Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u prosjeku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba. Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su Komercijala-prodaja, Ugostiteljstvo i Građevinarstvo.

Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama Administrativne i slične usluge, Arhitektonske usluge, Pravo, Bankarstvo, Ekonomija i finansije a najmanji interes za rad u kategorijama: Ugostiteljstvo, Proizvodnja , Građevinarstvo, Zaštitarske usluge, Ljepota i zdravlje.
 

Najtraženija zanimanja u prvoj polovini 2018. godine bila su: Trgovac/prodavač, Konobar, Građevinski radnici, Radnik u proizvodnji, Call-agent (agent u pozivnom centru)    Komercijalista i unapređivač prodaje, vozač, Programer/Software developer, Kuhar, Električar    
 

U odnosu na prošlu godinu došlo je do promjene na 2. i 3. mjestu gdje se sada nalaze zanimanja konobar i građevinski radnik a prošle godine nalazila su se zanimanja call-agent i komercijalista/unapređivač prodaje. Također, na 4 mjestu ove godine nalazi se zanimanje radnik u proizvodnji dok je na istom mjestu prošle godine bilo zanimanje vozač. Bitno je napomenuti da su zanimanja call-agent, komercijalista, softwer-developera, vozač i dalje veoma tražena te se njihov udio u odnosu na ukupan broj oglasa i povećao ali su ipak na listi najtraženijih zanimanja prestigla druga zanimanja, i to najvjerovatnije zbog uticaja potražnje za radnicima iz inostranstva.
 

Broj oglasa iz inostranstva iznosio je  9% od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38% u odnosu na isti period prošle godine.
Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostranstvu su: Hrvatska, Njemačka i Slovenija.

Broj prijava za rad u inostranstvu iznosio je 4650 i veći je za 55% u odnosu na  isti  period prošle godine kada je taj broj iznosio 2998. Za rad u inostranstvu prijavilo se najviše građevinskih radnika, zatim električara i konobara.
 

Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inostranstvu, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26 000 radnih dozvola za građane BiH a Njemačka 15 000. Zvanični podatak za Hrvatsku ne postoji ali može se reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije.
 

Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje, povukle između 65 000 i 70 000 ljudi u prošloj godini a taj trend samo raste. Novi njemački zakon koji će dodatno liberalizovati tržište rada sigurno će potaknuti mnoge poslodavce iz Njemačke da više traže radnu snagu iz regiona a pri tom i ljude iz regiona da u većem broju odlaze na rad u Njemačku.Pored zdravstvenih radnika i inžinjera o kojima se najčešće govori kada je u pitanju Njemačka, naši podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara.
 

Istraživanje mobilnosti radne snage koje je Kolektiv proveo u saradnji sa najvećom svjetskom grupom portala The Networks i Konsultanskom kućom The Boston Cosulting Group i u kojem je ove godine učestvovalo blizu 400.000 ispitanika iz 197 zemalja svijeta, govore da je 80% ljudi spremno otići iz BiH a najvažniji razlozi su: Bolji životni standard, ekonomska  nesigurnost u zemlji u kojoj žive, kao i bolja plata.

Za naše ljude najtraktivnije su evropske zemlje: Njemačka, Austrija, Švajcarska, Švedska i Norveška.

Evidentno je da se odlazak naših ljudi ne može zaustaviti ako se ne poprave životni standard i ekonomska sigurnost u našoj zemlji, što se kratkoročno ne može učiniti.

"Da bismo odgovorili na problem nedostatka radne snage koji nastaje kako zbog neusklađenog obrazovnog sistema tako i zbog odlaska ljudi, trebalo bi se uraditi sljedeće, navode u kompaniji Posao.ba. "rigorozno planirati potrebe za radnom snagom, kratkoročno i dugoročno, u saradnji sa poslodavcima za šta će biti potrebna kontinuirana i detaljna analiza tržišta rada dalje uskladiti upisne kvote sa potrebama tržišta rada, omogućiti više prakse kako u srednjim školama tako i na fakultetima, uložiti više napora i više resursa u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ljudi"

6yka.com