podaci međunarodnih institucija pokazuju da je migracijski saldo u Bosni i Hercegovini u minusu 22 hiljade ljudi.
tntportal.ba
