U najnovijem prijedlogu Grčka je zatražila 53,5 milijardi eura kako bi pokrila svoja dugovanja do 2018. godine, preispitivanje postavljenih financijskih ciljeva i restrukturiranje dugoročnog duga zemlje. Prema onome što je procurilo u javnosti prijedlogom Grčka nudi štednju od 12 do 13 milijardi eura. 

U zamjenu je Atina popustila pred zahtjevima da se postupno smanje porezne olakšice za njene otoke, glavni izvor prihoda turističke industrije, i povećaju porezi za brodarska poduzeća. 

Predsjedavajući euroskupine Jeroen Dijsselbloem potvrdio je da je primio dokument ali ga nije želio komentirati dok ga ne procijene stručnjaci Evropske komisije, Evropske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. 

Vlada će od zastupnika grčkog parlamenta u petak zatražiti odobrenje za pregovore o popisu koraka koje mora poduzeti prije dobivanja nove finansijske pomoći, a koji su ključan korak kako bi se uvjerilo skeptične zajmodavce u ozbiljnost njenih namjera. 

Još jedno glasanje bit će potrebno kako bi ih se pretvorilo u zakone ukoliko se čelnici euro zone na samitu u nedjelju slože da su ti prijedlozi temelj za početak pregovora o trogodišnjem zajmu i davanju sredstava pomoću kojih bi Grčka u međuvremenu izbjegla stečaj. 

Posljednja grčka ponuda također sadrži prijedlog smanjenja troškova za odbranu, precizan vremenski plan privatizacije državne imovine poput pirejske luke i regionalnih zračnih luka, povećanje poreza na dodanu vrijednost za hotele i restorane i rezanje dodatnih isplata za najsiromašnije umirovljenike. 

Cijeli sljedeći vikend u Evropskoj uniji bit će posvećen Grčkoj s nizom sastanaka koji mogu odrediti budući izgled Evrope. 

U subotu u 15 sati sastaju se ministri financija eurozone, a u nedjelju u 16 sati šefovi država ili vlada 19 zemalja koje dijele zajedničku valutu. Nakon toga u 19 sati počinje samit čelnika svih 28 zemalja članica Evropske unije.

(Fena) bdž

{fcomment}