Danas se u našoj zemlji nakon pretežno oblačnog jutra očekuje postepeno smanjenje oblačnost tokom dana. Povremeni lokalni pljuskovi rijetko praćeni grmljavinom su mogući ponegdje u Bosni. U Hercegovini lokalno slab pljusak u prvom dijelu prijepodneva. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovni umjerena bura. Dnevne temperatura od 24 do 30, na jugu od 29 do 33 °C.

U četvrtak 26.07.2018., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U drugom dijelu dana postepen porast naoblake u Bosni može usloviti lokalne pljuskove. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 18 do 23, a dnevne od 24 do 30, na jugu od 29 do 34 °C.

U petak 27.07.2018., u Bosni umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne i u večernjim satima u Bosni se očekuju pljuskovi i grmljavina. U Hercegovini pljuskovi su mogući na sjeveru i sjeveroistoku. Jutarnje temperature od 14 do 20, na jugu od 19 do 24, a dnevne od 25 do 31, na jugu od 30 do 34 °C.

U subotu 28.07.2018., umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom u Bosni. U Hercegovini lokalni pljuskovi i grmljavina očekuju se poslije podne. Jutarnje temperature od 14 do 20, na jugu od 19 do 24, a dnevne od 25 do 31, na jugu od 29 do 33 °C.

Na inicijativu Privredne komore FBiH, Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla ograničiti uvoz polovnih vozila u BiH na Euro 5 standard, a novih vozila na Euro 6.

“Uputili smo zahtjev nadležnim institucijama za mišljenje u vezi s hitnim uvođenjem ograničenja uvoza polovnih vozila koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro 5 norme”, navedeno je, između ostalog, u odgovoru Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na jedno od postavljenih poslaničkih pitanja u parlamentu BiH, prenose Nezavisne novine.

Ova odluka biće donesena jer je na cijelom prostoru BiH isključivo zbog starosti vozila alarmantno stanje zagađenja vazduha.

Naime, prosječna starost vozila koja se voze u Bosni i Hercegovini premašuje 17 godina, a ispod EU eko-standarda je više od 50 odsto ukupnog broja vozila.

“Omjer uvoza novih i polovnih vozila u BiH, prema podacima iz 2015. godine, koji je 1:11, svjedoči da je Bosna i Hercegovina povoljan ambijent u evropskim okvirima za uvoz polovnih vozila te postepeno postaje deponija starih vozila koji ne ispunjavaju sigurnosne i ekološke uslove za korišćenje u drugim zemljama i sve dok su u upotrebi dramatično utiču na kvalitet vazduha”, navode u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Razlozi za uvođenje Euro 5 norme

Jedan od razloga za uvođenje zabrane za uvoz vozila ispod Euro 5 norme je i taj što je Ustavni sud Njemačke nedavno donio odluku kojom odobrava i daje mogućnost gradovima da zabrane ulazak vozilima ukoliko zagađuju okolinu, a većina tih gradova priprema se da vozilima od Euro 1 do Euro 4 standarda zabrani ulazak, a u skorijoj budućnosti i Euro 5. Procjene su da će oko 12 miliona vozila biti namijenjeno izvozu iz Njemačke kako bi se na taj način riješili vozila koja su daleko štetnija po okolinu.

Na inicijativu Privredne komore FBiH gotovo sve institucije u BiH su odgovorile pozitivno, ističući da zaštita vazduha zbog zdravlja stanovništva mora da bude prioritet.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao nadležan organ u oblasti zaštite i poboljšanja kvaliteta zaštite životne sredine, podržava sve aktivnosti koje se sprovode kako bi se izbjegle, spriječile ili smanjile štetne posljedice po životnu sredinu. Realizacijom aktivnosti istovremeno se postiže i njena zaštita, ali je primarni cilj zaštita zdravlja stanovništva”, navodi se u odgovoru Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na dopis Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

(Nezavisne)

INZ će izraditi Program uklanjanja odlagališta i Studiju izvodljivosti zbrinjavanja životinskog otpada u ZDK

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je potpisao Ugovor o realizaciji projekta sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH. Fond će finansijski pomoći realizaciju projekta „Izrada studije izvodljivosti zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla na području ZDK sa planom aktivnosti, uključujući i Program uklanjanja postojećih odlagališta, jama i grobalja za otpade životinjskog porijekla sa procjenom sredstava“.

