Danas je Općinski načelnik u prostorijama Općine Tešanj potpisao ugovor o izgradnji sobraćajnice Ciglana-Glinište i mosta na rijeci Radušici sa direktorom firme Inžinjering 1 d.o.o. Jelah. Navedenim radovima poslovne zone "Ciglana" i "Glinište" bit će povezane saobraćajnicom i novim mostom na Radušici, čime će se stvoriti uslovi za nastavak uređenja, proširenja poslovnih zona i novim investicijama.

Vrijednost radova je 198.666,00 KM, a sredstva su obezbijeđena od Vijeća ministara BiH i općine Tešanj. Planirani radovi će biti započeti ubrzo i usklađeni sa drugim planiranim i ugovorenim radovima u poslovnoj zoni Glinište. Naime, ranije su ugovoreni radovi na izgradnji kanalizacionog kolektora kroz poslovnu zonu Glinište vrijednosti cca. 420.000 KM, kao i asfaltiranje glavne saobraćajnice vrijednosti cca 250.000 KM
Ukupna ulaganja u poslovnoj zoni Glinište u ovoj godini će iznositi cca 900.000 KM. Završetak svih ovih radova očekuje se u narednih dva mjeseca.

Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U drugoj polovini dana u većem dijelu zemlje su mogući lokalni pljuskovi i slabija grmljavina. Padavine se ne prognoziraju u Krajini i sjevernim područjima Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 29°C, na jugu zemlje do 32°C.

U petak, 17.08.2018., u Bosni se prognozira umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčanije prije podne. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni je moguća magla. U drugoj polovini dana u većem dijelu zemlje su izgledni lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 14 i 18°C, na jugu zemlje od 19 do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30°C, na jugu zemlje do 32°C.

U subotu, 18.08.2018., u Bosni pretežno oblačno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini prije podne umjerena naoblaka. U poslijepodnevnim satima i u Hercegovini su izgledni lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 15 i 19°C, na jugu zemlje od 19 do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 23 i 28°C, na jugu zemlje od 29 do 32°C.

U nedjelju, 19.08.2018., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni je moguća magla. U Hercegovini prije podne mala do umjerena naoblaka. U poslijepodnevnim satima lokalni pljuskovi se očekuju u većem dijelu zemlje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 14 i 19°C, na jugu zemlje od 19 do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 24 i 30°C, na jugu zemlje od 30 do 34°C.

U ponedjeljak, 20.08.2018., u Bosni umjereno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni je moguća magla ili niska naoblaka. U Hercegovini prije podne sunčano, a u drugoj polovini dana sa umjerenom naoblakom. Vjetar slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 15 i 19°C, na jugu zemlje od 19 do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30°C, na jugu zemlje od 31 do 34°C.

Danas će u Bosni preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini, veći dio dana, pretežno vedro. Prije podne kiša ili lokalni pljusak sa grmljavinom je moguć ponegdje na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Poslije podne kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u centralnim, istočnim, jugoistočnim i jugozapadnim područjima Bosne, kao i na sjeveru i sjeveroistoku Hercegovine. Padavine lokalno mogu biti i intenzivnije. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjevernih smjerova, a u Hercegovini, uglavnom, umjeren jugozapadni. Dnevne temperature od 25 do 31, na jugu od 31 do 36 °C.

U nedjelju 12.08.2018., u većem dijelu zemlje pretežno sunčano. Umjeren porast naoblake poslije podne može usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu u zapadnim, jugozapadnim, jugoistočnim i ponegdje centralnim područjima Bosne, kao i na sjeveru i sjeveroistoku Hercegovine. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjeren jugozapadni. Jutarnje temperature od 15 do 20, na jugu od 21 do 25, a dnevne od 27 do 32, na jugu od 31 do 36 °C.

U ponedjeljak 13.08.2018., pretežno sunčano. Umjeren porast naoblake tokom poslijepodneva ponegdje u centralnim i zapadnim područjima Bosni može usloviti lokalne pljuskove. Jutarnje temperature od 16 do 21, na jugu od 21 do 25, a dnevne od 29 do 35 °C.

U utorak 14.08.2018., pretežno sunčano. Krajem dana i u večernjim satima porast naoblake u većem dijelu Bosne može uslovitu lokalne pljuskove i grmljavinu. Jutarnje temperature od 15 do 21, na jugu od 20 do 24, a dnevne od 30 do 36 °C.

U srijedu 15.08.2018., umjereno do pretežno obalčno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom u većem dijelu dana. Jutarnje temperature od 15 do 21, na jugu od 21 do 24, a dnevne od 26 do 31, na jugu od 31 do 35 °C.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) pozvali su sve porezne i akcizne obveznike u Bosni i Hercegovini da što prije podnesu zahtjev za registraciju za korištenje elektronskih usluga, prije svega elektronsko podnošenje PDV i akciznih prijava. Naglašavaju da će od početka 2019. godine svi porezni obveznici morati isključivo elektronskim putem podnositi PDV i akcizne prijave, te neće postojati mogućnost dostavljanja prijava u “papirnom“ obliku.

