- Nivo vode u rijeci Mekong pao je na najnižu vrijednost od 1926., izazivajući najtežu sušu i salinizacijiu tamo - izjavio je za AFP Nguyen Van Tinh, zamjenik čelnika odjela za vodoprivredu u okviru ministarstva poljoprivrede.
Regija delte Mekonga, koja je intezivno obrađena i na maloj je nadmorskoj visini, dom je za više od 20 miliona ljudi i vijetnamska je riznica riže.
Intenzivno obrađivanje i rastući nivoi mora već su je učinili jednom od ekološki najosjetljivijih regija u svijetu.
Naučnici krive aktuelni vremenski fenomen El Nino iz perioda 2015-16. godine, jedan od najjačih otkako se vode vremenski podaci, za trenutnu sušu.
Nestašice vode također su naštetile popljoprivredi u susjednim Kambodži, Laosu, Tajlandu i Mijanmaru.
Le Anh Tuan, profesor klimatskih promjena na univerzitetu Can Tho u srcu regije Mekonga, izjavio je da je 40 do 50 posto od 2,2 miliona hektara obradivih površina u delti teško pogođeno salinizacijom.
- Nemamo nikakvih konkretnih mjera za ublažavanje situacije - izjavio je Tuan ua AFP, dodajući da je od mještana zatraženo da koriste vodu za ličnu upotrebu, a ne u poljoprivredi.
Vijetnamski komunistički vladari objavili su 3,8 milijardi dolara finansijske pomoći za ugrožene regije.
Vijetnam je drugi svjetski izvoznik riže i kafe, dvije kulture koje su posebno osjetljive na sušu.
Teške hladnoće i suše pogodile su vijetnamsku unosnu industriju uzgoja kafe u 2013. i 2014.
Vijetnamska polja riže skoro su se učetverostručilla od 1970-ih, pokazuju zvanične brojke, zahvaljujući visokootpornim kulturama i izgradnji mreže brana koja danas omogućuje farmerima da imaju i do tri prinosa godišnje.
(FENA) E.F.