Projekat se provodi uz saglasnost Vlade ZDK i Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline. Vođa petočlanog projektnog tima je doktor veterinarske medicine Rusmir Goletić.

Okolišni problem

Strategijom zaštite okoliša FBiH (2008.-2018.), Federalnim planom upravljanja otpadom (2012.-2017.), Kantonalnim planom zaštite okoliša ZDK (2017.-2025.) i Planom upravljanja otpadom ZDK (2008.-2028.) definirani su operativni ciljevi i predviđene su mjere za stvaranje uvjeta za okolinski prikladno upravljanje otpadom životinjskog porijekla.

– Na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) otpad životinjskog porijekla predstavlja veoma veliki veterinarsko-zdravstveni i okolišni problem zbog toga što nije riješeno upravljanje ovim kategorijama otpada. Otpad životinjskog porijekla je snažan izvor onečišćavanja i zagađivanja svih medija okoliša (tlo, voda, zrak) i značajno pogoršava higijensko-epidemiološko i ekološko stanje okoliša čime ugrožava zdravlje lokalnog stanovništva. Ovaj problem je identificiran i konstatovan kao prioritetan za rješavanje u Kantonalnom planu zaštite okoliša ZDK i Planu upravljanja otpadom ZDK, kao i terenskim opservacijama stručnih lica Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, ističe dr. Goletić.

Prema Planu upravljanja otpadom na području ZDK za period 2008.-2028. godina, kao i drugim kantonalnim i federalnim strateškim planovima koji se odnose na upravljanje otpadom, potrebno je uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla, te sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta, jame grobnice i groblja za otpad životinjskog porijekla s ciljem eliminisanja postojećih veterinarsko-zdravstvenih, higijensko-epidemioloških i okolišnih žarišnih tačaka. Planirano je da cijeli projekat traje deset mjeseci.

Rad na terenu

Osim otpada životinjskog porijekla koji se i dalje kontinuirano generira u različitim pogonima i objektima (farme, klaonice, pogoni za preradu i proizvodnju mesa, mesnice i dr.), dodatan problem predstavljaju i postojeća odlagališta, jame i grobnice otpada životinjskog porijekla.

Zbog toga je ove probleme potrebno hitno rješavati, kako je to i predviđeno ovim projektom.

– Uzimajući u obzir ciljeve postavljene u Strategiji zaštite okoliša FBiH, kao i ciljeve postavljene Planom upravljanja otpadom, postavljeni su ciljevi koji se žele postići izradom ovog projekta, a to je opći cilj zaštite zdravlja ljudi i životinja i zaštite okoliša, kroz unaprijeđenje sistema za upravljanje otpadom životinjskog porijekla na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), te specifični ciljevi kao što su uspostava sistemskih rješenja za adekvatno zbrinjavanje animalnog otpada na području ZDK kroz izradu Studije izvodljivosti i Program, podizanje svijesti učesnika u proizvodnji i zbrinjavanju animalnog otpada o važnosti adekvatnog zbrinjavanja, kao i otklanjanje trenutne (aktuelne) prijetnje po zdravlje ljudi i životinja i okoliša uzrokovane postojanjem odlagališta, jama i grobalja otpada životinjskog porijekla na području kantona, navodi rukovodilac Zavoda za veterinarstvo uokviru Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica dr. Muhamed Gladan.

Uklanjanje odlagališta

Izrada Studije izvodljivosti zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla na području Zeničko-dobojskog kantona sa planom aktivnosti uključujući i Program uklanjanja postojećih odlagališta, jama i grobalja za otpade životinjskog porijekla sa procjenom sredstava predstavlja realizaciju i ostvarivanje operativnih ciljeva i planiranih mjera navedenih strateških planova vezanih za upravljanje otpadom.

Planom upravljanja otpadom na području ZDK predviđene su mjere za upravljanje otpadom životinsjkog porijekla koje se odnose na uspostavu kapaciteta za adekvatno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla, te saniranje i zatvoranje postojećih odlagališta, jama grobnica i grobalja za otpad životinjskog porijekla.

Cijena nafte doživjela je najveći pad u posljednje dvije godine, nakon što je Libija saopćila da će povećati isporuke, dok investitori strahuju da će trgovinske tenzije umanjiti potražnju za ovim energentom.