-S obzirom na činjenicu da je ostalo još samo pet mjeseci da svi porezni obveznici izvrše registraciju za elektoronsko podnošnje PDV i akciznih prijava, pozivamo ih da što prije podnesu zahtjev za registraciju putem e-portala UIO  – saopćeno je iz UIO.

Podsjećaju da se do kraja jula ove godine za elektronsku komunikaciju s UIO registrovalo 10 hiljada poreznih obveznika, tako je ostalo da se registruje još njih oko 40 hiljada.

-Iz tog razloga pozivamo sve one obveznike koji još nisu izvršili registraciju da to urade što prije, kako ne bi došli u situaciju da od početka 2019. godine ne mogu podnositi svoje PDV i akcizne prijave i tako uđu u prekršaj – navode iz UIO.

Kompletna informacija i uputstva za registraciju na E-PORTAL, kao i za podnošenje prijava nalaze se na web stranici UIO. Za sva dodatna pitanja obveznici mogu kontaktirati PDV info liniju na broj telefona 051/335-256, 051/335-257, 051/335-197, 051/335-201, 0513/335-363.

Korištenjem elektronskih usluga UIO, svi porezni obveznici će moći na jednostavniji i efikasniji način koristiti prava i izvršavati obaveze po osnovu indirektnih poreza.

U svakom trenutku imat će pristup svojim podacima na e-portalu, prije svega podacima koji se vode u Jedinstvenom registru obveznika indirektnih poreza, podacima sa porezne kartice, tako da će moći vidjeti sve svoje proknjižene porezne prijave, porezne uplate i sl.

Na ovaj način UIO otvora novo poglavlje u komunikaciji s poreznim obveznicima.

Ugledni britanski sedmičnjak The Economist nedavno je objavio specijalni izvještaj svoje istraživačke jedinice posvećen Zapadnom Balkanu pod naslovom “Zapadni Balkan do 2025.: Svjetlija budućnost ili permanentna marginalizacija?”. U samom uvodu se kaže kako region Zapadnog Balkana ima veliki spektar problema.

Region se opisuje kao geopolitički veoma riskantan te se navode brojni sigurnosni rizici koji uključuju bilateralne probleme, stalne protivnike još iz ratova 1990-ih do prijetnje islamskim fundamentalizmom. Uz ovo se navode i dodatne tenzije koje dolaze iz borbe za geopolitičku prevlast koju vode Evropska unija s jedne i trio Rusija-Turska-Kina s druge strane.

Jedno od važnijih poglavlja o kojem govori ovaj izvještaj je i stanje demokratije u regionu. Istraživanja na koja se poziva The Economist, dijelom rađena i u njihovoj vlastitoj režiji, a koja kažu kako stanovnici regiona od pada komunizma nisu imali veliko povjerenje u političke institucije. Posebno se ističe nezadovoljstvo tranzicijom koja je krenula 1989. godine.

“Prema Economistovom indeksu demokratije za 2017., Srbija je rangirana kao 66 od 167 zemalja i jedina je opisana kao ‘slaba demokratija’ u regionu. Sve ostale zemlje su ocijenjene kao ‘hibridni režimi’ sa Albanijom na 77., Crnom Gorom na 83. i Makedonijom na 88. mjestu. Bosna i Hercegovina je najniže rangirana zemlja regiona i nalazi se na 101. mjestu”, piše u ovom izvještaju.

Crnu Goru i Makedoniju (donedavno) opisuje kao jednopartijske zemlje u periodu dužem od jedne decenije kojima se vladalo uz pomoć izbornih manipulacija i neformalnih mreža klijentelizma i podrške. Bosna i Hercegovina se opisuje kao zemlja u kojoj lideri vladaju od 1992. i u okviru etničkih i političkih područja. U Srbiji je predsjednik Aleksandar Vučić konsolidovao ličnu moć kroz kontrolu konstantne izborne kampanje te medijsku kontrolu, ističe se u ovom izvještaju.

Ekonomska situacija u regionu tri decenije nakon početka tranzicije opisuje se u tri faze koje su se odvijale u periodu 1989-2000, 2000-2008, te post 2008. Tako prema istraživanjima Economista, BDP po glavi stanovnika – po kupovnoj moći u pozitivnom smjeru od 1989. do 2017. bilježi samo Albanija čiji je indeks 1989. bio 15,5, dok je prošle godine iznosio 23,4. Bosna i Hercegovina je naprimjer 1989. godine imala mnogo viši indeks od 30,1 u odnosu na prošlu godinu sa 23,5, najveći pad je iskusila Crna Gora koja je 1989. imala indeks od 51,0, dok je prošle godine imala indeks od 32,0.

