Predavač je bila Bet Haset Sipl (Beth M. Hassett-Sipple), naučni saradnik Agencije za zaštitu okoliša SAD (U.S. EPA), koja je trenutno angažovana u Ambasadi SAD u Sarajevu.
– Kroz skoro 25 godina iskustva u razvijanju standarda za kvalitet zraka, praćenju podataka i uspostavljanju novih standarda, novih granica koja koriste naučna dostignuća kako bi se odredile granice do kojih zagađenje može da ide, do kojih je to dopušteno. Ono što je najvažnije ovdje, što je moj zadatak za vrijeme mog boravka nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini je da se poveća svijest građana i da se poveća svijet nadležnih vlasti i državnih institucija, da se što je moguće više koriste postojeća tehnička dostignuća i mislim da bi najbolje bilo koristiti strana iskustva, ono što je već dalo rezultate u drugim zemljama i upravo to je jedan od zadataka da iskustva koja smo mi imali u SAD da upotrijebimo ovdje kako bi se situacija popravila. Ja ću u svojoj prezentaciji prikazati brojne rezultate i studije koje su vrlo svježe, koje su rađene ove i prošle godine i mislim da ćete iz tih podatak vidjeti koliko je stvarni uticaj industrijskog zagađenja na kvalitet zraka. U ovoj zemlji sam upoznala mnogo dobrih ljudi, vidjela da imate predivnu prirodu i mislim da imate puno prostora da se ti rezultati implementiraju, rekla je Haset Sipl.
Procjenjuje se da su bolesti prouzrokovane zagađenjem odgovorne za devet miliona preuranjenih smrtnih slučajeva, odnosno 16 posto svih smrtnih slučajeva širom svijeta. To je tri puta više nego od AIDS-a, tuberkuloze i malarije zajedno, te 15 puta više nego u svim ratovima i drugim oblicima nasilja, rečeno je na skupu.
Procjenjuje se da ovim preuranjenim smrtnim slučajevima najviše doprinosi zaga đenje zraka (6,5 miliona), i to samo od čestica fine prašine i prizemnog ozona.
Boris Hrabač iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je naglasio da je neophodna saradnja nevladinog i vladinog sektora, udruženja i ekonomije, da bi se riješio ovaj veliki problem.
– Osnovni način našeg djelovanja trebao bi biti intersektorstvo. To znači saradnja sa svim ostalim sektorima u društvu i u vladi koji mogu pomoći rješavanju nekog zdravstvenog problema. Gotovo da nema ministarstva, ekonomskih sektora, privrede, nevladinih udruženja, koje nisu u stanju raditi s nama, razviti jedno partnerstvo, u cilju rješavanja određenog problema. Naravno da je Eko forum kao nevladina udruga veoma značajan faktor u svemu ovome. Mi smo još davno pokrenuli saradnju s njima. Međutim, sada očekujemo saradnju sa ekonomskim sektorom, privredom, bolnicom, ministarstvima u kantonalnoj vladi zaduženim za kontrolu zagađenja zraka, količinu emisije iz dimnjaka Željezare i tako dalje. To nije nimalo lak zadatak i niko ne može sam riješiti tako nešto, komplicirano. Evropski pristup ide za tim, da insistira za tim da se radi intersektorski, dakle više institucija, ministarstava, nevladinih udruga, sve zavisi o čemu se radi. Zavod će svakako preuzeti tu ulogu. Sa kolegama iz američke ambasade smo dogovorili da Zavod za javno zdravstvo pokuša procijeniti koliki je utjecaj aero-zagađenja na zdravlje. sada Metalurški institut radi mjerenje koncentracije sumpor-dioksida i lebdećih čestica u zraku i mi preuzimamo te podatke. naš zadatak bi bio procijeniti korelaciju tih koncentracija koje dobijemo na tri mjerna mjesta u Zenici sa zdravljem stanovništva, korištenjem epidemioloških metoda, učestalosti bolesti, kako u Zenici, tako i u ruralnim područjima. Mislim da ćemo tim komparacijama doći do određenih rezultata, rekao je Boris Hrabač, rukovodilac Zavoda za javno zdravstvo pri Institutu za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici.
Tokom predavanja prisutni u sali Metalurško-tehnološkog fakulteta su upoznati sa međunarodnim iskustvima i posljedicama zagađenja zraka po zdravlje, te američkim iskustvima u poduzimanju mjera za smanjenje zagađenja, a potom se povela i polusatna rasprava i razgovor, tokom kojeg su prisutni građani imali priliku postaviti pitanja predstavnicima Instituta za zdravlje, Eko foruma i gošći iz SAD.