Cijena barela brent nafte opala je za 6,9 posto i iznosi 73,4 dolara, a barel sirove nafte u SAD pojeftinio je za pet procenata i sada košta 70,38 dolara.

Pojeftinjenje je uslijedilo poslije višemjesečnog rasta cijena do nivoa koji je bio najveći u posljednjih nekoliko godina.
Cijena ovog energenta postala je nestabilna otkada su SAD prije nekoliko sedmica najavile da će ponovo uvesti sankcije Iranu, prenio je BBC.
Ekonomisti strahuju da će rastući trgovinski spor između SAD i Kine nanijeti štetu globalnoj privredi i da će oboriti potražnju za naftom.

(Avaz)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je Prijedlog programa javnih investicija Federacije BiH 2019. – 2021. godina, koji predviđa ukupna ulaganja u trogodišnjem razdoblju od 14,1 milijardi maraka.

Radi se o dokumentu koji sadrži pregled ulaganja u projekte s podacima o ukupno potrebnim i utrošenim sredstvima i sredstvima planiranim za finansiranje projekata iz budžeta, kredita, donacija ili drugih izvora.

Program obuhvata projekte u provedbi za čiju realizaciju su osigurani izvori finansiranja ili je izvjesno da će biti osigurani, i prioritetne projekte za koje nisu osigurani izvori finansiranja u trenutku izrade programa javnih investicija (kandidirani projekti), saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Svrha donošenja Programa javnih investicija je da Vlada Federacije BiH ima osnovu za bolje planiranje i upravljanje sredstvima razvoja, s dugoročnim ciljem njegovog povezivanja s procesom strateškog planiranja i budžetiranja.

Prijedlog programa javnih investicija PJI Federacije 2019.-2021. godina sadrži 96 projekata, od čega su 39 u provedbi i 57 kandidiranih projekata. Ukupna vrijednost svih projekata je 14.186,21 miliona maraka, od čega je 10.535,72 miliona maraka za kandidirane i 3.650,49 milijuna za projekte čija je provedba u toku.

Od 12 projekata kandidiranih za Program javnih investicija Federacije BiH 2019.-2021. godine Komisija za Program javnih investicija Federacije BiH je, u skladu s kriterijima i principima za ocjenjivanje, analizirala i ocijenila pet projekata. Sedam projekata za koje nije dostavljena relevantna prateća dokumentacija nije bilo ocjenjivano.

Novokandidirani ocijenjeni projekti su Projekt razvoja ruralnog poduzetništva i poljoprivrede, projekti revitalizacije Hidroelektrane Jajce II i zamjene sistema upravljanja i turbinske regulacije u Crpnoj hidroelektrani Čapljina, projekt Uvođenje ekoloških vozila u JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo i Projekt izgradnje kulturno-sportskog centra u Mostaru, naziva Štreka.

Neki od projekata, kao kandidirani, ranije ocijenjeni i uključeni u ovaj program Federacije BiH prethodnih godina, nisu promijenili status, pa su zajedno s ocijenjenim novokandidiranim projektima, uključeni u ovaj nacrt.

Od ukupno 10.535,72 miliona maraka, u razdoblju 2019. – 2021. godina, planirano ulaganje u kandidirane projekte iznosi 5.387,56 miliona maraka, od čega 1.502,47 miliona maraka u 2019. godini, 2.027,85 u 2020. i 1.857,24 miliona maraka u 2021. godini.

Ulaganje u projekte u provedbi u ovom razdoblju iznosi ukupno 1.947,37 miliona maraka.

Danas će u Bosni preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne ponegdje u Bosne je moguća slaba i kratkotrajna kiša. Poslije podne i u večernjim satima, u Bosni, sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjeren na jugozapadu Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostalim područjima sjeveroistočni. Dnevne temperature od 24 do 30, na jugu do 33 °C.

U petak 13.07.2018., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini pretežno vedro. Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i na jugozapadu Bosne, veće dio dana, zapadni i jugozapadni, a u ostatku Bosne sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 18 do 23, a dnevne od 23 do 29, na jugu od 28 do 33 °C.

U subotu 14.07.2018., u većem dijelu Bosne sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U Hercegovini pretežno vedro. Poslije podne rijetki i slabi lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u istočnim područjima Bosne. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 18 do 23, a dnevne od 23 do 29, na jugu od 29 do 34 °C.