“Ekonomijama Zapadnog Balkana se predviđa rast na godišnjoj razini od oko 3,2% u prosjeku u 2018-19. Što je i dalje ispod procenata koje su bilježile prije 2008. godine i neće im dozvoliti da dostignu razvijenu Evropu. Bez obzira, ovo je napredak u odnosu na protekle godine. Ovo će ipak probuditi nade da se može desiti napredak koji će ubrzati hvatanje koraka sa razvijenom Evropom”, navodi se u izvještaju.

U vremenu kada se govori o velikoj depopulaciji i iseljavanju s prostora Zapadnog Balkana, The Economist uz pomoć UN-a saopštava još poraznije podatke za region. Bosna i Hercegovina će u naredne tri decenije, do 2050. godine, prema ovim projekcijama izgubiti oko pola miliona stanovnika. Sa 3,5 miliona stanovnika u 2017, Bosna i Hercegovina bi 2050. trebala pasti na 3,05 miliona stanovnika, što bi značilo da je izgubila 12.8% stanovništva. Albanija bi po projekcijama sa 2,93 miliona pala na 2,66 miliona, Makedonija bi te 2050. godine trebala imati 1,9 miliona stanovnika, dok bi najveća regionalna zemlja Srbija (uključijući Kosovo) u istom periodu trebala izgubiti oko 1.3 miliona stanovnika ili 15.3% te imati oko 7.44 miliona.

Bosna i Hercegovina ne stoji ništa bolje ni kada su u pitanju infrastrukturni elementi. Indikatori infrastrukturnog razvoja koje navodi The Economist za 2016. godinu kada su u pitanju autoputevi na 1.000 m2 iznose 1,3, željeznice za istu teritoriju je 19,9, iz BiH na 1.000 stanovnika avionom je letjelo tek 270 stanovnika, dok smo imali 89 mobilnih uređaja na 100 stanovnika, dostupnost širokopojasnog interneta se kretala oko 17,5 korisnika na 100 stanovnika. Mnogo bolje rezultate u svim navedenim oblastima od BiH bilježe Kosovo, Makedonija i Srbija. Gotovo identična je situacija kada se govori o uvozu i izvozu i njihovom učešću u BDP-u, tako Bosna i Hercegovina izvozi 1.773 dolara po glavi stanovnika, dok uvozi 2599 dolara po glavi stanovnika. Makedonija i Crna Gora naprimjer izvoze 2.900 dolara odnosno 3.022 dolara po glavni stanovnika, dok uvoze 3.705 dolara odnosno 4.629 dolara po glavi stanovnika. Bosna i Hercegovina je prije tri godine imala potencijal za izvoz od 2.401 dolara, a u stvarnosti je izvozila tek 1.585 dolara što znači da je koristila tek 66% svojih resursa, a u istom periodu Srbija je koristila 90,8% svojih potencijala.

The Economist također zaključuje kako su anti-demokratski trendovi u regionu ojačani odnosnom EU prema regionu u kojem je ojačan odnos sa pojedinim individualnim liderima. To je ojačalo pojedinace na uštrb reprezentativne demokratije, što se u konačnici ogleda u novom stanju koje se zove “stabilokracija”.

(N1)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) usvojila je Strategiju omladinske politike u ZDK-u za period 2018- 2022. godine, koju je sačinila devetočlana Interresorna grupa Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK-a. Strategija je usvojena i uz Zaključak koji je predložio Klub zastupnika SBB-a, a kojim se Vlada ZDK-a zadužuje da pripremi operativne planove po resorima te vrši monitoring realizacije tog dokumenta.

– Strategija sigurno ne može odgovoriti na sve izazove s kojima se suočavaju mladi ljudi u ZDK-u, ali može postaviti ključne principe podrške mladim ljudima u procesu tranzicije – kazao je resorni ministar Mensur Sinanović, koji je napomenuo kako dokument tretira devet poglavlja o stanju mlade populacije od 15 do 30 godina života.

– Sretan sam i zadovoljan što smo uspjeli izraditi Strategiju omladinske politike, koja je zadnji put bila usvojena za period od 2009. – 2014. godine pa smo jedno vrijeme bili bez ovog dokumenta – istakao je Sinanović, koji je i najavio kako će Strategiju, u toku njene realizacije, dopunjavati i iznešenim prijedlozima zastupnika.

Predsjednik Komisije za mlade Skupštine ZDK-a i zastupnik HDZ-a BiH Damir Jukić istakao je kako je aktuelna Vlada ZDK-a kroz svoj cijeli mandat pokazala de “Vlada za mlade”.