U nedjelju 15.07.2018., u Bosni sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U Hercegovini pretežno vedro. Poslije podne rijetki i slabi lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u istočnim područjima Bosne. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 18 do 23, a dnevne od 24 do 29, na jugu od 30 do 34 °C.

U ponedjeljak 16.07.2018., veći dio dana pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje poslije podne. Krajem dana i u večernjim satima u Bosni se očekuje kiša, pljuskovi i grmljavina. Jutarnje temperature od 12 do 18, na jugu od 19 do 23, a dnevne od 25 do 30, na jugu od 30 do 34 °C.

Kemal Ljevaković kaže da se „lijepo i uznosito osjećao“, kada je primao dva međunarodna  priznanja za svoju poeziju. Naime, u petak 29. juna 2018. godine, u 18 h, u  Medija centru, zdanja SPENS-a (Sportsko poslovnog centra Novi Sad) je upriličen Prvi međunarodni festival dodjele nagrada i priznanja i prezentacija nagrađene poezije, u organizaciji italijanske  Kulturne organizacije „Verbumlandiart“ Leće, Italija i Saveza književnika u otadžbini i regionu u rekultivaciji duha, (SKOR-a), Novi Sad, Srbija.
Prethodno je  Kulturno udrženje Verbumlandiart“ Leće, Italija, u aprilu raspisalo natječaj za duhovnu poeziju i slikarstvo na temu „Golgota dvije hiljade godina kasnije“. Na tom natječaju je pjesma „DEKADENCA“, autora Kemala Ljevakovića, osvojila Treću nagradu (Pismeno priznanje i medalja):
    
Nagrađene pjesme, i pjesme koje su zavrijedile, će biti dvojezično, dakle prevedene i na talijanski jezik, objavljene u međunarodnom zborniku poezije, u izdanju italijanske Kulturne organizacije „Verbumlandiart“ Leće, Italija.
Također, u čast velikog pjesnika i nobelovca Pablo Neruda, u gradu Capri, Italija, raspisan je u maju 2018. godine, Međunarodni nagradni konkurs „Pablo Neruda“ na temu „jedan prozor...i more“. Pjesma pod naslovom „EPITALAM“ autora Kemala Ljevakovića je osvojila SPECIJALNU NAGRADU (Pismeno priznanje i medalja):

Regina Resta - predsjednica Kulturne organizacije „Verbumlandiart“ Leće, Italija i Annalena Cimino – predsjednica žirija, dodjela nagrada Kemalu Ljevakoviću, u Novom Sadu.

DEKADENCA

Lice u lice su - Tvoje i moje
Gledaju se - nebo i ja ispod njega.

Sažetak svijeta - jedan.

Tražim se - čekajući da me nađeš.
Ti velik, a ja sićušnost – tvoja polen praška.

Samoljublja bih moja mijenio za ljublja Tvoja.
Blizina nam je važna - najvažnija.

Da mi je Tvoje dobro, uz moje zlo oslonuti.

Moja vjera - napremase - moja saputnička djela
Vjerodjela, baš sva, jesu li?

Duša mi tišinu sluša u tišini.
Ćutanja račune svode.
Zbirove i razlike brigom grle
I množe u ishode za vrijeme, kad se sva svjetlost
Što staje između mojih kapaka, skloni iza kaburskih dasaka.

Pogledi k nebu mi u molitvi ne prestaju.
U plavooko se utapaju kao u ogledalu.
Tu nestaju. Ne vide se.
Sa ove strane život zastaje.

Sve što jesam i imadoh,
I muke, u nestajanje predajem,
Uz posljednji dah, jest pjesma,
U isti mah otpuhujem svoj vremeplov do Groboluke.

U vrijeme bez mjerenja, u nema starenja.

                                                       Kemal Ljevaković

EPITALAM   

Jutro se pretače u prijepodne. Toplo je sprva lipnja.

Sjedimo nas dvoje na balkonu.
Pijemo našu jutarnju.
Samo pokoju progovorimo, o tome:
kako smo spavali,
jesmo li nešto sanjali,
kako je bilo jučer,
šta bismo trebali činiti danas –
tehanluk priče, što svakodnevno traju potehanluku.

Zlatnopirsko nam proljeće istječe.

Miluju balkon krošnjaste mirisne grane lipe,
što bješe koliki dobar prut, kad tu je zasadih.

Ocvala je. Miruhom je rodila.
Malo-malo pa na nas dahne i avlijom cijelom.

U tren, u njeno okrilje na dvometar daleko od nas,
doleprša golubica:
Lijepa, beharli obučena, graciozi stasom.
Vrcavi glavom izduženim vratom.
Treptaji ôkā zvjezdano sjevcaju, ko u misice.

U tren-trenu, dolijeće i gordoviti golub.
Salijeće je, sad sa jedne – sad sa druge strane,
guguče i povija se – klanjajući joj se,
unosi u lice – pokazujući svoje odore i šare oko vrata i
krilnim krilima se k’o zagrljajima razmeće.

Ona se izvila.
Izdigla svoju mladinsku ljepotu,
pa pravo gleda u nas.
Bi li da se stidi? Pita se, i ona i mi.

A zavodnik, u zanosu, nas ne primjećuje.
Od uzmicanja do primicanja,
poskakuju s grane na granu a sve jedno-uzdrugo se svijaju,
kljunljubakanja razmjenjuju – ljubavi Slasi.

Gracija i Gracijan, na grani i terasi, gracijaju.
                             Kemal Ljevaković

Kemal Ljevaković veli da se ovom prilikom želi i javno zahvaliti žiriju u oba natječaja, te Regini Resto i napose Mirjani Dobrili na prevodu njegovih pjesama na italijanski jezik.

E, imao je pjesnik razloga da se osjeća baš lijepo i ponosno!

Tešanj, 30. juna 20018. godine

U ponedjeljak, 9.7.2018.g. u Velikoj sali CKO Tešanj događaj posvećen 11. julu 'Sjećanja'. Muzičari grada Zenice sa gostima izvode 'Srebrenički inferno'.
Ulaz je besplatan!

Vlada Zeničko-dobojskog kantona i Vlada Federacije BiH formirat će poseban fond za socijalnu pomoć za 560 bivših radnika Privrednog društva "Krivaja" Zavidovići, dok se čeka ishod sudskog postupka po tužbi za raskid privatizacijskog ugovora između IP "Krivaja" i Ortačke grupe, zaključak je sastanka predstavnika radnika "Krivaje" sa delegacijom Vlade ZDK na čelu sa premijerom Miralemom Galijaševićem.

Sastanku u Zavidovićima prisustvovali su ministri pravosuđa i uprave kao i rada, socijalne politike, raseljenih osoba te izbjeglica Mirnes Bašić i Nurđehan Šahinović, kao i savjetnik federalnog premijera Hasan Ganibegović.

"Vlada ZDK osigurala je 100.000 KM, a Vlada FBiH 200.000 KM koje ćemo staviti na raspolaganje Općini Zavidovići, odnosno Centru za socijalni rad. Vjerujem da ćemo na ovaj način pomoći radnicima da prevaziđu materijalne probleme do konačnog rješenja", rekao je Galijašević.

Radnici su duže od dvije godine bez posla, a većina je već prestala da prima novčanu naknadu Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona.

Sastanak je održan uoči sutrašnjeg ročišta na Općinskom sudu u Zenici po tužbi Razvojne banke FBiH protiv privrednog društva "Krivaje Mobel" za ništavost Ugovora o preuzimanju i reprogramu kreditnih obaveza, na osnovu kojeg je Ortačka grupa stekla pravo vlasništva nad imovinom "Krivaje".

Radnici su iznijeli niz primjedbi na rad pravosuđa, posebno Općinskog suda u Zenici, ali su im članovi Vlade ZDK objasnili da nemaju ingerencije da utiču na rad suda, saopćeno je iz Pres-službe ZDK.

Kolektivna dženaza u Potočarima i komemoracija za žrtve genocida u Srebrenici i ove godine će se održati 11. jula, a do sada su spremni posmrtni ostaci 35 žrtava.

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini i zadužilo Ministarstvo civilnih poslova za njeno provođenje.

Ova odluka potvrđena je danas usvajanjem zapisnika s prethodne sjednice.

Kolektivna dženaza u Potočarima i komemoracija za žrtve genocida u Srebrenici i ove godine će se održati 11. jula, a do sada su spremni posmrtni ostaci 35 žrtava.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je smiraj pronašlo 6.575 žrtava genocida, a traga se za još oko hiljadu.