– Za vrijeme ove vlade došlo do je ukidanja poreza na promet nekretnina za mlade do 35 godina, koji prvi put rješavaju stambeno pitanje. Samo u zadnjih godinu dana odobreno je sedam novih studijskih programa na Univerzitetu u Zenici, smanjena je nezaposlenost i povećana zaposlenost – trenutno imamo preko 80.000 zaposlenih i manje od 60.000 nezaposlenih, a što nije bilo prije tri-četiri godine. Povećana su sredstva za stipendije putem Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i preko Ministarstva za boračka pitanja. Izgrađeno je i obnovljeno dosta dvorana i sportskih objekata, uveden je transfer za talentirane mlade i određivanje pripravničkog staža… – naveo je Jukić, koji je izrazio nadu da će biti uspješna i realizacija ove strategije.

Pred početak sjednice dosadašnji zastupnik DF-a, prof. Midhat Delić iz Kaknja, obavijestio je kolege da je napustio ovu stranku te da će do kraja mandata djelovati kao nezavisni zastupnik.

S obzirom kako su još ranije ovu stranku napustili i zastupnici Draženka Subašić, dr. Faruk Hodžić te prof. dr. Samir Lemeš (svi iz Zenice), ovim činom prestaje i postojati Klub zastupnika DF-a u Skupštini ZDK-a, a Visočanka Lejla Imamović jedina je preostala zastupnica DF-a u toj skupštini.

Manje je poznato da novi Zakon o PIO-u koji je stupio na snagu 1. marta ove godine predviđa nadoknađivanje pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika penzije, odnosno penzionera.

Kako predviđa poseban Pravilnik o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika penzije, naknada se isplaćuje ako je penzioner imao prebivalište u Federaciji BiH ili Distriktu Brčko. Naknada se isplaćuje u visini prosječne penzije isplaćene u Federalnom zavodu u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Pravo na naknadu ima nasljednik – član uže porodice koji izmiri troškove pogreba, a može biti bračni supružnik, razvedeni bračni supružnik, dijete...

Pod troškovima pogreba smatraju se najnužniji troškovi neophodni za obavljenje pogreba, sanduk ili tabut, pokrov za sanduk ili tabut, nadgrobni znak i prijevoz na grobno odredište.

Postupak za ostvarivanje prava se pokreće zahtjevom za nakdanu pogrebnih troškova koji se podnosi direktno Federalnom zavodu za PIO/MIO.

Više o ovome možete saznati na sljedećem linku.

MZ Oruče organizuje 11. Malonogometni turnir "Hajrudin Hajdić Hajro". Turnir će se održati u nedjelju, 12.08.2018.g. sa početkom u 15.00 sati.

Ekipu sačinjava 4+1 igrač. Kotizacija po ekipi 70 KM.

Nagrade:

1. mjesto 1.200 KM i pehar.

2. mjesto 300 KM i pehar.

Revijalna utakmica će se odigrati između pionira MZ Oruče i MZ Ravna.

Također će se održati i turnir u šahu, sa učešćem od 10 KM. Turnir u šahu počinje u 11 h.

Narodneo veselje počinje u 12.00, gost pjevač je Hajrudin Bradarić Žuti sa svojim bendom.

Glavni sponzori su:

Dijaspora MZ Oruče

Načelnik Općine Maglaj Mirsad Mahmutagić

Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić

Sve informacije na 032 613 531 ili na 061 552 360.

Dobro došli na 11. Malonogometni turnir "Hajrudin Hajdić Hajro"

Medijski pokrovitelj: Antena Radio Jelah

Juli je u većem dijelu zemlje bio kišovit, ljeta skoro da i nije bilo, a temperature su se rijetko penjale iznad 30 stepeni. No, tokom narednog mjeseca bit će i do 36 stepeni.

Kako najavljuju meteorlozi, nakon kišnog jula stiže nam pravo ljeto, a toplotni val jučer je već zahvatio Hrvatsku.

– Porast temperatura očekuje se već od 1. augusta, kad će jutarnje biti od 18 do 23 stepena, a maksimalne dnevne od 28 do 32, na jugu do 35 stepeni – rekao je za Dnevni avaz Bakir Krajinović te je dodao da se od petka očekuje i više sunčanih sati

Od 6. augusta, prema trenutnim podacima, nastavit će se period visokih temperatura, iznad 30 stepeni, a izuzetak će biti samo visoka planinska područja, gdje se očekuju maksimalne temperature do 23 stepena.

Na sjeveru BiH moguća je i pojava tropskih noći. U ovom periodu očekuje se veća vlažnost zraka, a bit će još i lokalnih pljuskova.

U augustu neće biti promjenjivo vrijeme kao u julu, nego će biti mnogo dužih sunčanih intervala, po nekoliko dana u komadu. Zbog toga se očekuju temperature više nego u julu. August će biti mjesec kakav i dolikuje ljetu, a neće biti mnogo ni padavina, tvrde meteorlozi.

(Tuzlanski.ba)